Petak, 3 prosinca

Teološki prilozi

Teološki i filozofski tekstovi suradnika i gostujućih autora

Znakovi i simboli u bogoslužju
Liturgika

Znakovi i simboli u bogoslužju

Koliko je važno da se bogoslužje odvija po određenom obredu u kojem se isprepliću određene riječi geste? Je li bila Kristova volja da slavimo misu onako kako je danas slavimo poštujući liturgijske geste, liturgijsku odjeću i uređenje liturgijskog prostora, kako je danas određeno i uobičajeno? Kršćanska je liturgija zapravo slavljenje i ostvarivanje otajstva našega spasenja po djelatnim znakovima. Svakoj su kulturi znakovi važni. Ljudi su se izražavali znakovima i prije nego li su naučili čitati i pisati. Pa ipak, danas kao da su neki (pa i sakramentalni) znakovi sve manje razumljivi, kao da osjećamo otklon od dosadašnje kulture. Npr. znači li doista današnjim mladima poklecanje u Crkvi ono što je značilo čovjeku srednjega vijeka? Konačno, i sama je Crkva uklonila neke znakove iz svoje l...
Motuproprij „Traditionis custodes“
Liturgika

Motuproprij „Traditionis custodes“

Papa Franjo je 16. srpnja 2021. objavio motuproprij „Traditionis custodes“ kojim se ograničavaju pogodnosti koje su imali svećenici na osnovu motuproprija Benedikta XVI. „Summorum Pontificum“ a što se odnosi na slavljenja mise prema Misalu iz 1962.[1] Uz ovaj dokument papa je uputio pismo svim biskupima u kojem obrazlaže odluke donesene u ovom motupropriju.[2] Naime, nakon što je izdan Rimski misal 1970., davane su mogućnosti svećenicima da s vjernicima ipak slave misu po prethodnom obredu. Prema nekim izvorima u Njemačkoj se redovito slavi misa u 149 crkava, u Austriji u njih 45, u Švicarskoj u 41, u Nizozemskoj u 16, u Češkoj u 14, u Belgiji u 19, u Južnom Tirolu u 9, u Liechtensteinu u 5, u Luksemburgu u 1, u Rimu u 8 crkava.[3] U Hrvatskoj se misa po izvanrednom obliku redovito slav...
Promjene u odredbama o ženidbi u Zakoniku kanonskog prava
Crkveno pravo, Crkveno Učiteljstvo

Promjene u odredbama o ženidbi u Zakoniku kanonskog prava

Članak ukratko obrađuje promjene do kojih je došlo u odredbama ženidbenog prava u važećem Zakoniku kanonskog prava, proglašenom 1983. godine, a koje je u tri slučaja (kan. 1086 § 1; kan. 1117; kan. 1124) izvršio papa Benedikt XVI. svojim ap. pismom MP: Omnium in mentem, od 26. listopada 2009., a u 6 slučajeva (kan. 1108 § 3; kan. 1109; kan. 1111 § 1; kan 1112 § 1; kan. 1116 § 3; kan. 1127 § 1) papa Franjo ap. pismom MP: De concordia inter Codices, od 15. rujna 2016. Kod pape Benedikta radilo se o izostavljanju iz tri kanona (kan. 1086 § 1; kan. 1117 i kan 1124) riječi „i nije formalnim činom iz nje otpala“, a kod pape Franje promjene su se sastojale u dodavanju novih paragrafa u dva kanona (kan. 1108 § 3 i kan. 1116 § 3), u dopunjavanju dvaju paragrafa referiranjem na novi, 3. paragraf u...
Uznesenje Blažene Djevice Marije i ispovijest vjere u liturgiji
Liturgika

Uznesenje Blažene Djevice Marije i ispovijest vjere u liturgiji

1. Postanak Marijanskih blagdana Marijina uloga u povijesti spasenja bila je priznata od samih početaka Crkve. Tako poznata molitva „Pod tvoju se zaštitu utječemo, sveta Bogorodice” potječe još iz 3. st., dok je štovanje Blažene Djevice Marije u bogoslužju doživjelo svoj zamah s Efeškim saborom (431. godine), kada je svečano proglašeno da je Marija Theotokos, tj. Bogorodica. Koju godinu nakon toga se u Jeruzalemu i Betlehemu 15. kolovoza slavi Marija Bogorodica. Taj blagdan u Jeruzalemu uskoro postaje blagdanom Usnuća Marijina. Koncem 6. st. car Mauricije određuje da se ovaj blagdan ima slaviti u cijelom carstvu. U međuvremenu se u Jeruzalemu slavi kompleks marijanskih blagdana od 13. do 17. kolovoza. Tako su sve Crkve Istoka preuzele blagdan Usnuća Marijina. Zanimljivo je da se u Etio...
Motuproprij “Antiquum ministerium” –  značenje i perspektiva
Crkveno Učiteljstvo, Katehetika

Motuproprij “Antiquum ministerium” – značenje i perspektiva

Dana 10. svibnja godine 2021., objavljeno je apostolsko pismo u obliku motuproprija pape Franje Antiquum ministerium[1] kojim se uspostavlja služba katehete, te se najavljuje da će Kongregacija za bogoslužje i disciplinu sakramenta uskoro objaviti obred postavljanja u tu službu.[2] Papa izrijekom određuje: „Stoga, nakon što sam razmotrio svaki aspekt, snagom apostolske vlasti uspostavljam laičku službu katehete. Kongregacija za bogoslužje i disciplinu sakramenta providjet će kroz kratko vrijeme da objavi obred uspostavljanja laičke službe katehete.“ Da bismo bolje razumjeli značenje ovoga dokumenta i njegovih odredaba, podsjetimo se kako su uređivane određene službe nakon Drugog vatikanskog sabora. 1. Značenje Apostolskim pismom Ministeria quaedam iz 1972. godine Pavao VI. određuje ...
Krivično i kazneno pravo Katoličke Crkve – VI. knjiga Zakonika kanonskog prava
Crkveno pravo, Crkveno Učiteljstvo

Krivično i kazneno pravo Katoličke Crkve – VI. knjiga Zakonika kanonskog prava

Papa Franjo je apostolskom konstitucijom: Pascite gregem Dei (Pasite stado Božje), od 23. svibnja 2021., proglasio novo krivično-kazneno pravo Katoličke Crkve, koje zamjenjuje dosadašnje u 6. knjizi Zakonika kanonskog prava, donesenog 1983. godine. Evo i kako novo krivično-kazneno pravo izgleda. KNJIGA VI. KAZNENE MJERE U CRKVI  DIO I. O KAŽNJIVIM DJELIMA I KAZNAMA OPĆENITO NASLOV I. KAŽNJAVANJE KAŽNJIVIH DJELA UOPĆE Kan. 1311 – § 1. Crkva ima prirođeno i vlastito pravo kažnjavati vjernike počinitelje kažnjivih djela. § 2. Tko predstoji u Crkvi treba čuvati i promicati dobro same zajednice i pojedinih vjernika pastoralnom ljubavi, primjerom života, savjetom i poticajem, a ako je potrebno, također nametanjem kazni ili proglašavanjem, prema odredbama zakona uvijek primjenjivanim s kan...
Papa Urban II.: 1088.-1099. i Prva križarska vojna: 1096.-1099.
Povijest Crkve

Papa Urban II.: 1088.-1099. i Prva križarska vojna: 1096.-1099.

Urban II., krsnim imenom Eudes, Francuz, [kardinalskim imenom Oddone], rođen između 1035. i 1040., nakon obrazovanja i odgoja u kaptolskoj školi pri katedrali u Reimsu, oko 1070. ulazi u benediktince u Clunyju, gdje ostaje, po prilici, do 1080. Tada ga papa Grgur VII. poziva za savjetnika u Rim. Ubrzo postaje kardinalom i Papinim izaslanikom u povjerljivim misijama, osobito u Njemačkoj. Nakon smrti Grgura VII. (1085.) i četveromjesečnoga pontifikata njegova nasljednika Viktora III.[1], godine 1088. kard. Oddone izabran je, ne u Rimu nego u Terracini, 90 km od Grada, za papu i uzima ime Urban II. Izvrstan govornik koji se obraća izravno vjernicima s uvjerljivim riječima i sadržajem. Poznat u crkvenoj povijesti po dvama pothvatima: po nastavku grgurevske reforme i po poticaju na poduziman...
Novo kazneno pravo Katoličke Crkve
Crkveno pravo

Novo kazneno pravo Katoličke Crkve

Papa Franjo je 23. svibnja 2021. izdao apostolsku konstituciju: Pascite gregem Dei (Pasite stado Božje), u kojoj govori o potrebi zakonā u Crkvi i njihovu opsluživanju te o dužnosti biskupa da nad tim bdiju i da, osim iskazivanja ljubavi i milosrđa prema onima koji pogriješe, trebaju ispravljati ono što je pogrešno, pa i kažnjavati zbog zlodjela kad se na drugi način ne može postići zadovoljenje pravde, popravak krivca i uklanjanje sablazni. Također je proglasio novo kazneno pravo koje u Zakoniku kanonskog prava zamjenjuje dosadašnje, i odredio da na snagu stupa 8. prosinca o. g. Papa smatra kako se u brzim socijalnim promjenama u svijetu i Crkvi pokazalo nužnim podvrći reviziji kaznenu disciplinu Zakonika kanonskog prava iz g. 1983., kako bi se provođenjem preuređenih kaznenih odredab...
Služba riječi – praktične napomene
Liturgika

Služba riječi – praktične napomene

Reforma Drugog vatikanskog sabora naglasila je važnost navještaja Božje riječi u bogoslužju ističući da je bogoslužje riječi sastavni dio bogoslužja Crkve. U tome je smislu u obnovljenom bogoslužju služba riječi sastavni dio svakog sakramentalnog i nesakramentalnog slavlja: krštenja, vjenčanja sprovoda, blagoslova, itd., što u prijesaborskom ustroju nije bio uvijek slučaj. Ovdje bismo htjeli kratko podsjetiti što Drugi vatikanski sabor i važeće liturgijske knjige govore o smislu i važnosti bogoslužja riječi te ukazati na neke praktične odredbe o službi riječi kao dijelu mise.[1] 1. Važnost Prisjetimo se temeljnih smjernica Liturgijske konstitucije o važnosti bogoslužja riječi: „Od najveće je važnosti u liturgijskoj službi Sveto pismo. Iz njega se uzimaju čitanja i tumače u homiliji; ...
Wormski konkordat: 1122. i Prvi lateranski koncil: 1123.
Povijest Crkve

Wormski konkordat: 1122. i Prvi lateranski koncil: 1123.

Od smrti antipape Benedikta X. (+1059.) do postavljanja antipape Inocenta III. (1179.), u tih 120 godina XI. i XII. stoljeća, bijaše 16 Papa ili pravovaljanih Rimskih biskupa i čak 14 protupapa.[1] Bijaše i takvih računanja da jedanput jedan antipapa uzme ime prethodnoga zakonitog Pape i doda svoj redni broj: II., III., IV. Na primjer papa Kalist II. pa antipapa Kalist III. Jednako papa Paškal II. pa antipapa Paškal III. Također papa Viktor III. pa antipapa Viktor IV. Da se „ne zna ni tko pije ni tko plaća“. A sve je gorko plaćala Crkva Rimska! Bijaše i takvih slučajeva da Papa uzme i ime i broj prethodnoga antipape. Na primjer, Honorije II., da se prethodnomu zametne trag u nizu zakonitih Rimskih biskupa. Dok nijedan Papa ne bijaše s imenom Viktor IV., bijahu čak dvojica antipapa s tim...