Četvrtak, 6 svibnja

Filozofska teologija

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Kršćanstvo neslušanja i kršćanstvo nerazumijevanja
Filozofska teologija

Kršćanstvo neslušanja i kršćanstvo nerazumijevanja

Određeni jezik ima svoje posebne načine izražavanja i tumačenja. Jezik određene znanosti ne može se uzeti kao sredstvo kojim bi se interpretirala neka druga znanost kao što, recimo, jezikom matematike ne može biti interpretirana povijest kao znanost. Crkva ima svoj teološki jezik kojim se ona izražava u odnosu prema svijetu, stvarnosti i društvu. Tu i tamo javlja se osjećaj udaljenosti teološkog jezika Crkve i stvarnosti koji je okružuje, kao i udaljenost teološkog jezika i čovjeka. Udaljenost teološkog jezika i stvarnosti koja ga okružuje javlja se u dvije forme pristupa teološkom jeziku. Jedna od formi pristupa javlja se kao kršćanstvo neslušanja. Kršćanstvo neslušanja je apriorno odbijanje bilo kakvog pokušaja da se teološki jezik kao jezik Crkve pokuša razumjeti kao način interpre...
Vrijednosno i kreposno kršćanstvo
Filozofska teologija

Vrijednosno i kreposno kršćanstvo

Termin vrijednost ima danas dominantno neutralno značenje jer je primjenjiv na stvari koje su često međusobno u suprotnosti. S jedne strane, recimo, sloboda govora je „vrijednost“ koja istovremeno izruguje kršćanske simbole, koji su također „vrijednost“. Europske „vrijednosti“, kao i kršćanske „vrijednosti“, kao i kulturne „vrijednosti“, kao i međunarodne „vrijednosti“, dio su istog svijeta, gdje je svim „vrijednostima“ dopušteno da se ističu u okviru vlastitih konteksta. Vrijednost omogućuje neprirodnu mirnu koegzistenciju „vrijednosti“ koje se po svojoj naravi nalaze na međusobno suprotstavljenim stranama. Brak između muškarca i žene je „vrijednost“, kao što je i zajednica dvojice muškaraca ili dvije žene također „vrijednost“. Eutanazija je „vrijednost“, kao što je i briga o umirućim...
Instrumentalno-administrativno kršćanstvo
Filozofska teologija

Instrumentalno-administrativno kršćanstvo

Razum koji isključivo služi stjecanju znanja i njegovoj kupovini i potrošnji možemo nazvati instrumentalnim razumom, razumom čija se vrijednost mjeri efektivnim sposobnostima da spoznaje, i da spoznato prodaje ili kupuje. Instrumentalni razum je razum koji više ne računa na transcendenciju i ne pita o svrsi i smislu svoga postojanja. Riječ je o razumu koji efektivno radi i razmišlja u okviru ekonomskih, novčanih i marketinških pitanja. Snaga instrumentalnog razuma u njegovoj je sposobnosti da uči, da se prilagođava i da ono naučeno praktično primjenjuje na bilo koje područje ljudskog života i djelovanja. Fenomen instrumentalnog razuma za svoj objekt ima stvarni i efektivni rad razuma u onome što se može ekonomski izračunati i upotrijebiti. Kao što je instrumentalni razum ušao u najveć...
Euharistijsko i reprint kršćanstvo
Filozofska teologija

Euharistijsko i reprint kršćanstvo

Ruski teoretičar umjetnosti Boris Groys u svojoj zbirci eseja Art Power u jednom eseju bavi se odnosom originalnog umjetničkog djela i njegovih kopija i postavlja pitanje što jedno umjetničko djelo razlikuje od njegove kopije? Groys posuđuje termin aura od filozofa Waltera Benjamina i tvrdi da ono što jedno umjetničko djelo čini originalom nije isključivo samo djelo nego i aura (aura kao ono nešto posebno što umjetničko djelo čini originalom) djela, odnosno prostor, vrijeme, trenutak u kojem je djelo nastalo. Kopija nema auru, jer ona ne nastaje u posebnom trenutku, vremenu i prostoru, nego je samo pokušaj oponašanja aure izvornog umjetničkog djela. Originalno umjetničko djelo nastaje u nekom povijesnom trenutku i njegova originalnost je upisana u povijest, kao kada umjetnička slika n...
Praznovjerno kršćanstvo ili praznovjerni svijet?
Filozofska teologija

Praznovjerno kršćanstvo ili praznovjerni svijet?

Termin praznovjeran ima značenje vjerovanja u nešto što se ne može razumski objasniti ili vjerovanja u nešto što se ne može kontrolirati ili može značiti doslovce da je nešto prazno od vjere. Najčešće značenje koje se terminu praznovjeran pridaje jest ono prvo kao vjerovanje u nešto što se ne može objasniti pa se praznovjeran opisuje i kao nerazuman, iracionalan. Prigovor svijeta kršćanstvu jest često u obliku prvog značenja, kako je kršćanstvo vjerovanje u ono što se razumom ne može objasniti, kao što su, recimo, Bog, anđeo, đavao, uskrsnuće, raj, pakao…, iako se kršćanstvo u dobroj mjeri oslanja i na razum da objasni ono u što vjeruje. Cijelo jedno područje koje u filozofiji zahvaća discipline koje se zovu teodiceja, prirodna teologija, metafizička teologija, antropologija, na ovaj ...
Kršćanstvo ad poetam i kršćanstvo ad factum
Filozofska teologija

Kršćanstvo ad poetam i kršćanstvo ad factum

Postoje različiti stilovi argumentacije prikladni za različite vrste javnih rasprava. Određene znanosti koriste sebi vlastit način argumentacije kojim nastoje objektivno i što preciznije izreći vlastite argumente ili opovrgnuti suprotne argumente. Uz veliki broj argumentacija i načina argumentiranja postoji i jedan neformalni oblik argumentacije koji možemo nazvati subjektivno-pjesničkim argumentiranjem ili zasad, u nedostatku boljeg izričaja, argumentacija ad poetam. Ova vrsta argumentacije pojavljuje se u onim javnim i privatnim raspravama gdje se snaga argumenta određuje stilom izražavanja i snagom rječnika i ne mora nužno uključivati činjenične podatke i informacije o predmetu rasprave. Argumentacija ad poetam je sigurno najrašireniji oblik javne polemike dostupan svima koji u pol...
Ideološki teolog
Filozofska teologija

Ideološki teolog

Ideološki teolog je postao docent, a Bog je postao njegov student i, za razliku od objave Boga, danas se ideološki teolog objavljuje samom Bogu kao onaj koji je svemoćan i sveznajući o onome o čemu Bog tek treba naučiti. Lakoća kojom ideološki teolog selektivno i birano podjeljuje milost ili je oduzima na temelju svoje vlastite samoobjave Bogu ponekad s jedne strane zapanjuje, a s druge strane plaši. Između Boga i ideoloških teologa, kao u biblijskom hrvanju Izraela i Jahve, Bog je onaj koji je uhvatio ideološkog teologa za njegov intelektualni plašt i zatražio od njega da ga blagoslovi, inače Bog neće pustiti njegov intelektualni plašt dok ovaj to ne učini. I tako se ideološki teolog smilovao Bogu i odlučio u znak priznanja samom Bogu udijeliti malo od svoga intelektualnog kolosa, nak...
Ideološko kršćanstvo
Filozofska teologija

Ideološko kršćanstvo

Ljudi su oduvijek željeli znati što se nalazi s druge strane smrti, željeli su i znati gdje se nalaze njihovi pokojni pa su pribjegavali različitim metodama i ljudima ne bi li na neki način došli do željene spoznaje o tome što ih čeka nakon smrti i hoće li ih tamo čekati njihovi preminuli. U kršćanskoj perspektivi vjera u život nakon smrti utemeljena je na različite načine prije svega u vjeri u uskrsnuće Isusa Krista kao temeljni događaj koji pruža temelje za vjeru u vječni život nakon fizičke smrti. O tome gdje je netko nakon smrti, je li u raju ili paklu teško je prognozirati. Katolička Crkva ima svoj nauk o tim pitanjima i u tom pogledu drži se vlastitih izvora i temelja. U katoličkom shvaćanju pitanja o životu nakon smrti, o tome gdje je netko završio nakon fizičkog preminuća, o to...
Aksiološko i pogansko kršćanstvo
Filozofska teologija

Aksiološko i pogansko kršćanstvo

Oko proslave svetkovine Svih svetih svake godine se veže pseudoreligiozni događaj kolokvijalno nazvan Halloween (kod nas poznat kao Noć vještica) koji se predstavlja kao određeni oblik karnevala i zabave. Kanadski filozof Charles Taylor u svom monumentalnom djelu Sekularno doba opisuje srednjovjekovne karnevale kao trenutke kada se red stvari i uređenost svijeta izokreće naopako u jednom simboličnom smislu kroz karneval i nošenje maski. Karneval je događaj kada je dopušteno da se sve norme i pravila izokrenu pa se smije recimo humoristično predstavljati ono što je u redovitom redu stvari zabranjeno izvrtati ruglu jer je sveto. Tako se moglo nekog biskupa, pa čak i papu tijekom dana karnevala ismijavati. Karneval je bio potreban kao jedna vrsta prekida s redom stvari kako bi se više cij...
Aristokratsko i demokratsko kršćanstvo
Filozofska teologija

Aristokratsko i demokratsko kršćanstvo

Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu  Filozofija slobodnog duha u uvodnim stranicama, želeći opisati svoj odnos i shvaćanje samog sebe kao kršćanina u odnosu na Crkvu, odnosno pravoslavlje, donosi opis dvaju oblika kršćanstva. Jedan oblik Berdjajev naziva aristokratskim kršćanstvom. Drugi oblik naziva demokratskim kršćanstvom. Demokratskim kršćanstvom Berdjajev opisuje ono kršćanstvo koje je izrečeno u obliku crkvenih sabora, istina vjere koje su predviđene kao ponuda spasenja za veliki broj vjernika i kršćana. Aristokratskim kršćanstvom Berdjajev opisuje ono kršćanstvo koje je kao kršćanstvo duha i kao kršćanstvo traganja koje nije za sve kršćane nego samo za pojedince. Stječe se dojam da je Berdjajev pobornik aristokratskog kršćanstva ponajviše zbog svog osobnog karaktera i ...