Liturgika – Vjera i djela

5tra2021 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

~ Izdvojeno ~, Liturgika

Poniznost

Najveći autoritet u Starom zavjetu svakako je Mojsije. Prema Knjizi Brojeva (12,1-8), sâm Bog svjedoči kako je Mojsije veći od svih proroka: jedini on može Božji lik gledati a Bog mu govori „iz usta u usta“. Pa ipak, jednoga su dana protiv njega ustali njegov brat Aron i sestra Mirjam. Govorili su: „Zar je samo Mojsiju govorio Gospodin? Zar i nama nije govorio?“ Međutim, Mojsije nije digao glas na njih i nije se pozvao na svoj autoritet. Kako to? Veli Knjiga Brojeva: „Mojsije je bio veoma skroman čovjek, najskromniji čovjek na zemlji.“ On, koji je pred Bogom bio najveći od svih proroka! To je veličina istinski velikih ljudi. Skromni su. Znaju da je sve što imaju i sve što umiju čisti Božji dar. Svjesni su da se zbog toga ničim ne mogu hvastati, kao da bi to bilo njihovo vlastito. Sličan...

Nastavi čitati

Nedjelja Laetare – Četvrta nedjelja korizme

14ožu2021 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Nedjelja Laetare – Četvrta nedjelja korizme

Nekada su nedjelje, dok su svete Mise bile na latinskom jeziku, dobivala svoje nazive po početnim riječima ulaznih pjesama (introita) pa se tako na Četvrtu nedjelju korizme pjevala antifona "Laetare Jersualem" (Raduj se, Jeruzalme), na temelju čega se i danas kadšto može čuti da se ona naziva Nedjelja Laetare. "Raduj se, Jeruzaleme..." stihovi su koje pronalazimo u Knjizi Izaijinoj 66,10, a u prijevodu glase ovako: "Veselite se s Jeruzalemom, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime svi koji ste nad njim tugovali!" Nedjelja Laetare nalazi se približno u sredini korizme, pa se ponekad naziva i Sredoposna, a poznata je i pod nekim drugim imenima, kao npr. Majčinska nedjelja, Nedjelja ruže, Ružičasta nedjelja ili Nedjelja pet kruhova. S obzirom da je korizma od ...

Nastavi čitati

Motuproprij “Spiritus Domini” – značenje i perspektiva

2ožu2021 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Crkveno Učiteljstvo, Liturgika

Motuproprij “Spiritus Domini” – značenje i perspektiva

Papa Franjo objavio je 10. siječnja 2021. Apostolsko pismo u obliku motuproprija „Spiritus Domini“ u kojim se omogućuje i ženama da budu postavljene u službu lektora ili akolita.[1] Za bolje razumijevanje ove odluke, dobro je prethodno pogledati povijest ovih službi. 1. Povijest Lektorat. Od samih početaka u Crkvi se ustrojila služba čitača, kako o tome svjedoči još Justinova Apologija iz 150. godine, a kasnije još Tertulijan i Ciprijan, dok Hipolit Rimski u Apostolskoj predaji (početak 3. st.) izrijekom spominje da lektora biskup postavlja u službu, ali bez polaganja ruku.[2] Međutim, već od 6. st., subđakoni preuzimaju čitanja, tako da služba lektora praktički nestaje, a mladići koji su prije bili lektori, prelaze u schola cantorum. Od tog vremena lektorat je uvršten u niže redove, ...

Nastavi čitati

8velj2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Liturgika

Stepinčevo štovanje Euharistije

Ako se u Google upiše riječ Stepinac, u 40-ak sekundi pojavi se poruka o više od milijun rezultata (7.II.21.). I to samo na latinici. Ne odnosi se sve na blaženoga Alojzija, razumije se, ali obuhvaća možda devet desetina. Pa eto opet milijun! Bože, što se ovo vrijeme između beatifikacije i kanonizacije može marljivo iskoristiti za šire upoznavanje bogoobličnih i stožernih krjeposti blaženoga mučenika Stepinca! Točno onako radi čega je čin beatifikacije i odvojen od kanonizacije: da se najprije vidi štovanje dotične svete osobe na mjesnoj ili narodnoj razini, pa onda u sveopćoj Crkvi. Koliko bi misli i argumenata u širem općinstvu ostalo neobjavljeno, nepročitano, nepoznato, neprotumačeno, neraspravljeno, da nije ovoga kanonskoga razmaka, praktično uvedena još u 17. stoljeću,[1] između ...

Nastavi čitati

10sij2021 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Novi talijanski prijevod Rimskog misala

Dana 28. kolovoza 2020. predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Gualtiero Bassetti predao je papi Franji prvi primjerak novog talijanskog misala izdanog prema trećem tipskom izdanju iz 2002. (odnosno prema ponovljenom izdanju iz 2008.), dakle nakon punih osamnaest godina. Misal je dostupan od rujna 2020. i može se odmah upotrebljavati, s tim da od Uskrsa sljedeće godine (4. travnja 2021.) on postaje obvezatan. Cijena mu je 110 eura, a talijanske župe mogu nabaviti jedan primjerak po sniženoj cijeni od 70 eura.[1] U jeku priprema za hrvatski prijevod misala dobro je vidjeti talijanska iskustva. Evo kako je došlo do novog talijanskog prijevoda. 1. Put do novog prijevoda Godine 2004., dvije godine nakon objavljivanja trećeg tipskog izdanja, započinju radovi na talijanskom ...

Nastavi čitati

Bogoslužno oblikovanje glazbe u božićnome vremenu

15pro2020 Autor: Mirko Jurić, dipl. kateheta

Liturgika

Bogoslužno oblikovanje glazbe u božićnome vremenu

Božićno vrijeme liturgijske godine traje od Mise bdjenja na Badnjak do Mise Krštenja Gospodinova. Ono kratko traje, ali je zato prebogato duhovnim sadržajem. U božićnom vremenu slavimo otajstvo Isusova utjelovljenja. To je božićna Pasha – Isusov prelazak iz vječnosti u vrijeme, s neba na zemlju, iz božanstva u čovještvo, da bi nas, po otajstvu svoga pohoda koje započinje Božićem a vrhunac mu je u otajstvu njegove muke, smrti i uskrsnuća, uzdigao u svoju vječnost i darovao nam božanski život koji nema kraja. Glazbeni služitelji u Božanskoj liturgiji uvijek moraju imati u svijesti da trebaju činiti ono što je istinito i smisleno, makar većina župa u Hrvatskoj krivo radi. Naime, nepromjenjivi dijelovi Mise (Gospodine, smiluj se; Slava Bogu na visini; Vjerovanje; Svet; Jaganjče Božji) ne mo...

Nastavi čitati

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (14. dio)

10pro2020 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (14. dio)

Zaključni osvrt Kompleksno je pitanje, zašto se određeni broj iskrenih i dobronamjernih vjernika priklanja misi slavljenoj prema prethodnom misalu. Neki teolozi nastoje pokazati i dokazati da je prethodni misal bolji i prikladniji od novoga te da novi misal naprasno i nasilno prekida rimsku liturgijsku predaju.[1] Naravno, treba poštovati takva mišljenja, kao što treba imati poštovanja za one vjernike koji se okupljaju oko „tradicionalne“ mise jer oni to čine, uvjeren sam, iz duboke pobožnosti, a ne iz potrebe za polemikom. Poštujući dakle one koji tako misle i osjećaju, evo sažetka onoga o čemu je do sada bilo govora. 1. Crkva ima pravo i dužnost uređivati svoje bogoslužje Crkveni su oci tijekom prvih stoljeća naučavali da liturgijska predaja Crkve (budući da je nema u Novom zavjet...

Nastavi čitati

10pro2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Liturgika

Prvi i drugi dio došašća i O-antifone

Iako smo o došašću naviknuti govoriti kao o jednoj cjelini, manje je poznato širim vjerničkim krugovima kako se ono dijeli na prvi i drugi dio. Prvi dio počinje Prvom nedjeljom došašća, tj. nedjeljom koja je najbliža spomendanu Svetog Andrije (30. studenoga) i traje do 16. prosinca, a drugi dio započinje 17. prosinca i traje do Badnjaka. U načelu, kako je naznačeno, vjernici koji dolaze na svete Mise kroz te dane vjerojatno neće primijetiti nikakvu bitnu razliku, osim što će oni tankoćutniji moći uočiti određenu promjenu u naglascima s obzirom na misna čitanja i misne obrasce, ali će ta podijeljenost došašća biti vidljiva u Časoslovu, lekcionaru i liturgijskom kalendaru. U tom smislu, misna čitanja prvog dijela došašća govore izdaljega o dolasku kraljevstva Božjega, tj. pod vidom eshat...

Nastavi čitati

Nedjelja Gaudete – Treća nedjelja došašća

8pro2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Nedjelja Gaudete – Treća nedjelja došašća

Liturgijski gledano, Treća nedjelja došašća je nešto drukčija od ostale tri. Ta se nedjelja naziva Gaudete, a ime joj dolazi iz latinskoga jezika i znači radujte se! Smisao posebnosti te Treće nedjelje došašća pronalazimo u Fil 4, 4, gdje Pavao poručuje Filipljanima: Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Točnije, svoj naziv vuče iz ulazne pjesme Gaudete in Domino semper (Radujte se u Gospodinu uvijek), a prema tradiciji da su nedjelje dobivale svoja imena prema latinskim nazivima ulaznih misnih pjesama (introita). Iako došašće danas nema izričiti pokornički karakter kao korizma, nego je riječ o radosnoj, ali ozbiljnoj pripravi za Božić, ipak i unutar tog vremena smo pozvani na izraženiji kreposni život, posebno na post, molitvu i milostinju. Štoviše, došašće je nastalo p...

Nastavi čitati

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (13. dio)

7stu2020 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (13. dio)

Narodni jezik u bogoslužju Teško da bi danas netko rekao da postoji neki sveti, posebni jezik, koji bi po sebi bio jedini prikladan za uzvišenu liturgiju, za razliku od običnih, profanih jezika. Pa ipak, danas se osjeća određena nostalgija za prijesaborskom liturgijom i samim tim – kako izgleda – i za latinskim jezikom. Valja međutim odmah istaknuti da prijesaborska katolička liturgija nije nužno bila na latinskom jeziku. 1. Pretpovijest Židovsko je bogoslužje u počecima bilo na govornom, to jest hebrejskom jeziku, na kojem je nastala i hebrejska Biblija, to jest Stari zavjet osim deuterokanosnih knjiga koje su pisane grčkim jezikom. Kada su Židovi nakon babilonskog sužanjstva prihvatili aramejski jezik, neke su svoje obrede, kao npr. vjenčanje, slavili na tome jeziku.[1] Isus je, na...

Nastavi čitati