»Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima.« (Rim 14,9)

Povijest Crkve

O Armenokatoličkoj Crkvi: kratki povijesni pregled
Povijest Crkve

O Armenokatoličkoj Crkvi: kratki povijesni pregled

Planina Ararat i samostan Khor Virap  “Neka Bog blagoslovi i zaštiti Armeniju, zemlju prosvijetljenu vjerom, hrabrošću mučenika, i nadom jačom od svake boli.“ Papa Franjo Kršćanstvo u Armeniji Kršćanstvo se u Armeniji proširilo zahvaljujući duhovnoj misiji i propovijedima apostola Tadeja i Bartolomeja. Prema sirijskoj i armenskoj predaji, sveti apostoli Tadej i Bartolomej bili su prvi navjestitelji kršćanstva u Armeniji. Oni su donijeli u Armeniju svjetlo kršćanske vjere. U zemlju su došli nakon silaska Duha Svetoga nad apostole u različito vrijeme i propovijedali neovisno jedan o drugom, Tadej od 43. do 66. god., a Bartolomej od 60. do 68. god. Završili su život mučeničkom smrću i proglašeni zaštitnicima Armenske Katoličke Crkve i Armenske Apostolske Crkve. O širenju kršćanst...
Prvostolnica Svete Mudrosti: crkva → džamija → muzej → džamija
Povijest Crkve

Prvostolnica Svete Mudrosti: crkva → džamija → muzej → džamija

Mislim na Aju Sofiju i vrlo sam ožalošćen. Papa Franjo Kratka povijest Veličanstvena je crkva Svete Mudrosti (Aja Sofija) u Carigradu (Istanbulu), remek-djelo bizantskoga graditeljstva 6. st. Njezino se ime odnosi na Isusa Krista – Mudrost Božju. Prvostolnica je posvećena 22. prosinca 537. godine uz prisutnost cara Justinijana I. (482.-565.) i patrijarha Menasa, a temelj je crkve položen još 324. godine, za vrijeme vladavine rimskoga cara Konstantina I. Velikoga (272.-337.). Od šezdesetih do osamdesetih godina 4. st. nalazila se je u rukama arijanaca. Rimski je car Teodozije I. Veliki (347.-395.) predao crkvu 380. godine privrženicima Nicejskoga vjerovanja. Izgorjela je tijekom narodne bune 404. godine. Ponovno izgrađena, stradala je u požaru 415. godine, a zatim je porušena 13....
Crkva pred promjenama suvremenoga svijeta
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Crkva pred promjenama suvremenoga svijeta

Počevši od vremena humanizma i renesanse, Crkva se sa svom ozbiljnošću susreće s nekim do tada ne baš uočljivim poteškoćama, a vezuju se uz izravno odbacivanje Božjeg postojanja i autoriteta Crkve kao Kristove zaručnice i otajstva spasenja. Kroz naredna stoljeća takvi su oblici udaljavanja od božanskoga i svetoga postajali sve razvidniji i žešći, tako da su izrodili neke izričito ateističke poglede na svijet, koji su odbacivali ne samo Božje i crkvene zapovijedi, nego i sam naravni zakon. Gledajući tako plodove razvitka društva u 19. i 20. st., možemo primijetiti nastanak niza filozofsko-društveno-kulturnih pravaca i ideologija, koji su opet sa svoje strane doveli do nastanka najvećih totalitarnih režima. Svima je njima zajedničko odbacivanje Božjeg autoriteta i iskrivljeno gledanje na...
Crkva i moderno doba
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Crkva i moderno doba

Nakon razdoblja nastanka i razvitka protestantizma (16. st.), Katolička Crkva je svoj odgovor na takvo nemilo stanje dala u obliku sazivanja Tridentskog sabora (1545.-1563.) i marnog provođenja odredbi koje su na njemu donesene. Međutim, vjerski ratovi između protestanata i katolika obilježit će još nekoliko narednih desetljeća i pridonijeti da se jedni od drugih bitno udalje kako u naučavanju tako i u djelovanju. Početkom 17. st. ti ratovi prestaju, a onda se počinju javljati moderne države, među kojima će posebno mjesto zauzeti Francuska i Austrija, odnosno nešto kasnije Austro-ugarska monarhija. Kako je uloga pape u to vrijeme ponovno ojačala, novonastale moderne države žele oslabiti takav njegov utjecaj i podrediti ga svojoj vlasti, što će velikim dijelom i uspjeti, provođenjem aps...
Crkva u doba reformacije
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Crkva u doba reformacije

Uvod Cijela povijest Crkve svjedoči da se u njoj stalno zbiva unutrašnja borba između naginjanja duhovnoj i materijalnoj stvarnosti. Iako se puno puta tijekom njezine povijesti dogodilo da je krenula nekim neželjenim smjerovima, uvijek ju je Duh Sveti usmjeravao na pravi put podižući velike ljude i stavljajući pred taj sakrament sveopćeg spasenja takve situacije pred kojima je ponovno obnovila svoju duhovnu snagu. Jedan od takvih događaja zbio se u 16. st. kada je augustinski redovnik Martin Luther kritizirao ono nemoralno u njoj, ali je pri tome otišao u krajnost i u potpunosti odbacio Crkvu. Time je ne samo otvorio put nastanku mnogih protestantskih zajednica i sekti, koje međusobno nemaju gotovo ništa zajedničkoga, a sve zajedno su se bitno udaljile od izvornoga učenja Crkve, nego...
Crkva u doba humanizma
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Crkva u doba humanizma

Humanizam i renesansa pravci su u znanosti, umjetnosti i književnosti koji vraćaju ideal sretnog i ispunjenog čovjeka, a inspiraciju pronalaze u antici. Počinju se javljati u Italiji u 14. st., a protežu se i na ostale europske krajeve i otprilike traju do 16. st. Kada govorimo o humanizmu i renesansi, onda se misli na jednako vremensko razdoblje, ali se pri tom humanizam više odnosi na područje znanosti i obrazovanja, a renesansa na područje umjetnosti. Neki od važnijih europskih humanista su Erazmo Roterdamski (Pohvala ludosti), Francesco Petrarca (Kanconijer), Dante Alighieri (Božanstvena komedija), Giovanni Boccaccio (Decameron), sveti Thomas More (Utopija), Hugo Grotius (O pravu rata i mira), a od renesansnih umjetnika Leonardo da Vinci (Posljednja večera, Mona Lisa), Albrecht Dür...
Isus – povijesna osoba
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Isus – povijesna osoba

Iako će se i danas naći ponetko tko ne samo da ne vjeruje da je Krist bio Bog, nego i njegovo povijesno postojanje stavlja pod upitnik, tvrdeći da je sve oko Isusa izmišljotina njegovih sljedbenika, ipak takvi su rijetki jer postoji niz povijesnih svjedočanstava koja potvrđuju Isusov život na zemlji. Ta se svjedočanstva dijele na nekršćanke i kršćanske izvore, već prema tome jesu li im autori kršćani ili ne. Među nekršćanske izvore spadaju židovski Talmud i djelo židovskog povjesničara Josipa Flavija Židovske starine, a u kojima se izrijekom spominje i Isus Krist, kao i u četirima djelima rimskih autora: Kornelija Tacita, Plinija Mlađega, Gaja Svetonija i Celza. Kršćanski izvori su prije svega četiri evanđelja, potom Djela apostolska i poslanice, ali svjedočanstvo o Isusu se pronalazi ...
Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci

Uvod Nakon clunyjevske i grgurovske reforme u 10. i 11. st. Crkva je opet popustila u svom duhovnom zanosu, tako da je ponovno došlo do udaljavanja od evanđeoskih ideala i prianjanje uz materijalno. No, kao i više puta do tada, Duh je Sveti nadahnuo pojedince i skupine koji su željeli vratiti Crkvi njezinu izvornu svetost, kako bi mogla cijelom svijetu pokazati ljepotu lica Kristove Zaručnice. Bilo je tako više značajnih muškaraca i žena koji su se trudili oko svoga duhovnoga života, vršeći ozbiljna pokornička djela, a istovremeno su pokazivala svoju ljubav prema bližnjima skrbeći o siromašnima, utamničenima, bolesnima, putnicima itd. Takvo je stanje pripravilo plodno tlo za nastanak prosjačkih redova u 12. i 13. st., a kao najizvrsnija kruna takvoga povratka na evanđeoske ideale sv...
Crkva u vremenu razvijenoga srednjega vijeka
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Crkva u vremenu razvijenoga srednjega vijeka

Uvod Obično se drži da srednji vijek započinje padom Zapadnoga rimskoga carstva 476. godine, a završava padom Carigrada 1453. ili otkrićem Amerike 1492. Srednji se vijek dijeli na tri dijela: rani srednji vijek, razvijeni i kasni. Neće se svi povjesničari složiti oko toga kada koje od tih razdoblja počinje, a kada završava, ali mnogi će reći da rani srednji vijek traje od oko 500. do 1.000. godine, razvijeni od oko 1.000 do 1.300, a kasni od oko 1.300 do navedenih događaja koji su se zbili nešto prije 1.500. god. Razvijeni srednji vijek, o čemu je ovdje riječ, posljedično se nastavlja na ono što se zbivalo u ranom srednjem vijeku, a njega je velikim dijelom karakterizirao prodor barbarskih plemena, njihova kristijanizacija i cvjetanje kršćanstva. Međutim, isto je vrijeme obilježeno ...
Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku
Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola

Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku

Nakon antičkih vremena i početka života u slobodi Crkva se našla pred novim izazovima, a posebno to vrijeme karakterizira nastanak mnogih hereza i sazivanje crkvenih sabora da bi se zaštitilo pravovjerje. Naredno je vrijeme obilježilo prodiranje barbarskih plemena, što je najprije dovelo do pada Zapadnog rimskog carstva 476. god., a potom i do velikih seoba koje su za sobom ostavile razrušena dobra izgrađivana kroz prethodna stoljeća. Padom Zapadnog rimskog carstva započinje srednji vijek, a traje sve do pada Carigrada 1453., ili prema drugom računanju do otkrića Amerike 1492. godine. Sam se srednji vijek može podijeliti na tri razdoblja: rani, razvijeni i kasni srednji vijek. Rani srednji vijek obuhvaća vrijeme od oko 500. do oko 1.000 god., a karakterizira ga osvajanje barbarskih ple...