»Zasijani na dobru zemlju - to je onaj koji Riječ sluša i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje...« (Mt 13,23a)

Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (9. dio)
11lip Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (9. dio)

Euharistijska molitva Novozavjetni naziv za misu je Gospodnja večera i lomljenje kruha. Danas rado govorimo o euharistiji, odnosno o euharistijskom slavlju. Grčki pojam eucharistia znači molitvu hvale. Takvu je molitvu Isus izgovorio na Posljednjoj večeri nad kruhom i vinom, pa se zato ovaj naziv čini osobito primjerenim, iako se danas jednako govori i misa, odnosno misno slavlje. Središnju misnu molitvu, onu nakon priprave darova a prije Gospodnje molitve, nazivamo euharistijskom molitvom, dok se na Istoku veli anafora. Ovu veoma obimnu i liturgijsko-teološki bremenitu temu nastojat ćemo razložiti u osnovnim crtama.[1] 1. Počeci Iz novozavjetnih spisa ne možemo točno rekonstruirati Isusovu Posljednju večeru. Jednako tako ne znamo kako je izgledalo euharistijsko slavlje u apos...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (8. dio)
16svi Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (8. dio)

Priprava darova 1. Duhovna žrtva – oblatio rationabilis Kršćani su od početaka donosili darove na euharistijsko slavlje, ali su se u isto vrijeme čuvali toga da se njihovo bogoslužje poistovjeti sa židovskim ili čak s poganskim.[1] U čemu je razlika? Kršćani su naglašavali da je njihovo bogoslužje duhovno. Oni nemaju svećenikâ, koji bi bili posrednici između Boga i naroda. Za kršćane je samo jedan pravi svećenik – Isus Krist koji je ujedno i jedna jedincata žrtva: on je sâm sebe jednom zauvijek prikazao svojom smrću na križu, on je trećega dana uskrsnuo da bi i nas pridružio svojoj proslavi. Euharistijska služba, dakle, ponazočuje i ostvaruje tu jedinu Kristovu žrtvu, točnije vazmeno otajstvo njegove smrti i uskrsnuća. Zato kršćani ne prinose žrtvene životinje ili neke druge mate...
Nastavi čitati
Liturgija i teologija Uskrsa
9tra Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgija i teologija Uskrsa

Nedjelja – tjedni Uskrs Koji je najstariji najveći kršćanski blagdan? Nedjelja. Još od apostolskih vremena kršćani su nedjeljom slavili euharistiju, po kojoj se ostvaruje vazmeno otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća. Tako govori i Konstitucija o liturgiji Drugog vatikanskog sabora Sacrosanctum concilium (SC) u br. 106: „Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova. Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušaju Božju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa“. Tako je svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnuća i svako euharistijsko slavlje – ponajpače ono nedjeljno – upri...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (7. dio)
5tra Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (7. dio)

Služba riječi 1. Povijesni pregled Još od apostolskih vremena euharistijsko je slavlje (lomljenje kruha ili Gospodnja večera) bilo povezano sa službom riječi, iako o tome nalazimo samo naznake u Novom zavjetu. Tako u Dj 20,7 čitamo: „U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše…“ Prvi podroban opis euharistijskog slavlja nalazimo u Prvoj Apologiji sv. Justina iz 150. godine: „A u dan zvan dan sunca drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu. Koliko već ima vremena, čitaju se spomen-zapisi apostolâ i knjige proročke. Nato, kad čitač prestane, predstojnik nas opomene i potakne živom riječju da se ugledamo u one primjere.“[1] Čitalo se, dakle, iz Starog i iz Novog zavjeta, ali očito nije bilo točno određeno koji se dijelovi imaju ...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (6. dio)
24ožu Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (6. dio)

Uvodni obredi Od samih početaka euharistija (Gospodnja večera) sastojala se od dva bitna dijela: službe riječi i euharistijske službe (lomljenja kruha). U počecima nije bilo nikakvih uvodnih obreda.[1] Tako u Djelima apostolskim stoji kako je Pavao dugo „govorio“ te, „pošto razlomi kruh i blagova, dugo je još zborio“ (Dj 20, 7-12). Slično Didahé (početak 2. st.) govori: „U nedjeljni dan Gospodnji saberite se da lomite kruh i da zahvaljujete (slavite euharistiju)“.[2] Oko 150. godine Justin svjedoči da je euharistijsko slavlje započinjalo čitanjima: „A u dan zvan dan sunca drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu. Koliko već ima vremena, čitaju se spomen-zapisi apostolâ i knjige proročke.“[3] Augustin svjedoči da misa započinje biskupovim pozdravom nakon k...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (5. dio)
13velj Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (5. dio)

Opća uredba Rimskog misala iz 2002. 1. Pretpovijest Iako govorimo o tri izdanja Rimskog misala nakon Drugog vatikanskog sabora, ipak postoje četiri izdanja Prethodnih napomena. O čemu se radi? Bilo je odlučeno da novi Red mise stupi na snagu 30. studenoga 1969. na Prvu nedjelju došašća. Međutim, budući da cjeloviti novi misal još nije bio pripravljen, dana 6. travnja 1969. izdan je samo Red mise (bez misnih obrazaca) zajedno s Apostolskom konstitucijom Pavla VI. Missale Romanum te Općom uredbom Rimskog misala.[1] Prvi hrvatski prijevod Rimskog misala iz 1969. slijedi ovaj Red mise, a godine 1973. tiskan je na hrvatskom poseban svezak misnih obrazaca (prema tipskom izdanju Misala iz 1970.). Ova su se dva sveska u kasnijim izdanjima redovito uvezivala zajedno.[2] Prvo tipsko izda...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (4. dio)
29sij Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (4. dio)

Opće odredbe Misala iz 1962. (1570.) Za svaku su liturgijsku knjigu veoma važne prethodne napomene. Za vrijedeći misal to je Opća uredba, a za prethodni misal Opće odredbe.[1] One redovito govore o smislu i značenju pojedinog liturgijskog slavlja te daje upute o načinu slavlja. Osim toga, prethodne napomene odražavaju također vrijeme i okolnosti nastanka pojedine liturgijske knjige, što je osobito vidljivo usporedimo li prethodni i vrijedeći misal. Ovdje ćemo predstaviti Opće odredbe Misala iz 1962.,[2] pri čemu ćemo upozoriti na promjene i prilagodbe ovoga izdanja u odnosu na prvo izdanje iz 1570.[3] U odnosu na prvo izdanje iz 1570. Opće odredbe su najviše modificirane u zadnjem izdanju iz 1962., ali je to u osnovi ipak bio tridentski misal. Spomenimo da je u vremenu prvog izdanj...
Nastavi čitati
Sveti Toma Akvinski o trostrukom rođenju Sina Božjega koje se slavi na Božić
25pro Autor: Uredništvo
Liturgika

Sveti Toma Akvinski o trostrukom rođenju Sina Božjega koje se slavi na Božić

U III. dijelu Sume teologije, 83. pitanju, 2. članku, sv. Toma Akvinski godine 1273. razmatra pitanje je li točno određeno vrijeme za slavljenje euharistijskoga otajstva? Drugi od pet prigovora glasi: Kristova muka obilježava se u Crkvi u petak prije Uskrsa, a ne na božićni blagdan. Budući da ovo svetootajstvo stoga treba spominjati o Gospodinovoj muci, čini se neprikladnim da se na Božićni dan ono slavi tri puta, a da se na Veliki petak posve propušta. Akvinac na taj i druge iznesene prigovore odgovara: Ali nasuprot tomu je običaj koji Crkva obdržava prema kanonskim propisima. Odgovaram da treba reći kako se u slavljenju ovoga otajstva pazi i na prikazivanje/zastupanje/predstavljanje Gospodinove muke i na sudjelovanje u njezinu plodu, pa prema oboma treba odrediti vrijeme prikladn...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (3. dio)
22pro Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (3. dio)

Priprava i nastanak Misala Pavla VI. 1. Liturgijska reforma na Drugom vatikanskom saboru U jeku liturgijskog pokreta Papa Pio XII. reformirao je 9. veljače 1951. Vazmeno bdjenje,[1] da bi 16. studenoga 1955. uveo obnovljeno bogoslužje cijelog Velikoga tjedna.[2] Kada je 1958. papa Ivan XXIII. najavio Drugi vatikanski sabor, za mnoge je to u velikoj mjeri značilo i liturgijsku reformu. Međutim, određeni konzervativni krugovi u Rimu – okupljeni oko Kongregacije obreda – pobojali su se da bi ta reforma, po njihovom mišljenju, mogla otići predaleko. Oni su smatrali da se liturgijska reforma Pija XII. treba dovršiti izvan Sabora i to na rubricističkom planu, a Sabor bi se trebao općenito baviti temeljnim načelima liturgije. Upravo zbog toga, prije nego što je Sabor i počeo zasjedati,[...
Nastavi čitati
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (2. dio)
16pro Autor: dr. sc. Zvonko Pažin
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (2. dio)

Nastanak Misala iz 1570. a) Stanje prije Tridentskog sabora Sredinom 16 st. reformacija je ukazala na neke stvarne nepravilnosti u bogoslužju Crkve, ali je u nekim svojim stavovima – s katoličkog stanovišta – otišla predaleko.[1] Tako je Luther zanijekao žrtveni karakter mise, kako se izrijekom govori u misnom kanonu. Nadalje, mi ne možemo ništa Bogu prikazati niti prinijeti, zato se misa ne može namjenjivati ni za žive ni za mrtve… U to su vrijeme nepravilnosti u katoličkom bogoslužju u velikoj mjeri bile uzrokovane činjenicom da je većina klera bila nedovoljno obrazovana. Bilo je onih koji nisu dovoljno poznavali latinski, a u okolici Rima bilo je i svećenika koji doslovno nisu znali Vjerovanje. K tome, u bogoslužje su se uvukli i neki praznovjerni elementi. Osobito su bile omi...
Nastavi čitati