Moralka – Vjera i djela

Moralno promišljanje o cjepivima povezanim s pobačajem

17pro2020 Autor: dr. sc. Josip Mužić

Aktualno, Moralka

Moralno promišljanje o cjepivima povezanim s pobačajem

1. Zločin pobačaja Ivan Pavao II. u enciklici Evangelium Vitae ističe da “zapovijed 'ne ubij' ima apsolutnu vrijednost kad se odnosi na nedužnu osobu. … Prema tome, vlašću koju je Krist dao Petru i njegovim nasljednicima, u zajedništvu s biskupima Katoličke crkve, potvrđujem da je izravno i hotimično ubojstvo nedužnog ljudskog bića uvijek teško nemoralno.“[1] Na to se nadovezuje i kategorička argumentacija: „Namjerna odluka da se nedužno ljudsko biće liši svoga života, s moralnog stajališta je uvijek zla, i nikad ne može biti dopuštena, ni kao svrha niti kao sredstvo za dobar cilj. Ona je, uistinu, teška neposlušnost prema moralnom zakonu, čak samom Bogu, njegovom tvorcu i jamstvu; proturječi osnovnim krepostima pravde i ljubavi.“[2] U enciklici se potom ukazuje na „užasan zločin“ hoti...

Nastavi čitati

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

19kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević

Crkveno pravo, Moralka

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Crkveni sabori i dijecezanske sinode u prošlim stoljećima na prostorima današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osim o drugim važnim pitanjima i temama, bavile su se također, i donosile odgovarajuće odredbe vezane za kršćanski život i ćudoredno ponašanje vjernika. U tom pogledu su određivale što vjernici trebaju obdržavati i ukazivale na neke poroke i mane koje je trebalo spriječiti, iskorijeniti ili ispraviti. O tome će ovdje biti nešto više riječi, najprije o vjerskim dužnostima, a zatim o ćudorednom ponašanju. I. VJERSKE DUŽNOSTI 1. Slavljenje nedjeljâ i svetkovinâ Božja i crkvena zapovijed nalaže da vjernici slave dane Gospodnje - nedjelje i zapovjedne svetkovine ili blagdane. O obvezi prisustvovanja i slušanja svete mise, i o izbjegavanju teških poslova u te dane odredbe...

Nastavi čitati

Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda

15kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević

Crkveno pravo, Moralka

Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda

Uvod Dušobrižničkoj službi poučavanja, posvećivanja i upravljanja, koju u Crkvi vrše biskupi i svećenici, treba odgovarati i njihovo dolično ponašanje u svakidašnjem i običnom životu. O tome su odredbe donosili partikularni i opći crkveni sabori i vrhovni pastiri Crkve, a posebno je u tom pogledu bio značajan Tridentski sabor (1545.-1563.). U Dekretu o reformi, donesenom na 22. sjednici toga sabora, kaže se općenito: „Nema ničega što druge više i neprestano potiče na pobožnost i bogoštovlje koliko život i primjer onih koji su se posvetili božanskoj službi. Kada, naime, uzdignuti iznad svjetovnih stvari gledaju u višu sferu, drugi na njih upiru pogled kao u ogledalo i iz njih crpe primjer za nasljedovanje. Stoga veoma dolikuje da klerici, pozvani u Božju baštinu, svoj život i cjeloku...

Nastavi čitati

17lis2019 Autor: Snježana Majdandžić-Gladić

Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Odnos vjere i morala

Za nas bi vjernike vjera i moral trebali biti uvijek povezani: vjera u Boga i njegovu neizmjernu ljubav po kojoj nam je poslao i svoga Jedinorođenoga Sina da nas otkupi, trebala bi u nama izazivati duboku zahvalnost i želju da se trudimo biti što bolji, odnosno nasljedovati Krista, a moral i nastojanje oko dobra trebali bi nas poticati da svakodnevno sve više sazrijevamo u vjeri. Stoga je dobro i važno barem ponekad se preispitati kakvi smo vjernici, jer suvremeni sekularistički način razmišljanja itekako utječe i na nas. Drugim riječima, iako mnogi ne prihvaćaju puno toga iz naučavanja Katoličke Crkve, ipak se uglavnom vole nazivati katolicima. Uočavamo tako veliku stupnjevitost unutar vjerničkih krugova, od onih koji se svim silama trude biti Kristovi nasljedovatelji, do onih koji ni...

Nastavi čitati

9kol2019 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Moralka

Povijest katoličkoga učenja o pobačaju

Hamurabijev zakonik (1793.–1750. prije Krista, tj. prije gotovo četiri tisućljeća) u drevnoj Mezopotamiji kažnjavao je pobačaj, makar nesvojevoljan i slučajan. Plod u majčinoj utrobi štiti se od udarca izvana koji bi mogao prouzročiti pobačaj. Pod zakonskom je zaštitom plod ne samo slobodne žene nego i ropkinje. Počinitelj se kažnjava novčanom kaznom od dva do deset šekela srebra.[1] Tako prema člancima 209.–210.: „Ako tko udari kćer plemića i učini da pobaci, platit će deset šekela za njezin izgubljeni plod. Ako ona umre, bit će ubijena kći onoga koji je počinio zločin“.[2] Asirski zakoni (1600. prije Krista) kažnjavali su pobačaj izazvan udarcima u predjelu majčina trbuha: novčano, tjelesno (50 batina) i prisilnim radom (mjesec dana služenja kralju). Za izazvani pobačaj, do kojega j...

Nastavi čitati

20velj2017 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Moralka

Prava i obveze roditelja i učitelja

1. Pojam odgoja i njegova primjena Riječ odgoj sastoji se od dvaju slogova, ujedno i dvaju dijelova: predmetka od- i osnove goj. Goj je imenica tvorena od glagola gojiti. Predmetak od- označava da se obavlja potpuna radnja od osnove, u ovom slučaju od glagola gojiti. A gojiti znači: činiti da netko živi i raste, podupirati živo biće u životu, hraniti ga, njegovati, podizati. Goj pripada skupini jednosložnih odglagolnih imenica u kojoj su, primjerice: boj, loj, roj, kroj, gnoj, znoj. Vrlo stare riječi; kratki, jednoznačni pojmovi. Gojiti se može samo čovjeka i životinje, a odgajati se može samo čovjeka – životinje se obučava, dresira. 2. Na koga se odgoj odnosi? Na drugoj stranici Svetoga Pisma stoji: „Gospodin, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu udahne ...

Nastavi čitati

13pro2015 Autor: Uredništvo

Moralka

Biti dobar iz zadovoljstva

Noa je bio vrlo fin čovjek, „pribavljač utjehe“ (Postanak 5, 29), prije iznimka nego pravilo u svojem naraštaju. Svijet oko njega bio je pun razvrata i pokvarenosti. Njegovi su suvremenici imali idole i obožavali ih, ubijali se, stupali u nedopuštene odnose i otimali tuđe. Ne zvuči pretjerano različito od svijeta u kojem mi živimo. Noa pušta golubicu iz korablje. Minijatura koju je oko 1450. godine naslikao cistercist Egidij Roya (1415.–1478.), Museum Meermanno u Haagu (detalj). Bog je odlučio poduzeti nešto pa je odozgor kiša pljuštila... i pljuštila... Padala... i padala... A odozdo provrli izvori, navalila sva vrela. Četrdeset dana (Postanak 7, 17). To nije bila jednostavna prirodna nepogoda, cunami odozdo, ili strahoviti dažd odozgor. Nego: kazna od Boga. Svijet se ...

Nastavi čitati

Sakramentna ontologija i ženidbena nerazrješivost

20lis2015 Autor: Uredništvo

Moralka

Sakramentna ontologija i ženidbena nerazrješivost

1. Ponovo otkriti metodu Ustanova ženidbe izložena je „oluji” kakvu povijest još nije vidjela. Služeći se jezikom genetike Pierpaolo Donati pokazuje da u tom preokretu nije riječ samo o morfogenetičkim mutacijama (promjenama u stvaranju oblika), nego da se mijenja i genom[1] same ženidbe.[2] Biskupska sinoda ne će moći, sučelice toj dvojbi, izbjeći zauzeti stajalište: je li način na koji se razvija ustanova ženidbe i obitelji dobitnički za ljude, međuljudske odnose i društvo? Ili je, naprotiv, propadanje osobā, njihovih odnosa i društva? Crkva ne može misliti da je to što se događa (mladi koji se ne vjenčavaju, a žive zajedno; uvođenje takozvanoga homoseksualnoga braka u pravni poredak; rastave braka koje se dosuđuju lakše nego ikada) povijesni slijed koji treba jednostavn...

Nastavi čitati

3ruj2015 Autor: Snježana Majdandžić-Gladić

Moralka

Savjest između slobode i zapovijedi

Savjest se najčešće označava kao sposobnost umnog uviđanja kojom je čovjek u stanju ocijeniti moralnu vrijednost svojih čina. Kada bismo pokušali to pobliže označiti, uočili bismo kako je to veoma teško. Ali, ipak, s druge strane, mi znamo što je savjest, i to na temelju vlastitog iskustva: kada nešto učinimo loše, savjest nas prekorava, učinimo li dobro, savjest to odobrava. No, postavlja se pitanje osjeća li svaki čovjek da ima savjest, ili je to osobina samo nekih ljudi. Kratak povijesni pregled poimanja savjesti Etnologija nam pokazuje da ćudoredna, moralna svijest (savjest) postoji i kod najprimitivnijih plemena, koja se izražava otprilike ovako: kad netko učini nešto loše (za kršćane - grijeh), tada je nemiran u srcu, strah ga je da ne umre. Ako npr. pogledamo u...

Nastavi čitati

25kol2015 Autor: Snježana Majdandžić-Gladić

Moralka

Homoseksualnost i učenje Crkve

1. Općenito o homoseksualnosti Homoseksualnost je pojam koji je nastao na temelju grčke riječi: homoios - što znači isti, i latinske sexus, što znači spol. Prema tome, homoseksualnost označava seksualnu i osjećajnu privlačnost prema osobama istog spola, bez obzira postoje li ili ne postoje tjelesni dodiri. Muška se homoseksualnost naziva još pederastija, onanija, seksualna inverzija, treći spol i slično, a ženska lezbizam, safizam i tribadizam. (Lezbizam i safizam potječu od satrogrčke pjesnikinje Sapho koja je na otoku Lezbosu podučavala mlade djevojke ljubavnom umijeću među ženama. Pojam tribadizam je nastao prema riječi tribada, kako su se u staroj Grčkoj nazivale prostitutke.) Postoje mnoge vrste homoseksualne naklonosti, tako da treba imati na umu kako je to veoma složena stvar...

Nastavi čitati