Petak, 23 travnja

Moralka

Čovjek u suvremenom svijetu
28lip2015 Autor: Uredništvo
Moralka

Čovjek u suvremenom svijetu

  Dar života što ga je Bog Stvoritelj povjerio čovjeku, zahtijeva od čovjeka da bude svjestan njegove neprocjenjive vrijednosti i da za nj preuzme odgovornost. Zahvaljujući napretku bioloških i medicinskih znanosti, čovjeku su dostupna sve moćnija terapeutska pomagala, ali je isto tako kadar steći nove moći, s nepredvidivim posljedicama po ljudski život. Razvoj tehnike omogućava mu da svoju sudbinu uzme u vlastite ruke, ali izlaže i napasti da prekorači granice razumna vladanja prirodom. Znanstvena istraživanja izraz su čovjekova gospodstva nad stvorenjem. Znanost i tehnika same po sebi ne mogu otkriti smisao postojanja i ljudskog napretka. Usmjerene na čovjeka, u kojem imaju svoje ishodište, one iz njegove osobe i njegovih moralnih vrednota crpe naznake o svojoj svrsi i svijest o s...
Nastavi čitati
Nazivi ljudskoga bića od začeća do rođenja
15svi2015 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj
Moralka

Nazivi ljudskoga bića od začeća do rođenja

Jasnoća i preciznost izražavanja vode k shvatljivosti, a uz malo dobre volje i do shvaćenosti. Otkrivaju istinu i čine je neodoljivom. Proučavanje biologije, medicine, prava i rječoslovlja dovelo me do sljedećih utvrđenja i prijedloga. Záčedak je imenica do sada neodređenoga i neustaljenoga značenja u hrvatskom jeziku koja bi mogla biti zajednički naziv za ljudsko biće do rođenja: začeto dijete, nerođeno dijete, dijete u majčinu krilu, dijete u majčinoj utrobi, dijete dok se ne rodi, predròđēnče, ròđenīk, u pravu nascitúrus (koji će se roditi);[1] mladi čovjek od začeća do rođenja (kad postaje čedo: novorođenče, dijete); krovni nazivak za začétak (zigòtu), zanijètak (kòncept), zámetak (ȇmbrīj) i plȏd (fȇtus); složenica od imenice čȅdo, kao njezina umanjenica, u smislu čȅdāšce i č...
Nastavi čitati
Doporođajni događaji važni za ljudski život
11svi2015 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj
Moralka

Doporođajni događaji važni za ljudski život

Razlike u pristupu čovječjem razdoblju do rođenja očituju se u vrjednotama, priznavanju ili nijekanju samoga postojanja ljudskoga bića prije rođenja, u svjetonazoru i u ćudoređu te se prelijevaju u biologiju, medicinu, etiku, teologiju, pravo, politiku i svakodnevni govor. Zbrka se zna događati govornicima istoga jezika ako se ne izražavaju jasno ili ne poznaju značenje pojedine riječi i u drugim strukama ili sklopovima. Nastojao sam prikupiti drevne domaće izraze, strane istoznačnice i ustaljena određenja kako bi se pobornici prava na život mogli ojačati u obrazlaganju svojih uvjerenja te razumjeti druge i drukčije kad zbore zakukuljeno. Međaši Začéće[1] je spajanje spermija i jajašca; drugo ime za oplodnju; čin začinjanja novoga života; zanošenje, zatrudnjenje, zametanje ploda...
Nastavi čitati
Razlike između kontraceptiva i abortiva
9svi2015 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj
Moralka

Razlike između kontraceptiva i abortiva

Godine 1929. u engleskom je jeziku skovana riječ contraception (contra protiv + conception začeće) u značenju sredstva koje izaziva privremenu neplodnost u žene ili u muškarca, a 1955. godine pridjev contraceptive kao opis pripravka ili predmeta koji sprječava začeće. Izrazi potječu od latinskoga predmetka con- (od prijedloga cum s, skupa) i glagola căpio, capěre, cēpi, căptum (uhvatiti, uloviti, pograbiti, zarobiti, osvojiti), od kojih su Rimljani napravili imenicu conceptio (začeće, zamisao, shvaćanje, predodžba, sastavljanje, primanje). Engleskoj riječi contraceptive odgovara njemački Verhütungsmittel i empfängnisverhütendes Mittel, francuski contraceptif, talijanski contraccettivo, kastilski anticeptivo, portugalski contraceptivo, poljski antykoncepcyjny, ruski противозачаточно...
Nastavi čitati
Toma Akvinski o zapovijedi »Ne ubij!«
4velj2015 Autor: Uredništvo
Moralka

Toma Akvinski o zapovijedi »Ne ubij!«

Tijekom ožujka 1273. Toma Akvinski (1225.–1274.)[1] držao je korizmene propovijedi u Napulju u kojima je, među ostalim, tumačio i Dvije zapovijedi ljubavi te Deset zapovijedi sa Sinaja. Propovijedao je pučkim jezikom, mješavinom napuljskoga i kampanijskoga narječja, a sadržaj glavnih točaka tih propovijedi na latinskom pribilježio je Tomin učenik dominikanac Petar iz Andrije. Na hrvatski ih je preveo fr. Augustin Pavlović (1916.–2004.).[2]  Koga se ne smije ubiti? U Božjem zakonu, koji nas upravlja k ljubavi prema Bogu i bližnjemu, ne zapovijeda se samo – činiti dobro, nego također – izbjegavati zlo. A jedno od najvećih zala koje se može nanijeti bližnjemu jest: ubiti ga. A to se zabranjuje kad se kaže: »Ne ubij!« (Izlazak 20, 13). Što se zapovijedi tiče, bile su tri ...
Nastavi čitati
Transplantacija iz moralne perspektive
13lis2014 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić
Moralka

Transplantacija iz moralne perspektive

Transplantacija je prema nauku Katoličke Crkve jedan od posebno vrijednih oblika ljubavi prema bližnjemu i u tom se smislu potiče kod vjernika osjećaj za darivanje organa nakon smrti, no ipak valja imati u vidu da kod same transplantacije i kod širih okolnosti vezanih uz nju, može doći do mnogih neetičkih elemenata, zbog kojih ni sama transplantacija neće biti moralno prihvatljiva. U ovom kratkom prikazu nastojat ćemo, između ostaloga, skrenuti pozornost i na takve eventualne okolnosti. 1. Pojam transplantacija i vrste transplantacije Riječ transplantacija dolazi od starolat. transplantatio, odnosno od trans - preko, kroz, s druge strane i planta - biljka presadnica, kalem, a označava presađivanje organa ili tkiva na istu ili drugu osobu. Tkivo ili organ koji se...
Nastavi čitati