Utorak, 15 lipnja

Filozofska teologija

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Surogat kršćanstvo
Filozofska teologija

Surogat kršćanstvo

Luigi Pareyson u svom poznatom djelu (zbirci eseja) Truth and Interpretation, u jednom od eseja, pišući o odnosu politike i etike prema filozofiji, ističe kako je suvremena kultura ponajviše kultura surogata. Pareyson opisuje surogat kao specifično djelovanje koje je zamijenjeno podređenim djelovanjem. Pareyson nabraja kako je etika postala surogat religije, razum surogat istine, tolerancija surogat karitativne ljubavi, tehnologija je surogat izvrsnosti. Važno je primijetiti da Pareyson surogat promatra kao ono što proizlazi iz određenog djelovanja kao njemu slično, ali je u svom djelovanju manje sposobno kao djelovanje, odnosno ono je surogat istinske i istinite aktivnosti. Razum se bavi pitanjem istine, ipak prepušten sam sebi da odlučuje što je istina bez same istine, pretvara se u ...
„Pravo“ na sakrament
Filozofska teologija

„Pravo“ na sakrament

Grčki filozof i teolog Christos Yannaras u svom djelu The Meaning of Reality. Essays on Existence and Communion, Eros and History u jednom od eseja donosi prigovor onih koji se pitaju zašto se krsti djecu i zašto se ne ostavlja djetetu na volju da odluči što želi kad bude odraslo. Yannaras pravi misaoni eksperiment i pita se što bi bilo s djetetom kada bi ga roditelji ostavili bez mogućnosti učenja jezika, komunikacije s drugima, učenja o vlastitoj povijesti i kulturi i kada bi ga ostavili samo na njegovim biološkim potrebama kao što je hrana i voda. Prema Yannarasu takvo dijete kada bi odraslo ne bi moglo ni postaviti pitanja niti dati odgovore jer bi nedostajali presudni elementi za takvu mogućnost. Iz ovog misaonog eksperimenta Yannaras izvodi zaključak i kritiku onoga što on naziv...
Nacionalističko i patriotsko kršćanstvo
Filozofska teologija

Nacionalističko i patriotsko kršćanstvo

Katolički teolog i filozof Dietrich Von Hildebrand u knjizi pod naslovom My Battle Against Hitler. Faith, Truth, and Defiance in the Shadow of the Third Reich, koja je kolekcija njegovih autobiografskih opisa vremena provedenog u Beču između 1933. i 1938. i eseja u kojima se na različite načine žestoko obračunava s nacizmom i boljševizmom, u jednom od eseja pod naslovom Austrija i nacionalizam opisuje nacionalizam kao identifikaciju nacije i države, kao apsolutni kriterij života jednog naroda i jedne države. S druge strane von Hildebrand suprotstavlja nacionalizmu ono što on shvaća kao patriotizam, kao moralno pozitivan i obvezatan stav prema vlastitoj naciji, u kojoj je čovjek rođen i iz koje je potekao. Za von Hildebranda patriotizam je iskrena, obvezatna i duboka ljubav i briga za v...
Hiper-kršćanstvo
Filozofska teologija

Hiper-kršćanstvo

Francuski filozof i sociolog Gilles Lipovetsky u svom eseju Hypermodern times opisuje vrijeme u kojem živimo kao vrijeme mode, zavođenja i uvijek novog ili hiper-modernost. Pod pojmovima mode, zavođenja novog Lipovetsky podrazumjeva generiranje socijalnih aktivnosti koje možemo nazvati prema njegovom shvaćanju hiper-produkcijom i hiper-potrošnjom. Kao primjer ideja koje Lipovetsky razvija možemo uzeti predstavljanje novog smartphonea (pametnog telefona) nekog renomiranog svjetskog brenda. Predstavljanje jednog takvog uređaja ide kroz sva tri elementa. Imati jedan takav uređaj, znati biti u trendu, odnosno u modi (moda), jedan takav uređaj se predstavlja kao neizostavna potreba koja se mora ispuniti, gadget koji se mora posjedovati (zavođenje kupca) i jedan takav uređaj koji se tek poja...
Segregacijsko kršćanstvo
Filozofska teologija

Segregacijsko kršćanstvo

U novije vrijeme može se čuti korištenje termina poput LGBT katolik ili katolik homoseksualac, katolik heteroseksualac, katolik transseksualac. Ovi bi termini trebali označavati različite seksualne orijentacije katolika koje bi sve trebale biti jednake. Kako bi se to utemeljilo, pribjeglo se modelu preuzetom iz društveno-političkog jezika pomoću termina diskriminacija, pa se u novije vrijeme može čuti kako nijedna osoba koja je katolik ne bi smjela biti diskriminirana s obzirom na svoju seksualnu orijentaciju, nego svi trebaju biti jednako vrednovani i prihvaćeni. Kao argument koji se prilaže u slučaju ovakvih zahtjeva, dolazi tvrdnja kako Bog ne pravi razliku među ljudima, pa to ni Crkva ne treba činiti. Kad bi navedeni argument ostao na ovom zahtjevu, onda bi bilo prihvatljivo tvrdit...
Pesimistično i krizno kršćanstvo
Filozofska teologija

Pesimistično i krizno kršćanstvo

Mađarski filozof Bela Hamvaš u svome dijelu Povijest i Apokalipsa posvećuje jedan esej o fenomenu krize. Hamvaš ističe da su među posebnim oznakama krize prisutni neizvjesnost i neizbježnost. Neizvjesnost i neizbježnost zajedno stvaraju fenomen krize. Kriza je za Hamvaša neprilika ukoliko je riječ o određenoj specifičnoj krizi koju netko osobno proživljava kao kada netko ostane bez posla i trenutačno ne može naći novi. Ovo je osobna kriza, ali ovo nije kriza koju Hamvaš ima na umu. Pod krizom Hamvaš ima na umu jedno opće stanje neizvjesnosti i neizbježnosti koje prožima sve strukture čovjekovog života: političke, religiozne, ekonomske, kulturne. Sve ove strukture zajedno su u krizi ukoliko su one same neizvjesne (nesigurne) i ukoliko su njihove krize neizbježne (njihove pojedinačne kri...
Postteološko kršćanstvo ili postkršćanstvo
Filozofska teologija

Postteološko kršćanstvo ili postkršćanstvo

Prefiks post je danas vrlo česta riječ i moguće ju je susresti u velikom broju tekstova, knjiga, publikacija i osvrta. Prefiksom post nastoji se označiti neki poseban fenomen, pojava, događaj koji ima svoja vlastita obilježja u odnosu na prethodne i prošle događaje. Tako se, recimo, govori o postmodernizmu u odnosu na modernizam, postkolonijalizmu u odnosu na kolonijalizam, ili u novije vrijeme čak i o postistini u odnosu na istinu. Idući za značenjem prefiksa post kojim označavamo odvajanje od nekog prošlog razdoblja i stvaranja novog razdoblja s njegovim vlastitim obilježjima nije na odmet nešto reći i o postteologu i postteologiji u odnosu na teologa i teologiju, odnosno postkršćanstvu u odnosu na kršćanstvo. U tradicionalnom i najširem značenju teolog bi bio onaj koji govori o Bog...
Blockbuster kršćanstvo
Filozofska teologija

Blockbuster kršćanstvo

U svojoj knjizi Amusing Ourselves to Death Public Discourse in the Age of Show Business (Ubijajući se od dosade javni diskurs u razdoblju zabave) izdanoj još 1986. teoretičar medija i kulturni kritičar Neil Postman piše o načinu kako je televizija promijenila način izlaganja, razgovora i komunikacije. Postman tvrdi da je svaki medij ne poruka nego je svaki medij prije svega jezik koji govori i sposoban je drugima nametnuti načine razmišljana i govora tim istim jezikom. Temeljne karakteristike televizijskog jezika za Postmana su dvije: zabava i diskontinuitet. Zabava se odnosi na sposobnost televizije kao jezika da vizualnim porukama gledatelju prije svega omogući zabavu i ništa više dok se diskontinuitet odnosi na sposobnost televizije da omogući međusobno nepovezanu argumentaciju koj...
Fenomen “nadničarske” kritike Crkve
Filozofska teologija

Fenomen “nadničarske” kritike Crkve

Povijest Crkve, ljudska povijest njezinih uspona i padova, može se promatrati i promatra se na puno različitih načina. Sociolozi, filozofi, teolozi, povjesničari, psiholozi, svatko iz svoga područja razumijeva i pristupa povijesti Crkve. U promišljanju povijesti Crkve svi oni iznose kako vlastite sudove tako i vlastite kritike na račun te povijesti. Među inim pristupima toj povijesti, razvio se i fenomen „nadničarske“ kritike Crkve. Ovaj fenomen se javlja unutar same Crkve i odnosi se na sudove o povijesti Crkve i o osoboma koje ju vode ili su je vodile. Termin „nadničarski“ dolazi od Isusove distinkcije između pastira i nadničara, gdje je pastir paradigma istinske brige i ljubavi za stado, a nadničar je paradigma istinske nebrige i nezainteresiranosti za stado. „Nadničarski“ označava...
Prometejsko kršćanstvo
Filozofska teologija

Prometejsko kršćanstvo

Prazne ispovjedaonice su simptom fenomena stvarnosti koju možemo opisati kao odsutnost grijeha. Bilo da je riječ o osobnoj grešnosti pojedinca ili zajedničarskoj grešnosti čovječanstva, odsutnost grijeha je postala opipljiva u slici praznih ispovjedaonica diljem Zapada. Odsutnost grijeha zamijenjena je jednim novim konceptom. Naime, dok u shvaćanju grijeha Božja milost igra temeljnu ulogu jer čovjeka potpomaže i oslobađa grijeha i njegovih posljedica, novi koncept ističe kako u odnosu prema vlastitoj grešnosti nije potrebna Božja milost, nego je čovjek u svojoj apsolutnoj slobodi kadar samostalno nadvladati grijeh. Nadvladavanje grijeha se događa na dva načina. Prvo se niječe postojanje i stvarnost grijeha. Grijeh se zamjenjuje različitim sociološkom, psihološkim i znanstvenim tumačenji...