Srijeda, 25 studenoga

Moralka

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Crkveno pravo, Moralka

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Crkveni sabori i dijecezanske sinode u prošlim stoljećima na prostorima današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osim o drugim važnim pitanjima i temama, bavile su se također, i donosile odgovarajuće odredbe vezane za kršćanski život i ćudoredno ponašanje vjernika. U tom pogledu su određivale što vjernici trebaju obdržavati i ukazivale na neke poroke i mane koje je trebalo spriječiti, iskorijeniti ili ispraviti. O tome će ovdje biti nešto više riječi, najprije o vjerskim dužnostima, a zatim o ćudorednom ponašanju. I. VJERSKE DUŽNOSTI 1. Slavljenje nedjeljâ i svetkovinâ Božja i crkvena zapovijed nalaže da vjernici slave dane Gospodnje - nedjelje i zapovjedne svetkovine ili blagdane. O obvezi prisustvovanja i slušanja svete mise, i o izbjegavanju teških poslova u te dane odredbe...
Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda
Crkveno pravo, Moralka

Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda

Uvod Dušobrižničkoj službi poučavanja, posvećivanja i upravljanja, koju u Crkvi vrše biskupi i svećenici, treba odgovarati i njihovo dolično ponašanje u svakidašnjem i običnom životu. O tome su odredbe donosili partikularni i opći crkveni sabori i vrhovni pastiri Crkve, a posebno je u tom pogledu bio značajan Tridentski sabor (1545.-1563.). U Dekretu o reformi, donesenom na 22. sjednici toga sabora, kaže se općenito: „Nema ničega što druge više i neprestano potiče na pobožnost i bogoštovlje koliko život i primjer onih koji su se posvetili božanskoj službi. Kada, naime, uzdignuti iznad svjetovnih stvari gledaju u višu sferu, drugi na njih upiru pogled kao u ogledalo i iz njih crpe primjer za nasljedovanje. Stoga veoma dolikuje da klerici, pozvani u Božju baštinu, svoj život i cjeloku...
Eutanazija i učenje Katoličke Crkve
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Eutanazija i učenje Katoličke Crkve

U današnje se vrijeme sve više čuju glasovi kako bi trebalo ozakoniti eutanaziju (što su i učinile neke zemlje), pozivajući se prije svega na samilost prema neizlječivo bolesnima i starima, tvrdeći kako su njihovi životi u takvim situacijama potpuno besmisleni i ispod bilo koje razine ljudskog dostojanstva. No, je li time eutanazija moralno opravdana, ili bismo ipak trebali vidjeti i neke druge okolnosti koje eutanaziju pokazuju i u nekom drukčijem svjetlu?  <  1. Pojam i povijesni pregled eutanazije Riječ eutanazija dolazi od grč. eu - blaga, dobra i thanatos - smrt. Kao pojam, prvi ju je upotrijebio Francis Bacon (1561.-1626.) u svom djelu Novum organum - 1620. god. Doslovno prevedeno značila bi blagu smrt, ali u svakodnevnom govoru označava ubojstvo starih i bolesnih iz milo...
Genetički inženjering i transplantacija u svjetlu učenja Katoličke Crkve
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Genetički inženjering i transplantacija u svjetlu učenja Katoličke Crkve

Uvod Razvoj biomedicinskih znanosti uvelike pridonosi poboljšanju ljudskog života, ali ukoliko nije u okvirima etičnosti, može biti izvor velikih i opasnih manipulacija. Vrlo često se tako događa da se neki po sebi nemoralni čini predstave kao izvanjsko dobro, dok se niz negativnih posljedica jednostavno ignorira. Zato Crkva, idući za sveukupnim dobrom i naslanjajući se na Sveto Pismo želi biti moralni korektiv današnjim sve uočljivijim znanstvenim i mentalnim stranputicama. Između ostaloga, to se odnosi i na genetički inženjering, koji, ukoliko se vodi računa o ljudskom dostojanstvu i svetosti i nepovredivosti života, može biti hvalevrijedan, ali isto tako, ukoliko se ne vodi računa o navedenim kriterijima, može biti izvor grubog kršenja temeljnih ljudskih prava i dostojanstva osob...
Medicinski potpomognuta oplodnja i učenje Katoličke Crkve
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Medicinski potpomognuta oplodnja i učenje Katoličke Crkve

Uvod Problem neplodnosti sve je češći u suvremenom svijetu. Smatra se da je oko 20%, pa čak i više osoba neplodno. Pri tome, prema nekim istraživanjima, oko 1/3 otpada na ženinu neplodnost, 1/3 na muškarčevu neplodnost, a 1/3 se odnosi na slučajeve kada su oboje neplodni. Prema uvriježenoj medicinskoj terminologiji, neplodnima se smatraju one osobe koje nakon godinu dana redovitih spolnih odnosa ipak ne uspiju začeti dijete. Radi veće sigurnosti, ponekad će se ta granica pomaknuti i na dvije godine, a ako ni tada ne dođe do začeća, onda se s velikim uvjerenjem drži da je osoba neplodna. Uzroci neplodnosti su različiti. Često su oni izvanjskoga karaktera i za njih nitko ne snosi moralnu odgovornost. Ipak, događa se da je neplodnost posljedica korištenja nekih nemoralnih tehnika i sre...
Znanost i poboljšanje ljudskog života
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Znanost i poboljšanje ljudskog života

Uvod Znanost ima velikih pozitivnosti u poboljšanju ljudskog života, ali ipak donosi i velike opasnosti pa se postavlja pitanje gdje su granice znanstvenom istraživanju općenito, a posebno onom koje ne bi u potpunosti uvažavalo dostojanstvo ljudskog života i dostojanstvo ljudske osobe. Pozitivne strane znanosti i njezina odnosa prema ljudskom životu Svakako je dobro i važno biti svjestan vrijednosti i dobrobiti našega vremena, a koje su nam takve zahvaljujući znanstvenom napretku. Svakodnevni život nam je neusporedivo lakši i jednostavniji u odnosu na samo zadnjih 50-tak godina, a da se ne govori o težini života koji je bio prije nekoliko stoljeća. Neke samo od takvih pozitivnosti možemo npr. vidjeti u činjenici da nam strojevi omogućuju neusporedivo olakšani rad, da nam prome...
Pobačaj i učenje Katoličke Crkve
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Pobačaj i učenje Katoličke Crkve

Uvod Crkva oduvijek uči da je ljudski život svet i nepovrediv, da je njegov jedini Gospodar Bog i zato mora biti štićen od samog početka. To je svoje učenje jasno izrazila i na Drugom vatikanskog saboru, u konstituciji Gaudium et spes, u broju 51: “Bog, Gospodar života, povjerio je ljudima uzvišenu zadaću održavati život, i tu dužnost moraju vršiti na način dostojan čovjeka. Stoga život, jednom začet, treba najbrižnije štititi: pobačaj i čedomorstvo užasni su zločini.” Također, i u drugim mnogobrojnim dokumentima, Crkva zastupa isto učenje, naglašavajući da nikakva životna situacija ne može biti opravdavajuća da se učini namjerno i izravno nasilje nad započetim životom. Naprotiv, zbog nemogućnosti da se nerođeno dijete samo štiti, odnosno jer je nužno upućeno na to da njegovo dos...
Život – Božji dar
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Život – Božji dar

Suvremeno društvo u mnogim vidovima mijenja pogled na život, do mjere da je jednima nešto moralno, dok je drugima isto to potpuno nemoralno. Tako se jednima čini ne samo opravdanim, nego i nužnim štititi svaki život od začeća do prirodne smrti, dok je drugima moralno sasvim suprotno i one prve drže bešćutnima. U toj općoj zbunjenosti učenje Crkve postaje tek jedna od ponuda, a ne više učenje koje bi nužno trebalo slijediti. Tako više ni katolicima nije Crkva vrhovni autoritet, nego autoritet postaju mediji, koji oblikuju društvo prema svojim interesima i svojim mjerilima, koji obično nemaju poveznica s evanđeoskim zakonom. U tom se svjetlu mogu vidjeti dva oprečna razmišljanja i stava o vrijednosti života, a nazivaju se kultura života i kultura smrti. Oba je pojma skovao papa Ivan Pava...
Svetost i dostojanstvo ljudskog života
Moralka, Vjeronauk - srednja škola

Svetost i dostojanstvo ljudskog života

Iako se danas može često činiti kako je u sekulariziranom svijetu koji priznaje neke nove vrjednote gotovo besmisleno inzistirati na nauku Crkve o svetosti i dostojanstvu ljudskog života, ipak tu Crkva treba ustrajno i jasno iznositi svoje učenje i u tom smislu ne posustati u prenošenju Božje Istine. To se posebno odnosi na nastojanje oko razumijevanja da je svaki ljudski život svet i nepovrediv, jer je darovan od Boga i jer mu je jedini On Gospodar. Tu svetost i nepovredivost ljudskog života načelno priznaju svi najvažniji dokumenti tijekom povijesti, ali u praksi to obično i ne biva tako. Nasuprot svetosti ljudskog života tako stoje pobačaj, kontracepcija, eutanazija, kloniranje, umjetna oplodnja, genetički inženjering, mučenje, genocid, ubojstvo, samoubojstvo, nepoštivanje zdravlja,...