»Iziđi i stani u gori pred Gospodinom. Evo Gospodin upravo prolazi.« (1 Kr 19,11)

Filozofska teologija

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Odsutno kršćanstvo
Filozofska teologija

Odsutno kršćanstvo

U novije vrijeme pravo na sakrament postalo je neotuđivo, a vjerničko znanje koje prethodi primanju sakramenta opcionalno i nepotrebno.  Govori se o kršenju prava na sakrament, ali se ne govori o kršenju prava Crkve da zahtijeva minimum znanja za primanje sakramenta. Dok se pravo biti liječnikom, pilotom, kapetanom broda, odvjetnikom potvrđuje znanjem, studijem i diplomom, pravo na sakrament ne mora se izgleda potvrditi nikakvim religioznim znanjem i obrazovanjem.  Ne radi se o pojedinačnim slučajevima, kada se zbog objektivnih okolnosti (recimo teška bolest, smrtna pogibelj) neznanja sakrament može i mora podijeliti. Ne govorimo čak niti o redovitim načinima primanja sakramenata. Mislimo na klimu koja inzistira na pravu na sakrament povezanu s pravom na neznanje. Ne govorimo o količin...
Hijerarhijsko kršćanstvo
Filozofska teologija

Hijerarhijsko kršćanstvo

Različita su shvaćanja hijerarhije i nijedna hijerarhija nije bez određenih složenosti. Možemo govoriti o hijerarhiji moći. Ona se temelji na snazi položaja. Možemo govoriti o hijerarhiji nazivlja. Ona se temelji na snazi i moći imena. Možemo govoriti o hijerarhiji kontrole. Ona se temelji na sposobnosti predviđanja poteza onoga koji je mogući neprijatelj. U zadnjih nekoliko desetljeća hijerarhija Katoličke Crkve često se nalazi na udaru različitih kritika. Neke od tih kritika su opravdane. Neke u svom kritičkom pristupu promašuju bit postojanja hijerarhije u Katoličkoj Crkvi. Uvijek treba imati na umu da određena hijerarhija može biti zloupotrijebljena bez da se sama hijerarhija razumije kao u sebi zla i pogrešna. U političkoj hijerarhiji kojom dominira demokratsko uređenje zloupotreb...
Kršćanstvo nadoknade
Filozofska teologija

Kršćanstvo nadoknade

U potrazi za nadoknadom čovjek je dospio daleko. Tehnologijom i istraživanjem nadoknađuje puno. Nadoknađuje srca, bubrege, ekstremitete. Tehnikom nadoknađuje udaljenost, zdravlje, bolest, siromaštvo. Sva čovjekova dostignuća nekakav su oblik traganja za nadoknadom. Za nečim što je čovjek izgubio. Čovjek toga ne mora biti niti svjestan. Možda traga za tim nesvjesno i impulzivno. Tolike bajke, legende i mitovi o otkrićima izvora života i eliksira mladosti ne pripovijedaju samo o čovjekovoj maštovitosti i sposobnosti da izmišlja priče. One pripovijedaju i o čovjekovom uvjerenju da je nešto izgubio. Nešto nenadoknadivo. Možda besmrtnost? Vječnost? Čini se da je tako. Svojim dostignućima na raznim područjima života od medicine pa do životnog standarda čovjek se trudi otkinuti komadić besmr...
Reducirano kršćanstvo
Filozofska teologija

Reducirano kršćanstvo

Ruski teolog i svećenik Pavel Florensky u zbirci eseja At the Crossroads of Science and Mysticism podsjeća da reduciranje liturgijskih simbola i gesti označava siromaštvo religije i osobne vjere i zaborav simbola i gesti početak je površne religije i slabe vjere.  Florensky piše kako time nastaje fenomen reduciranog kršćanstva koje simbole i geste prestaje doživljavati kao važne elemente povezivanja s nadnaravnim i s Bogom. Florensky smatra da svaka liturgijska gesta, simboli i odjeća imaju duboku i smislenu važnost i povezanost s Bogom. Florensky odbacuje praktičnost, minimalnost i korisnost kao temeljne razloge zašto bi liturgijska i sakramentalna slavlja trebalo „osloboditi“ suvišnih gesti i odjeće. Florensky, iako ga tako ne naziva, implicitno definira reducirano kršćanstvo kao isk...
Čudesno i znanstveno kršćanstvo
Filozofska teologija

Čudesno i znanstveno kršćanstvo

Britanski analitički filozof religije Dewi Zephanian Phillips na jednom mjestu u svome djelu The Problem of Evil and The Problem of God napominje kako je suvremeni čovjek izgubio sposobnost razumijevanja čudesa, napose u njihovom kršćanskom značenju. Za Phillipsa čudo nije kršenje prirodnih zakona nego radije čudo se događa kao određena promjena unutar prirodnih zakona. Za ilustraciju nam može poslužiti čudesno ozdravljenje od raka. Općenito rak je bolest u kojem iz nekada jasnih, a nekada nejasnih razloga zdrave stanice organizma obole i napadnu zdrave stanice. O raku možemo govoriti kao ratu između bolesnih i zdravih stanica u ljudskom organizmu. Ljudski organizam ima prirodnu sposobnost otpora prema različitim bolestima uključujući i bolesti raka, iako nažalost taj otpor često nije ...
Rođenje Kristovo između instrumentalnog i sakralnog kršćanstva
Filozofska teologija

Rođenje Kristovo između instrumentalnog i sakralnog kršćanstva

Max Weber je u prošlom stoljeću pisao o raščaranom svijetu i razumu koji se pretvorio u birokratski i instrumentalni razum koji se jedino zanima za praktične stvari koje može napraviti, proizvesti i kontrolirati. Drugačije rečeno, pojavio se ekonomski razum koji razmišlja o zaradi, proizvodnji i potrošnji. Taj ekonomski razum koji nije razum nekog pojedinog čovjeka nego način razmišljanja i temelj kako treba misliti o čovjeku zahvatio je odavno i svetkovinu Kristova rođenja odnosno vrijeme koje prethodi svetkovini, koje nazivamo došašćem. Ekonomski razum, možemo reći, koketira rado s kršćanskom svetkovinom Isusova rođenja jer bez nje ne može kontrolirati, proizvesti, prodati i potrošiti. To koketiranje i dodvoravanje svetkovini Isusova rođenja vidljiva je u porukama kada se svetkovina...
Karijerno i individualno kršćanstvo
Filozofska teologija

Karijerno i individualno kršćanstvo

Lewis Mumford u svom eseju Povijest utopija opisuje dvije vrste utopija. Jedne naziva utopijama bijega ili idolum kojim opisuje čovjekov bijeg od stvarnosti, a druge naziva utopijama rekonstrukcije. Utopije bijega su osobne utopije kojima se pojedinac služi, a utopije rekonstrukcije su društvene utopije kojima se služi cjelokupuno društvo izgrađujući svijet budućnosti koji tek treba ostvariti. U kršćanstvu, ali i u Crkvi postoji ova dvostruka utopija: jedna kao zabluda o samom sebi, a druga kao zabluda o eshatološkoj naravi Crkve. Idolum ili utopija bijega u Crkvi se javlja u formi pojedinaca koji obrću davno postavljenu misao Tome Akvinskog, o Božjoj milosti koja pretpostavlja ljudsku narav, u tezu kako je narav dovoljna, kako za suradnju s Božjom milošću nema potrebe ili kako će Božj...
Transparentno kršćanstvo
Filozofska teologija

Transparentno kršćanstvo

Njemački filozof južnokorejskog porijekla Byung-Chul Han u svom eseju The Transparency Society govori o dva postmoderna koncepta koji dominiraju suvremenim životom. Transparentnost i negativnost. Han transparentnost smatra lošom pojavom jer zabranjuje postojanje drugačijeg mišljenja i drugog čovjeka koji razmišlja suprotno ili drugačije. Transparentnost je za Hana totalitarna kontrola Istoga koje zabranjuje i ne dopušta suprotstavljanje i postojanje nečega što bi bilo izvan njega, nekoga tko je Drugi. Transparentnost je totalitarna jer nastoji u sebe upiti cjelokupnu stvarnost i ne dozvoliti da nešto ostane skriveno i nedostupno. Negativnost o kojoj Han govori nije negativnost u smislu nečega lošeg, nego negativnost kao ono što se suprotstavlja transparentnosti ističući kako uvijek mor...
Kršćanstvo neslušanja i kršćanstvo nerazumijevanja
Filozofska teologija

Kršćanstvo neslušanja i kršćanstvo nerazumijevanja

Određeni jezik ima svoje posebne načine izražavanja i tumačenja. Jezik određene znanosti ne može se uzeti kao sredstvo kojim bi se interpretirala neka druga znanost kao što, recimo, jezikom matematike ne može biti interpretirana povijest kao znanost. Crkva ima svoj teološki jezik kojim se ona izražava u odnosu prema svijetu, stvarnosti i društvu. Tu i tamo javlja se osjećaj udaljenosti teološkog jezika Crkve i stvarnosti koji je okružuje, kao i udaljenost teološkog jezika i čovjeka. Udaljenost teološkog jezika i stvarnosti koja ga okružuje javlja se u dvije forme pristupa teološkom jeziku. Jedna od formi pristupa javlja se kao kršćanstvo neslušanja. Kršćanstvo neslušanja je apriorno odbijanje bilo kakvog pokušaja da se teološki jezik kao jezik Crkve pokuša razumjeti kao način interpre...
Vrijednosno i kreposno kršćanstvo
Filozofska teologija

Vrijednosno i kreposno kršćanstvo

Termin vrijednost ima danas dominantno neutralno značenje jer je primjenjiv na stvari koje su često međusobno u suprotnosti. S jedne strane, recimo, sloboda govora je „vrijednost“ koja istovremeno izruguje kršćanske simbole, koji su također „vrijednost“. Europske „vrijednosti“, kao i kršćanske „vrijednosti“, kao i kulturne „vrijednosti“, kao i međunarodne „vrijednosti“, dio su istog svijeta, gdje je svim „vrijednostima“ dopušteno da se ističu u okviru vlastitih konteksta. Vrijednost omogućuje neprirodnu mirnu koegzistenciju „vrijednosti“ koje se po svojoj naravi nalaze na međusobno suprotstavljenim stranama. Brak između muškarca i žene je „vrijednost“, kao što je i zajednica dvojice muškaraca ili dvije žene također „vrijednost“. Eutanazija je „vrijednost“, kao što je i briga o umirućim...