Teološki prilozi – Stranica 2

16velj2022 Autor: Uredništvo

Apostolsko pismo pape Franje “Assegnare alcune competenze”

Dana 11. veljače 2022. god. objavljeno je apostolsko pismo u obliku motuproprija Vrhovnog svećenika Franje Assegnare alcune competenze (Dodijeliti neke nadležnosti), a stupilo je na snagu 15. veljače 2022. god. Njime se mijenjaju neke odredbe Zakonika kanonskog prava i Zakonika kanona istočnih Crkava. Niže donosimo njegov prijevod. APOSTOLSKO PISMO U OBLIKU MOTUPROPRIJA VRHOVNOG SVEĆENIKA FRANJE Assegnare alcune competenze /Dodijeliti neke nadležnosti/ KOJIM SE MIJENJAJU NEKE ODREDBE ZAKONIKA KANONSKOG PRAVA I ZAKONIKA KANONA ISTOČNIH CRKAVA Dodijeliti neke nadležnosti, o odredbama Zakonikâ usmjerenim na osiguranje jedinstva stege sveopće Crkve, na izvršnu vlast Crkve i crkvenih mjesnih ustanova, odgovara crkvenoj dinamici zajedništva i vrednuje blizinu. Zdrava decentralizacija ne mož...

Nastavi čitati

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov vode uoči Bogojavljenja

3velj2022 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov vode uoči Bogojavljenja

1. Kako se razvio blagoslov vode uoči Bogojavljenja? Početkom 3. stoljeća, kako svjedoči Hipolit Rimski, već je bio utemeljen katekumenat – uvođenje odraslih u kršćanstvo koji su nakon trogodišnje priprave i rasta u kršćanskim vrijednostima primali sakramente inicijacije. Slavlje sakramenata inicijacije uskoro je postalo sastavnim dijelom vazmenoga bdjenja s očitim otajstvenim značenjem: kao što je Krist u vazmenoj noći pobijedio smrt i uskrsnuo, tako i krštenik prelazi iz smrti grijeha u život djece Božje. Korizma je onda za kandidate bila bliža priprava. Kad su se sredinom 4. stoljeća pojavili Božić i Bogojavljenje, vrijeme došašća se počelo shvaćati kao druga korizma. Uskoro se Bogojavljenje – pogotovo na Istoku – počelo slaviti kao blagdan krštenja Isusova, kada se silaskom Duha Sv...

Nastavi čitati

Urban VI., papa: 1378.-1389. i Klement VII., antipapa: 1378.-1394.

21sij2022 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Urban VI., papa: 1378.-1389. i Klement VII., antipapa: 1378.-1394.

U Srednjem smo vijeku. U njegovu jeku. Grgur XI., sedmi i posljednji avinjonski Papa, na inzistiranje političkih i religioznih utjecajnika, 1377. godine sretno se vrati u Rim. Dani konklava. Nakon osmogodišnjega pontifikata Grgur umrije u Rimu u noći 26./27. ožujka 1378. Deset dana nakon njegove smrti zakazaše se konklave za izbor novoga Pape u Gradu, prvi put nakon 1303., tj. nakon 75 godina. Kardinala je u Rimu 16, i to 1 Španjolac, 4 Talijana i 11 Francuza. Podijeljeni su u 3 oprječne frakcije: usko grgurevsku, francusku i talijansku. A još je 7 francuskih kardinala izvan Rima (6 u Avignonu i 1 u Sarzani u pregovorima za pomirenje Papinske države i Firenze). Rimski puk, uželjevši se Svetog Oca i bojeći se da i osmi papa, bude li Francuz, ne odnese papinsku katedru u Avignon, očekivaš...

Nastavi čitati

Samosvojna armenska Crkva ili obred unutar jedincate Crkve

7sij2022 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Liturgika

Samosvojna armenska Crkva ili obred unutar jedincate Crkve

U povodu izlaska iz tiska knjige „Armenska Katolička Crkva“ autora Artura Bagdsarova i nakladnika Fakulteta hrvatskih studija, objavljujemo njezin uvodnik. Jedna od najstarijih ispovijesti kršćanske vjere potječe iz Armenije, iz IV. stoljeća, i glasi: „Ispovijedamo i vjerujemo u presveto Trojstvo, u Otca i Sina i Duha Svetoga, u Gabrijelovo navještenje, u Kristovo rođenje, u krštenje, u dragovoljnu muku, u raspeće, u trodnevnu ukopanost, u uskrsnuće, u bogoliko uzašašće, u sjedenje zdesna Otcu, u strašni i slavni dolazak.“[1] Jezgrovito i svježe kao ta krsna vjeroispovijest, ova knjiga ocrtava prošlost i sadanje stanje armenokatolika u svijetu. Armenokatolici se tako nazivaju jer kao Kristovi vjernici pripadaju armenskomu obredu Katoličke Crkve ili Armenskoj Katoličkoj Crkvi. Obred je ...

Nastavi čitati

Provedbeni dekret za prevođenje liturgijskih knjiga

1sij2022 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Crkveno Učiteljstvo, Liturgika

Provedbeni dekret za prevođenje liturgijskih knjiga

Kao što je poznato, papa Franjo je 3. rujna 2017. objavio apostolsko pismo Magnum principium, kojim se mijenja kanon 838. Zakonika kanonskoga prava, a koji govori o priređivanju i prevođenju liturgijskih knjiga na narodni jezik. Spomenutim promjenama daju se veće ovlasti Biskupskim konferencijama u priređivanju i odobravanju prijevoda liturgijskih knjiga. Prema dotadašnjim odredbama biskupske su konferencije te prijevode samo priređivale, a Apostolska ih je Stolica brižno pregledavala i odobravala, da bi ih biskupske konferencije nakon toga izdale. A sada, prema apostolskom pismu Magnum principium, biskupske konferencije priređuju i – što je novina – odobravaju prijevode liturgijskih knjiga, a Apostolska ih Stolica samo potvrđuje. Te su odredbe stupile na snagu 1. listopada 2017.[1] Pri...

Nastavi čitati

Pismo Svetog Oca Franje supružnicima povodom Godine “Obitelj – radost ljubavi”

29pro2021 Autor: Uredništvo

Crkveno Učiteljstvo

Pismo Svetog Oca Franje supružnicima povodom Godine “Obitelj – radost ljubavi”

Na svetkovinu Svete Obitelji, 26. prosinca 2021. god., Sveti je Otac uputio Pismo supružnicima. Prijevod toga pisma donosimo niže. Dragi supruzi i supruge čitavoga svijeta! Povodom Godine “Obitelj - radost ljubavi“ (Famiglia Amoris laetitia) obraćam vam se da vam izrazim svu svoju ljubav i svoju blizinu u ovo toliko posebno vrijeme koje proživljavamo. Uvijek sam u svojim molitvama imao uključene obitelji, ali još više u vrijeme pandemije, koja je sve stavila na tešku kušnju, naročito najranjivije. Čas kroz koji prolazimo navodi me da se s poniznošću, ljubavlju i prihvaćanjem približim svakoj osobi, svakom paru supružnika i svakoj obitelji u situaciji koju svatko proživljava. Posebnost situacije nas potiče da živimo riječi kojima Gospodin zove Abrahama da izađe iz svoje zemlje i iz kuće...

Nastavi čitati

Ljubav pape Siksta V. i hrvatska zahvalnost (O 500. rođendanu)

11pro2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Ljubav pape Siksta V. i hrvatska zahvalnost (O 500. rođendanu)

Ove 2021. godine, 13. prosinca, obilježava se 500. rođendan pape Siksta V., koji se zvao Felice Peretti. Rodno mu je mjesto Grottammare na obali Jadrana u Italiji, gdje od 15. stoljeća živi mala hrvatska zajednica - nekada 15 sela, a danas samo 3-4 - koja još uvijek, uz talijanski, govori starinskim hrvatskim jezikom. Otac Piergentile, koji je, prema nekim izvorima, govorio „ilirski“ ili hrvatski, i majka Marijana, Talijanka, imali su sedmero djece: tri sina i četiri kćeri. Roditelji bijahu najprije protjerani iz Montalta u Grottammare 1518., i ponovo se vratiše u Montalto 1530. Oba mjesta nalaze se u Jakinskoj pokrajini, 25 km udaljeno jedno od drugoga. Felice stupi u Franjevački red konventualaca i obuče habit 1535., zaređen za svećenika 1547., glasovit propovjednik, imenovan biskupom...

Nastavi čitati

Pape u “Avinjonskom sužanjstvu” (1309.-1378.)

1pro2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Pape u “Avinjonskom sužanjstvu” (1309.-1378.)

Pogledajmo Rimske prvosvećenike koji, iz razloga životne sigurnosti, napustiše svoje milenijsko sjedište Rim, odoše u Avignon, grad u Južnoj Francuskoj, 70 km od Sredozemnog mora, i ondje kao u sužanjstvu djelovahu 70 godina, i to 7 Papa zaredom Francuza. U ovim osvrtima više pratimo pojedine Petrove nasljednike kako su se odupirali onim ljudskim elementima kroz koje se Crkva probijala i kako su se borili da se uza svoju uzvišenu zadaću s papinskoga pijedestala ne suobličuju ovomu svijeta. Zapravo i prije toga „sužanjstva“ Rimski su biskupi više desetljeća, barem 60-ak godina, boravili više izvan Rima negoli u Petrovu gradu, koji je bio u stalnim sukobima, osobito među plemićkim obiteljima Colonna i Orsini. Mjesta su im s papinskim palačama bila: Perugia, Viterbo, Velletri, Sutri, Napu...

Nastavi čitati

17stu2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Papa Bonifacije VIII. i kralj Filip IV.

U prošlom ogledu ispratili smo kardinale i njihove srodnike Colonne u Francusku,[1] gdje će se oni povezati s kraljem. Prelazimo na drugu temu pape Bonifacija VIII. Engleski kralj Eduard I., zvani „Dugonogi“ (1272.-1307.) i francuski kralj Filip IV. zvani „Lijepi“ (1285.-1314.) bijahu u zavadi zbog nekih feudalnih posjeda u Francuskoj. Porezi na crkve. Nije se smirivalo nego samo raspirivalo i mirisalo na rat. A za rat hoće se oružje, a za oružje novac. Kraljevi udarili „namet na vilajet“ pa i na crkvene osobe, što nije bio običaj. To raspali papu Bonifacija, koji 24. II. 1296. izdade apostolsku konstituciju Clericis laicos [Klericima laike], kojom odluči, pod prijetnjom izopćenja, da crkvene ustanove i osobe ne plaćaju poreza ni kraljevima ni uopće laičkim osobama prije nego prime odo...

Nastavi čitati

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov kuća o Bogojavljenju

6stu2021 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov kuća o Bogojavljenju

U Rimskom obredniku koji je vrijedio do Drugog vatikanskog sabora[1] nalazimo nekoliko obreda blagoslova kuća: Blagoslov kuća na Veliku subotu i u ostalo uskrsno vrijeme, Blagoslov kuće izvan uskrsnog vremena, Blagoslov mjesta ili kuće te Drugi blagoslov kuće.[2] Međutim, u Dodatku Rimskog obrednika među nepridržanim blagoslovima nalazi se Blagoslov krede na blagdan Bogojavljenja i Blagoslov kuća na blagdan Bogojavljenja.[3] Ovaj je blagoslov u Dodatak Rimskog obrednika ušao tek koncem 19. st. Ne nalazimo ga u starim mađarskim obrednicima[4], ali se pojavljuje u austrijskim[5] i hrvatskim obrednicima.[6] Zanimljivo je da ga nema u Vrhovčevom obredniku iz 1796.[7] Napomenimo da su identični obredi u RO 1893, RO 1929, ZO 1933 i ĐO 1933. Kako to da je u vlastitim obrednicima nastao blagos...

Nastavi čitati