Petak, 20 svibnja

Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Ophod (procesija) na Tijelovo
Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Ophod (procesija) na Tijelovo

1. Nastanak ovog blagdana Tijelovo, odnosno Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove nastala je sredinom 13. st. U ranom srednjem vijeku kršćani su se sve rjeđe pričešćivali, jer se previše naglašavala ljudska nedostojnost za primanje tako uzvišenog sakramenta. Uskoro je pučka pobožnost u svetoj misi sve više častila Krista prisutnog pod prilikama kruha i vina, a sve manje doživljavala da se tu radi o Kristu žrtvovanom koji se daje kao hrana. Misa je postala trenutak slavodobitnog silaska Kristova među svoje vjernike. Tako je vrhunac euharistijske pobožnosti bilo promatranje posvećene hostije. Ta se pobožnost posebno počela širiti poslije 1000. godine, a osobito na području današnje Belgije. Tako stižemo do jedne privatne objave: Ivana od Retinea (1193.-1258.), poglavarica jednog sa...
Iz riznice đakovačkih obrednika: Zakletva u obredu vjenčanja
Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Zakletva u obredu vjenčanja

U Rimskom obredniku iz 1614. pa sve do reforme Drugog vatikanskog sabora, obred vjenčanja bio je veoma jednostavan. Svećenik bi tražio od mladenaca da izraze svoju privolu, koju bi on zaključio riječima: „Ja vas združujem u ženidbu u ime Oca i Sina i Duha Svetoga“, pri čemu bi im omotao ruke svojom štolom. Nakon toga bi blagoslovio (samo jedan) prsten koji zaručnik stavi zaručnici na prstenjak lijeve ruke. Na koncu bi slijedila završna molitva. Međutim, u našim je krajevima bila uobičajena zakletva mladenaca nakon izrečene privole. Ta zakletva se temelji na nekim odredbama Tridentskog sabora. 1. „Confessio tridentina“ Pavao IV. je 13. studenoga 1564. bulom „Iniunctum nobis“ napisao Ispovijest vjere[1] i odredio da je imaju položiti svi oni koji stupaju u neku značajnu crkvenu službu t...
Obred postavljanja kateheta
Liturgika

Obred postavljanja kateheta

Dana 10. svibnja godine 2021. objavljeno je apostolsko pismo pape Franje u obliku motuproprija Antiquum ministerium[1] kojim se uspostavlja služba katehete.[2] Tom je prigodom papa najavio da će „Kongregacija za bogoslužje i disciplinu sakramenta providjet kroz kratko vrijeme da objavi obred uspostavljanja laičke službe katehete“. Kongregacija je to i učinila 13. prosinca 2021.: objavila je Red postavljanja katehetâ koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022.[3] Donosi se latinsko tipsko izdanje s napomenom da prijevod – s mogućim prilagodbama – prirede i odobre pojedine biskupske konferencije te da se objavi nakon što ga potvrdi ista kongregacija. Kongregacija je također objavila Pismo predsjednicima biskupskih konferencija o ovom obredu.[4] Prvo ćemo ukratko predstaviti sadržaj pisma, a...
Iz riznice đakovačkih obrednika:  Blagoslov vode uoči Bogojavljenja
Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov vode uoči Bogojavljenja

1. Kako se razvio blagoslov vode uoči Bogojavljenja? Početkom 3. stoljeća, kako svjedoči Hipolit Rimski, već je bio utemeljen katekumenat – uvođenje odraslih u kršćanstvo koji su nakon trogodišnje priprave i rasta u kršćanskim vrijednostima primali sakramente inicijacije. Slavlje sakramenata inicijacije uskoro je postalo sastavnim dijelom vazmenoga bdjenja s očitim otajstvenim značenjem: kao što je Krist u vazmenoj noći pobijedio smrt i uskrsnuo, tako i krštenik prelazi iz smrti grijeha u život djece Božje. Korizma je onda za kandidate bila bliža priprava. Kad su se sredinom 4. stoljeća pojavili Božić i Bogojavljenje, vrijeme došašća se počelo shvaćati kao druga korizma. Uskoro se Bogojavljenje – pogotovo na Istoku – počelo slaviti kao blagdan krštenja Isusova, kada se silaskom Duha Sv...
Samosvojna armenska Crkva ili obred unutar jedincate Crkve
Liturgika

Samosvojna armenska Crkva ili obred unutar jedincate Crkve

U povodu izlaska iz tiska knjige „Armenska Katolička Crkva“ autora Artura Bagdsarova i nakladnika Fakulteta hrvatskih studija, objavljujemo njezin uvodnik. Jedna od najstarijih ispovijesti kršćanske vjere potječe iz Armenije, iz IV. stoljeća, i glasi: „Ispovijedamo i vjerujemo u presveto Trojstvo, u Otca i Sina i Duha Svetoga, u Gabrijelovo navještenje, u Kristovo rođenje, u krštenje, u dragovoljnu muku, u raspeće, u trodnevnu ukopanost, u uskrsnuće, u bogoliko uzašašće, u sjedenje zdesna Otcu, u strašni i slavni dolazak.“[1] Jezgrovito i svježe kao ta krsna vjeroispovijest, ova knjiga ocrtava prošlost i sadanje stanje armenokatolika u svijetu. Armenokatolici se tako nazivaju jer kao Kristovi vjernici pripadaju armenskomu obredu Katoličke Crkve ili Armenskoj Katoličkoj Crkvi. Obred je ...
Provedbeni dekret za prevođenje liturgijskih knjiga
Crkveno Učiteljstvo, Liturgika

Provedbeni dekret za prevođenje liturgijskih knjiga

Kao što je poznato, papa Franjo je 3. rujna 2017. objavio apostolsko pismo Magnum principium, kojim se mijenja kanon 838. Zakonika kanonskoga prava, a koji govori o priređivanju i prevođenju liturgijskih knjiga na narodni jezik. Spomenutim promjenama daju se veće ovlasti Biskupskim konferencijama u priređivanju i odobravanju prijevoda liturgijskih knjiga. Prema dotadašnjim odredbama biskupske su konferencije te prijevode samo priređivale, a Apostolska ih je Stolica brižno pregledavala i odobravala, da bi ih biskupske konferencije nakon toga izdale. A sada, prema apostolskom pismu Magnum principium, biskupske konferencije priređuju i – što je novina – odobravaju prijevode liturgijskih knjiga, a Apostolska ih Stolica samo potvrđuje. Te su odredbe stupile na snagu 1. listopada 2017.[1] Pri...
Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov kuća o Bogojavljenju
Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov kuća o Bogojavljenju

U Rimskom obredniku koji je vrijedio do Drugog vatikanskog sabora[1] nalazimo nekoliko obreda blagoslova kuća: Blagoslov kuća na Veliku subotu i u ostalo uskrsno vrijeme, Blagoslov kuće izvan uskrsnog vremena, Blagoslov mjesta ili kuće te Drugi blagoslov kuće.[2] Međutim, u Dodatku Rimskog obrednika među nepridržanim blagoslovima nalazi se Blagoslov krede na blagdan Bogojavljenja i Blagoslov kuća na blagdan Bogojavljenja.[3] Ovaj je blagoslov u Dodatak Rimskog obrednika ušao tek koncem 19. st. Ne nalazimo ga u starim mađarskim obrednicima[4], ali se pojavljuje u austrijskim[5] i hrvatskim obrednicima.[6] Zanimljivo je da ga nema u Vrhovčevom obredniku iz 1796.[7] Napomenimo da su identični obredi u RO 1893, RO 1929, ZO 1933 i ĐO 1933. Kako to da je u vlastitim obrednicima nastao blagos...
Iz riznice đakovačkih obrednika: Obred oblačenja novaka i primanje ministranata
Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Obred oblačenja novaka i primanje ministranata

Ovih dana došla mi je u ruke naizvan neugledna knjižica, ali pravi biser: Obred oblačenja novaka i primanje ministranata, Tisak Tiskare Narodne Fronte, Đakovo 1948.[1] Knjižica ima 12 stranica formata 13,5 x 9,5 cm. U onim vremenima strašne represije kad je blaženi Alojzije Stepinac, kao i toliki svećenici, bio u zatvoru, kada su još bili svježi humci ubijenih svećenika, dok se za neke ubijene za grob nikad nije saznalo, Biskupski je ordinarijat u Đakovu našao potrebnim i odvažio se tiskati ovu knjižicu. Navedeni su dr. Z. Marković kao cenzor te dr. A. Akšamović, biskup kao onaj koji je dao odobrenje za tisak. Na početku se naglašava da se obred oblačenja i primanje ministranata slavi jednom, najviše dvaput godišnje o nekom blagdanu, te da za ovu svečanost treba mnogo priprave i vježbe....
Misal Pavla VI. i Misal Pija V. Novo i staro u bogoslužju Crkve [knjiga]
E-knjige, Liturgika

Misal Pavla VI. i Misal Pija V. Novo i staro u bogoslužju Crkve [knjiga]

Knjiga se u PDF formatu može preuzeti klikom na sliku. U liturgijskom kalendaru 30. travnja spomendan je sv. Pija V., pape, a nepunih mjesec dana kasnije, 29. svibnja, spomendan je sv. Pavla VI., pape. Sv. Pio V. odobrio je nakon Tridentskog sabora Rimski misal 1570., a točno četiri stotine godina kasnije, to jest 1970., sv. Pavao VI. je nakon zaključenja Drugoga vatikanskog sabora odobrio novi Rimski misal. Stoga se u literaturi Rimski misal iz 1570. redovito naziva Misal Pija V. (ili Tridentski misal), a onaj iz 1970. Misal Pavla VI. Obojicu ovih papa Crkva naziva svetima i slavi njihov liturgijski spomendan. Pa ipak, gledajući današnju praksu u Crkvi kao i teološke rasprave koje se vode, može se steći dojam da su ova dvojica papa, odnosno ova dva misala međusobno suprotstavljeni i ne...
Znakovi i simboli u bogoslužju
Liturgika

Znakovi i simboli u bogoslužju

Koliko je važno da se bogoslužje odvija po određenom obredu u kojem se isprepliću određene riječi geste? Je li bila Kristova volja da slavimo misu onako kako je danas slavimo poštujući liturgijske geste, liturgijsku odjeću i uređenje liturgijskog prostora, kako je danas određeno i uobičajeno? Kršćanska je liturgija zapravo slavljenje i ostvarivanje otajstva našega spasenja po djelatnim znakovima. Svakoj su kulturi znakovi važni. Ljudi su se izražavali znakovima i prije nego li su naučili čitati i pisati. Pa ipak, danas kao da su neki (pa i sakramentalni) znakovi sve manje razumljivi, kao da osjećamo otklon od dosadašnje kulture. Npr. znači li doista današnjim mladima poklecanje u Crkvi ono što je značilo čovjeku srednjega vijeka? Konačno, i sama je Crkva uklonila neke znakove iz svoje l...