»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Filozofska teologija

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Praznovjerno kršćanstvo ili praznovjerni svijet?

Praznovjerno kršćanstvo ili praznovjerni svijet?

Filozofska teologija
Termin praznovjeran ima značenje vjerovanja u nešto što se ne može razumski objasniti ili vjerovanja u nešto što se ne može kontrolirati ili može značiti doslovce da je nešto prazno od vjere. Najčešće značenje koje se terminu praznovjeran pridaje jest ono prvo kao vjerovanje u nešto što se ne može objasniti pa se praznovjeran opisuje i kao nerazuman, iracionalan. Prigovor svijeta kršćanstvu jest često u obliku prvog značenja, kako je kršćanstvo vjerovanje u ono što se razumom ne može objasniti, kao što su, recimo, Bog, anđeo, đavao, uskrsnuće, raj, pakao…, iako se kršćanstvo u dobroj mjeri oslanja i na razum da objasni ono u što vjeruje. Cijelo jedno područje koje u filozofiji zahvaća discipline koje se zovu teodiceja, prirodna teologija, metafizička teologija, antropologija, na ovaj ...
Kršćanstvo ad poetam i kršćanstvo ad factum

Kršćanstvo ad poetam i kršćanstvo ad factum

Filozofska teologija
Postoje različiti stilovi argumentacije prikladni za različite vrste javnih rasprava. Određene znanosti koriste sebi vlastit način argumentacije kojim nastoje objektivno i što preciznije izreći vlastite argumente ili opovrgnuti suprotne argumente. Uz veliki broj argumentacija i načina argumentiranja postoji i jedan neformalni oblik argumentacije koji možemo nazvati subjektivno-pjesničkim argumentiranjem ili zasad, u nedostatku boljeg izričaja, argumentacija ad poetam. Ova vrsta argumentacije pojavljuje se u onim javnim i privatnim raspravama gdje se snaga argumenta određuje stilom izražavanja i snagom rječnika i ne mora nužno uključivati činjenične podatke i informacije o predmetu rasprave. Argumentacija ad poetam je sigurno najrašireniji oblik javne polemike dostupan svima koji u pol...
Ideološki teolog

Ideološki teolog

Filozofska teologija
Ideološki teolog je postao docent, a Bog je postao njegov student i, za razliku od objave Boga, danas se ideološki teolog objavljuje samom Bogu kao onaj koji je svemoćan i sveznajući o onome o čemu Bog tek treba naučiti. Lakoća kojom ideološki teolog selektivno i birano podjeljuje milost ili je oduzima na temelju svoje vlastite samoobjave Bogu ponekad s jedne strane zapanjuje, a s druge strane plaši. Između Boga i ideoloških teologa, kao u biblijskom hrvanju Izraela i Jahve, Bog je onaj koji je uhvatio ideološkog teologa za njegov intelektualni plašt i zatražio od njega da ga blagoslovi, inače Bog neće pustiti njegov intelektualni plašt dok ovaj to ne učini. I tako se ideološki teolog smilovao Bogu i odlučio u znak priznanja samom Bogu udijeliti malo od svoga intelektualnog kolosa, nak...
Ideološko kršćanstvo

Ideološko kršćanstvo

Filozofska teologija
Ljudi su oduvijek željeli znati što se nalazi s druge strane smrti, željeli su i znati gdje se nalaze njihovi pokojni pa su pribjegavali različitim metodama i ljudima ne bi li na neki način došli do željene spoznaje o tome što ih čeka nakon smrti i hoće li ih tamo čekati njihovi preminuli. U kršćanskoj perspektivi vjera u život nakon smrti utemeljena je na različite načine prije svega u vjeri u uskrsnuće Isusa Krista kao temeljni događaj koji pruža temelje za vjeru u vječni život nakon fizičke smrti. O tome gdje je netko nakon smrti, je li u raju ili paklu teško je prognozirati. Katolička Crkva ima svoj nauk o tim pitanjima i u tom pogledu drži se vlastitih izvora i temelja. U katoličkom shvaćanju pitanja o životu nakon smrti, o tome gdje je netko završio nakon fizičkog preminuća, o to...
Aksiološko i pogansko kršćanstvo

Aksiološko i pogansko kršćanstvo

Filozofska teologija
Oko proslave svetkovine Svih svetih svake godine se veže pseudoreligiozni događaj kolokvijalno nazvan Halloween (kod nas poznat kao Noć vještica) koji se predstavlja kao određeni oblik karnevala i zabave. Kanadski filozof Charles Taylor u svom monumentalnom djelu Sekularno doba opisuje srednjovjekovne karnevale kao trenutke kada se red stvari i uređenost svijeta izokreće naopako u jednom simboličnom smislu kroz karneval i nošenje maski. Karneval je događaj kada je dopušteno da se sve norme i pravila izokrenu pa se smije recimo humoristično predstavljati ono što je u redovitom redu stvari zabranjeno izvrtati ruglu jer je sveto. Tako se moglo nekog biskupa, pa čak i papu tijekom dana karnevala ismijavati. Karneval je bio potreban kao jedna vrsta prekida s redom stvari kako bi se više cij...
Aristokratsko i demokratsko kršćanstvo

Aristokratsko i demokratsko kršćanstvo

Filozofska teologija
Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu  Filozofija slobodnog duha u uvodnim stranicama, želeći opisati svoj odnos i shvaćanje samog sebe kao kršćanina u odnosu na Crkvu, odnosno pravoslavlje, donosi opis dvaju oblika kršćanstva. Jedan oblik Berdjajev naziva aristokratskim kršćanstvom. Drugi oblik naziva demokratskim kršćanstvom. Demokratskim kršćanstvom Berdjajev opisuje ono kršćanstvo koje je izrečeno u obliku crkvenih sabora, istina vjere koje su predviđene kao ponuda spasenja za veliki broj vjernika i kršćana. Aristokratskim kršćanstvom Berdjajev opisuje ono kršćanstvo koje je kao kršćanstvo duha i kao kršćanstvo traganja koje nije za sve kršćane nego samo za pojedince. Stječe se dojam da je Berdjajev pobornik aristokratskog kršćanstva ponajviše zbog svog osobnog karaktera i ...
Surogat kršćanstvo

Surogat kršćanstvo

Filozofska teologija
Luigi Pareyson u svom poznatom djelu (zbirci eseja) Truth and Interpretation, u jednom od eseja, pišući o odnosu politike i etike prema filozofiji, ističe kako je suvremena kultura ponajviše kultura surogata. Pareyson opisuje surogat kao specifično djelovanje koje je zamijenjeno podređenim djelovanjem. Pareyson nabraja kako je etika postala surogat religije, razum surogat istine, tolerancija surogat karitativne ljubavi, tehnologija je surogat izvrsnosti. Važno je primijetiti da Pareyson surogat promatra kao ono što proizlazi iz određenog djelovanja kao njemu slično, ali je u svom djelovanju manje sposobno kao djelovanje, odnosno ono je surogat istinske i istinite aktivnosti. Razum se bavi pitanjem istine, ipak prepušten sam sebi da odlučuje što je istina bez same istine, pretvara se u ...
„Pravo“ na sakrament

„Pravo“ na sakrament

Filozofska teologija
Grčki filozof i teolog Christos Yannaras u svom djelu The Meaning of Reality. Essays on Existence and Communion, Eros and History u jednom od eseja donosi prigovor onih koji se pitaju zašto se krsti djecu i zašto se ne ostavlja djetetu na volju da odluči što želi kad bude odraslo. Yannaras pravi misaoni eksperiment i pita se što bi bilo s djetetom kada bi ga roditelji ostavili bez mogućnosti učenja jezika, komunikacije s drugima, učenja o vlastitoj povijesti i kulturi i kada bi ga ostavili samo na njegovim biološkim potrebama kao što je hrana i voda. Prema Yannarasu takvo dijete kada bi odraslo ne bi moglo ni postaviti pitanja niti dati odgovore jer bi nedostajali presudni elementi za takvu mogućnost. Iz ovog misaonog eksperimenta Yannaras izvodi zaključak i kritiku onoga što on naziv...
Nacionalističko i patriotsko kršćanstvo

Nacionalističko i patriotsko kršćanstvo

Filozofska teologija
Katolički teolog i filozof Dietrich Von Hildebrand u knjizi pod naslovom My Battle Against Hitler. Faith, Truth, and Defiance in the Shadow of the Third Reich, koja je kolekcija njegovih autobiografskih opisa vremena provedenog u Beču između 1933. i 1938. i eseja u kojima se na različite načine žestoko obračunava s nacizmom i boljševizmom, u jednom od eseja pod naslovom Austrija i nacionalizam opisuje nacionalizam kao identifikaciju nacije i države, kao apsolutni kriterij života jednog naroda i jedne države. S druge strane von Hildebrand suprotstavlja nacionalizmu ono što on shvaća kao patriotizam, kao moralno pozitivan i obvezatan stav prema vlastitoj naciji, u kojoj je čovjek rođen i iz koje je potekao. Za von Hildebranda patriotizam je iskrena, obvezatna i duboka ljubav i briga za v...
Hiper-kršćanstvo

Hiper-kršćanstvo

Filozofska teologija
Francuski filozof i sociolog Gilles Lipovetsky u svom eseju Hypermodern times opisuje vrijeme u kojem živimo kao vrijeme mode, zavođenja i uvijek novog ili hiper-modernost. Pod pojmovima mode, zavođenja novog Lipovetsky podrazumjeva generiranje socijalnih aktivnosti koje možemo nazvati prema njegovom shvaćanju hiper-produkcijom i hiper-potrošnjom. Kao primjer ideja koje Lipovetsky razvija možemo uzeti predstavljanje novog smartphonea (pametnog telefona) nekog renomiranog svjetskog brenda. Predstavljanje jednog takvog uređaja ide kroz sva tri elementa. Imati jedan takav uređaj, znati biti u trendu, odnosno u modi (moda), jedan takav uređaj se predstavlja kao neizostavna potreba koja se mora ispuniti, gadget koji se mora posjedovati (zavođenje kupca) i jedan takav uređaj koji se tek poja...