»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Moralka

Kršćanska savjest u pluralnom društvu

Kršćanska savjest u pluralnom društvu

Moralka, Vjeronauk - srednja škola
U današnjem svijetu prilično iskrivljenih stavova, teško je imati ispravno oblikovanu savjest. Posebno se to odnosi na kršćansku savjest, još više na savjest katolika, jer češće njezini članovi ne uviđaju vrijednost nauka Katoličke Crkve i žive prema nekim suvremenim sekularističkim "vrijednostima". S druge strane, ima onih vjernika koji odolijevaju takvim napastima izvana i nastoje stvarno živjeti svoju vjeru, usklađenu s onim što naučava Crkva. No, događa se ponekad da im se u suvremenom pluralnom društvu ipak ne priznaje pravo da žive u skladu sa svojom savješću. Savjest je najintimnije čovjekovo središte i svatko bi ju uvijek trebao priznavati. Drugim riječima, nikada se ne bi smio nitko, ni na koji način, prisiljavati da radi protiv svoje savjesti, jer bi mu se time uništavalo lj...
Savjest – norma etičkoga djelovanja

Savjest – norma etičkoga djelovanja

Moralka, Vjeronauk - srednja škola
Savjest je za vjernike Božji glas u našoj unutrašnjosti, a koji nam govori što je dobro, a što zlo. Taj "glas" mogu u sebi osjetiti i oni koji ne vjeruju, odnosno može se reći da svaki čovjek ima temeljnu savjest, tj. zna da dobro treba činiti, a zlo izbjegavati. Zato kažemo da je savjest norma etičkoga djelovanja, odnosno čovjek je dužan raditi onako kako mu to savjest nalaže. No, savjest može biti i krivo oblikovana ili može zakržljati, pa ju je stoga važno uvijek njegovati i odgajati, kako bismo po njoj mogli jasno i u svim situacijama prepoznati što nam Bog progovara. Na iskrivljenje savjesti mogu utjecati i izvanjski i unutrašnji čimbenici. S obzirom na izvanjske, na nju mogu utjecati društvene okolnosti, prenošenje negativnih vrijednosti putem mass-medija, nepravedni zakoni itd....
Odnos vjere i morala

Odnos vjere i morala

Moralka, Vjeronauk - srednja škola
Za nas bi vjernike vjera i moral trebali biti uvijek povezani: vjera u Boga i njegovu neizmjernu ljubav po kojoj nam je poslao i svoga Jedinorođenoga Sina da nas otkupi, trebala bi u nama izazivati duboku zahvalnost i želju da se trudimo biti što bolji, odnosno nasljedovati Krista, a moral i nastojanje oko dobra trebali bi nas poticati da svakodnevno sve više sazrijevamo u vjeri. Stoga je dobro i važno barem ponekad se preispitati kakvi smo vjernici, jer suvremeni sekularistički način razmišljanja itekako utječe i na nas. Drugim riječima, iako mnogi ne prihvaćaju puno toga iz naučavanja Katoličke Crkve, ipak se uglavnom vole nazivati katolicima. Uočavamo tako veliku stupnjevitost unutar vjerničkih krugova, od onih koji se svim silama trude biti Kristovi nasljedovatelji, do onih koji n...
Kriteriji dobra i zla

Kriteriji dobra i zla

Moralka, Vjeronauk - srednja škola
Svaki normalan čovjek ima temeljnu savjest, odnosno zna da dobro treba činiti, a zlo izbjegavati, ali u zamršenijim situacijama to i nije tako jednostavno. U takvim se prilikama valja voditi četirima kriterijima, a to su slobodna volja, objekt, nakana i okolnosti. Svi oni mogu nekada umanjiti, a nekada uvećati nečiju odgovornost za učinjena djela. Slobodna volja podrazumijeva činjenicu da će osoba u izvršavanju svojih čina imati punu svijest, odnosno da neće npr. biti u stanju omaglice, mjesečarenja, pod utjecajem lijekova, u pijanom stanju, u stanju kada ju netko prisiljava na nešto i slično. Drugim riječima, mora biti potpuno svjesna svojih čina.  Objekt podrazumijeva sam čin koji se čini, a on može biti moralno dobar ili moralno zao. Temeljna savjest osigurava da se pri tome zna š...
Povijest katoličkoga učenja o pobačaju

Povijest katoličkoga učenja o pobačaju

Moralka
Hamurabijev zakonik (1793.–1750. prije Krista, tj. prije gotovo četiri tisućljeća) u drevnoj Mezopotamiji kažnjavao je pobačaj, makar nesvojevoljan i slučajan. Plod u majčinoj utrobi štiti se od udarca izvana koji bi mogao prouzročiti pobačaj. Pod zakonskom je zaštitom plod ne samo slobodne žene nego i ropkinje. Počinitelj se kažnjava novčanom kaznom od dva do deset šekela srebra.[1] Tako prema člancima 209.–210.: „Ako tko udari kćer plemića i učini da pobaci, platit će deset šekela za njezin izgubljeni plod. Ako ona umre, bit će ubijena kći onoga koji je počinio zločin“.[2] Asirski zakoni (1600. prije Krista) kažnjavali su pobačaj izazvan udarcima u predjelu majčina trbuha: novčano, tjelesno (50 batina) i prisilnim radom (mjesec dana služenja kralju). Za izazvani pobačaj, do kojega j...
Prava i obveze roditelja i učitelja

Prava i obveze roditelja i učitelja

Moralka
1. Pojam odgoja i njegova primjena Riječ odgoj sastoji se od dvaju slogova, ujedno i dvaju dijelova: predmetka od- i osnove goj. Goj je imenica tvorena od glagola gojiti. Predmetak od- označava da se obavlja potpuna radnja od osnove, u ovom slučaju od glagola gojiti. A gojiti znači: činiti da netko živi i raste, podupirati živo biće u životu, hraniti ga, njegovati, podizati. Goj pripada skupini jednosložnih odglagolnih imenica u kojoj su, primjerice: boj, loj, roj, kroj, gnoj, znoj. Vrlo stare riječi; kratki, jednoznačni pojmovi. Gojiti se može samo čovjeka i životinje, a odgajati se može samo čovjeka – životinje se obučava, dresira. 2. Na koga se odgoj odnosi? Na drugoj stranici Svetoga Pisma stoji: „Gospodin, Bog, napravi čovjeka od praha zemaljskoga i u nosnice mu udahne ...
Biti dobar iz zadovoljstva

Biti dobar iz zadovoljstva

Moralka
Noa je bio vrlo fin čovjek, „pribavljač utjehe“ (Postanak 5, 29), prije iznimka nego pravilo u svojem naraštaju. Svijet oko njega bio je pun razvrata i pokvarenosti. Njegovi su suvremenici imali idole i obožavali ih, ubijali se, stupali u nedopuštene odnose i otimali tuđe. Ne zvuči pretjerano različito od svijeta u kojem mi živimo. Noa pušta golubicu iz korablje. Minijatura koju je oko 1450. godine naslikao cistercist Egidij Roya (1415.–1478.), Museum Meermanno u Haagu (detalj). Bog je odlučio poduzeti nešto pa je odozgor kiša pljuštila... i pljuštila... Padala... i padala... A odozdo provrli izvori, navalila sva vrela. Četrdeset dana (Postanak 7, 17). To nije bila jednostavna prirodna nepogoda, cunami odozdo, ili strahoviti dažd odozgor. Nego: kazna od Boga. Svijet se ...
Sakramentna ontologija i ženidbena nerazrješivost

Sakramentna ontologija i ženidbena nerazrješivost

Moralka
1. Ponovo otkriti metodu Ustanova ženidbe izložena je „oluji” kakvu povijest još nije vidjela. Služeći se jezikom genetike Pierpaolo Donati pokazuje da u tom preokretu nije riječ samo o morfogenetičkim mutacijama (promjenama u stvaranju oblika), nego da se mijenja i genom[1] same ženidbe.[2] Biskupska sinoda ne će moći, sučelice toj dvojbi, izbjeći zauzeti stajalište: je li način na koji se razvija ustanova ženidbe i obitelji dobitnički za ljude, međuljudske odnose i društvo? Ili je, naprotiv, propadanje osobā, njihovih odnosa i društva? Crkva ne može misliti da je to što se događa (mladi koji se ne vjenčavaju, a žive zajedno; uvođenje takozvanoga homoseksualnoga braka u pravni poredak; rastave braka koje se dosuđuju lakše nego ikada) povijesni slijed koji treba jednostavn...
Savjest između slobode i zapovijedi

Savjest između slobode i zapovijedi

Moralka
Savjest se najčešće označava kao sposobnost umnog uviđanja kojom je čovjek u stanju ocijeniti moralnu vrijednost svojih čina. Kada bismo pokušali to pobliže označiti, uočili bismo kako je to veoma teško. Ali, ipak, s druge strane, mi znamo što je savjest, i to na temelju vlastitog iskustva: kada nešto učinimo loše, savjest nas prekorava, učinimo li dobro, savjest to odobrava. No, postavlja se pitanje osjeća li svaki čovjek da ima savjest, ili je to osobina samo nekih ljudi. Kratak povijesni pregled poimanja savjesti Etnologija nam pokazuje da ćudoredna, moralna svijest (savjest) postoji i kod najprimitivnijih plemena, koja se izražava otprilike ovako: kad netko učini nešto loše (za kršćane - grijeh), tada je nemiran u srcu, strah ga je da ne umre. Ako npr. pogledamo u...
Homoseksualnost i učenje Crkve

Homoseksualnost i učenje Crkve

Moralka
1. Općenito o homoseksualnosti Homoseksualnost je pojam koji je nastao na temelju grčke riječi: homoios - što znači isti, i latinske sexus, što znači spol. Prema tome, homoseksualnost označava seksualnu i osjećajnu privlačnost prema osobama istog spola, bez obzira postoje li ili ne postoje tjelesni dodiri. Muška se homoseksualnost naziva još pederastija, onanija, seksualna inverzija, treći spol i slično, a ženska lezbizam, safizam i tribadizam. (Lezbizam i safizam potječu od satrogrčke pjesnikinje Sapho koja je na otoku Lezbosu podučavala mlade djevojke ljubavnom umijeću među ženama. Pojam tribadizam je nastao prema riječi tribada, kako su se u staroj Grčkoj nazivale prostitutke.) Postoje mnoge vrste homoseksualne naklonosti, tako da treba imati na umu kako je to veoma složena stv...