Moralka – Vjera i djela

kol92019 / Autor: mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Povijest katoličkoga učenja o pobačaju

Moralka

Hamurabijev zakonik (1793.–1750. prije Krista, tj. prije gotovo četiri tisućljeća) u drevnoj Mezopotamiji kažnjavao je pobačaj, makar nesvojevoljan i slučajan. Plod u majčinoj utrobi štiti se od udarca izvana koji bi mogao prouzročiti pobačaj. Pod zakonskom je zaštitom plod ne samo slobodne žene nego i ropkinje. Počinitelj se kažnjava novčanom kaznom od dva do deset šekela srebra.[1] Tako prema člancima 209.–210.: „Ako tko udari kćer plemića i učini da pobaci, platit će deset šekela za njezin izgubljeni plod. Ako ona umre, bit će ubijena kći onoga koji je počinio zločin“.[2] Asirski zakoni (1600. prije Krista) kažnjavali su pobačaj izazvan udarcima u predjelu majčina trbuha: novčano, tjelesno (50 batina) i prisilnim radom (mjesec dana služenja kralju). Za izazvani pobačaj, do kojega j

Nastavi čitati

velj202017 / Autor: mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Prava i obveze roditelja i učitelja

Moralka

1. Pojam odgoja i njegova primjena Riječ odgoj sastoji se od dvaju slogova, ujedno i dvaju dijelova: predmetka od- i osnove goj. Goj je imenica tvorena od glagola gojiti. Predmetak od- označava da se obavlja potpuna radnja od osnove, u ovom slučaju od glagola gojiti. A gojiti znači: činiti da netko živi i raste, podupirati živo biće u životu, hraniti ga, njegovati, podizati. Goj pripada skupini jednosložnih odglagolnih imenica u kojoj su, primjerice: boj, loj, roj, kroj, gnoj, znoj. Vrlo stare riječi; kratki, jednoznačni pojmovi. Gojiti se može samo čovjeka i životinje, a odgajati se može samo čovjeka – životinje se obučava, dresira. 2. Na koga se odgoj odnosi? Na drugoj stranici Svetoga Pisma stoji: „Gospodin, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu udahne

Nastavi čitati

pro132015 / Autor: Iz drugih medijaDan objave

Biti dobar iz zadovoljstva

Moralka

Noa je bio vrlo fin čovjek, „pribavljač utjehe“ (Postanak 5, 29), prije iznimka nego pravilo u svojem naraštaju. Svijet oko njega bio je pun razvrata i pokvarenosti. Njegovi su suvremenici imali idole i obožavali ih, ubijali se, stupali u nedopuštene odnose i otimali tuđe. Ne zvuči pretjerano različito od svijeta u kojem mi živimo. Noa pušta golubicu iz korablje. Minijatura koju je oko 1450. godine naslikao cistercist Egidij Roya (1415.–1478.), Museum Meermanno u Haagu (detalj). Bog je odlučio poduzeti nešto pa je odozgor kiša pljuštila... i pljuštila... Padala... i padala... A odozdo provrli izvori, navalila sva vrela. Četrdeset dana (Postanak 7, 17). To nije bila jednostavna prirodna nepogoda, cunami odozdo, ili strahoviti dažd odozgor. Nego: kazna od Boga. Svijet se

Nastavi čitati

lis202015 / Autor: Iz drugih medijaDan objave

Sakramentna ontologija i ženidbena nerazrješivost

Moralka

1. Ponovo otkriti metodu Ustanova ženidbe izložena je „oluji” kakvu povijest još nije vidjela. Služeći se jezikom genetike Pierpaolo Donati pokazuje da u tom preokretu nije riječ samo o morfogenetičkim mutacijama (promjenama u stvaranju oblika), nego da se mijenja i genom[1] same ženidbe.[2] Biskupska sinoda ne će moći, sučelice toj dvojbi, izbjeći zauzeti stajalište: je li način na koji se razvija ustanova ženidbe i obitelji dobitnički za ljude, međuljudske odnose i društvo? Ili je, naprotiv, propadanje osobā, njihovih odnosa i društva? Crkva ne može misliti da je to što se događa (mladi koji se ne vjenčavaju, a žive zajedno; uvođenje takozvanoga homoseksualnoga braka u pravni poredak; rastave braka koje se dosuđuju lakše nego ikada) povijesni slijed koji treba jednostavn

Nastavi čitati

ruj32015 / Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Savjest između slobode i zapovijedi

Moralka

Savjest se najčešće označava kao sposobnost umnog uviđanja kojom je čovjek u stanju ocijeniti moralnu vrijednost svojih čina. Kada bismo pokušali to pobliže označiti, uočili bismo kako je to veoma teško. Ali, ipak, s druge strane, mi znamo što je savjest, i to na temelju vlastitog iskustva: kada nešto učinimo loše, savjest nas prekorava, učinimo li dobro, savjest to odobrava. No, postavlja se pitanje osjeća li svaki čovjek da ima savjest, ili je to osobina samo nekih ljudi. Kratak povijesni pregled poimanja savjesti Etnologija nam pokazuje da ćudoredna, moralna svijest (savjest) postoji i kod najprimitivnijih plemena, koja se izražava otprilike ovako: kad netko učini nešto loše (za kršćane - grijeh), tada je nemiran u srcu, strah ga je da ne umre. Ako npr. pogledamo u

Nastavi čitati

kol252015 / Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Homoseksualnost i učenje Crkve

Moralka

1. Općenito o homoseksualnosti Homoseksualnost je pojam koji je nastao na temelju grčke riječi: homoios - što znači isti, i latinske sexus, što znači spol. Prema tome, homoseksualnost označava seksualnu i osjećajnu privlačnost prema osobama istog spola, bez obzira postoje li ili ne postoje tjelesni dodiri. Muška se homoseksualnost naziva još pederastija, onanija, seksualna inverzija, treći spol i slično, a ženska lezbizam, safizam i tribadizam. (Lezbizam i safizam potječu od satrogrčke pjesnikinje Sapho koja je na otoku Lezbosu podučavala mlade djevojke ljubavnom umijeću među ženama. Pojam tribadizam je nastao prema riječi tribada, kako su se u staroj Grčkoj nazivale prostitutke.) Postoje mnoge vrste homoseksualne naklonosti, tako da treba imati na umu kako je to veoma složena stv

Nastavi čitati

lip282015 / Autor: Gostujući autorDan objave

Čovjek u suvremenom svijetu

Moralka

Dar života što ga je Bog Stvoritelj povjerio čovjeku, zahtijeva od čovjeka da bude svjestan njegove neprocjenjive vrijednosti i da za nj preuzme odgovornost. Zahvaljujući napretku bioloških i medicinskih znanosti, čovjeku su dostupna sve moćnija terapeutska pomagala, ali je isto tako kadar steći nove moći, s nepredvidivim posljedicama po ljudski život. Razvoj tehnike omogućava mu da svoju sudbinu uzme u vlastite ruke, ali izlaže i napasti da prekorači granice razumna vladanja prirodom. Znanstvena istraživanja izraz su čovjekova gospodstva nad stvorenjem. Znanost i tehnika same po sebi ne mogu otkriti smisao postojanja i ljudskog napretka. Usmjerene na čovjeka, u kojem imaju svoje ishodište, one iz njegove osobe i njegovih moralnih vrednota crpe naznake o svojoj svrsi i svijest o s

Nastavi čitati

svi152015 / Autor: mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Nazivi ljudskoga bića od začeća do rođenja

Moralka

Jasnoća i preciznost izražavanja vode k shvatljivosti, a uz malo dobre volje i do shvaćenosti. Otkrivaju istinu i čine je neodoljivom. Proučavanje biologije, medicine, prava i rječoslovlja dovelo me do sljedećih utvrđenja i prijedloga. Záčedak je imenica do sada neodređenoga i neustaljenoga značenja u hrvatskom jeziku koja bi mogla biti zajednički naziv za ljudsko biće do rođenja: začeto dijete, nerođeno dijete, dijete u majčinu krilu, dijete u majčinoj utrobi, dijete dok se ne rodi, predròđēnče, ròđenīk, u pravu nascitúrus (koji će se roditi);[1] mladi čovjek od začeća do rođenja (kad postaje čedo: novorođenče, dijete); krovni nazivak za začétak (zigòtu), zanijètak (kòncept), zámetak (ȇmbrīj) i plȏd (fȇtus); složenica od imenice čȅdo, kao njezina umanjenica, u smislu čȅd

Nastavi čitati

svi112015 / Autor: mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Doporođajni događaji važni za ljudski život

Moralka

Razlike u pristupu čovječjem razdoblju do rođenja očituju se u vrjednotama, priznavanju ili nijekanju samoga postojanja ljudskoga bića prije rođenja, u svjetonazoru i u ćudoređu te se prelijevaju u biologiju, medicinu, etiku, teologiju, pravo, politiku i svakodnevni govor. Zbrka se zna događati govornicima istoga jezika ako se ne izražavaju jasno ili ne poznaju značenje pojedine riječi i u drugim strukama ili sklopovima. Nastojao sam prikupiti drevne domaće izraze, strane istoznačnice i ustaljena određenja kako bi se pobornici prava na život mogli ojačati u obrazlaganju svojih uvjerenja te razumjeti druge i drukčije kad zbore zakukuljeno. Međaši Začéće[1] je spajanje spermija i jajašca; drugo ime za oplodnju; čin začinjanja novoga života; zanošenje, zatrudnjenje, zam

Nastavi čitati

svi92015 / Autor: mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Razlike između kontraceptiva i abortiva

Moralka

Godine 1929. u engleskom je jeziku skovana riječ contraception (contra protiv + conception začeće) u značenju sredstva koje izaziva privremenu neplodnost u žene ili u muškarca, a 1955. godine pridjev contraceptive kao opis pripravka ili predmeta koji sprječava začeće. Izrazi potječu od latinskoga predmetka con- (od prijedloga cum s, skupa) i glagola căpio, capěre, cēpi, căptum (uhvatiti, uloviti, pograbiti, zarobiti, osvojiti), od kojih su Rimljani napravili imenicu conceptio (začeće, zamisao, shvaćanje, predodžba, sastavljanje, primanje). Engleskoj riječi contraceptive odgovara njemački Verhütungsmittel i empfängnisverhütendes Mittel, francuski contraceptif, talijanski contraccettivo, kastilski anticeptivo, portugalski contraceptivo, poljski antykoncepcyjny, ruski противозачаточно

Nastavi čitati