Povijest Crkve – Vjera i djela

19tra2022 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Nikola V., papa: 1447.-1455.

Papa Nikola V., krsnim imenom Tommaso, Parentucelli, rodio se 1397. u Sarzani u Liguriji, oko 400 km sjeverno od Rima. Otac mu bijaše liječnik, kojega Tommaso izgubi kada mu bijahu 4 godine, a majka mu se preuda i s novim mužem donese na svijet tri sina. S očuhom Tommaso ne bijaše najbolje sreće. Godina 1410. - Izvanredno gustih talenata već u 13. godini dolazi studirati u Bolognu. Učenje mu glatko ide, ali ne i sredstva za život i školovanje pa se preusmjeruje na drugi kolosijek. Od 1415. do 1419. zarađuje za daljnji studij dajući privatne instrukcije sinovima aristokrata u Firenci. Tako ulazi u krug poznatih kulturnjaka svoga doba. Godina 1420. - Vrativši se na studij u Bolognu slučajno dospijeva na Biskupski ordinarijat gdje ga biskup Nicola Albergati, Papin povjerenik za razne deli...

Nastavi čitati

14ožu2022 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Eugen IV., papa: 1431.-1447.

Pogledajmo kako se papa Eugen IV. u svom 16-godišnjem pontifikatu snalazio u koncilu, koncilijabulu i koncilijarizmu te u liječenju Istočnoga i Zapadnoga raskola. - Godine 1383. rođen je Gabriele Condulmaro u mletačkoj trgovačkoj obitelji od oca Angela i majke Bariole, sestre Grgura XII., pape (1406.-1415.). U mladosti pođe u Augustinski pustinjački red. A kako mu ujak posta Papom, Gabriele se iz pustinjaka preusmjeri u svjetovne svećenike i tako mu se otvori crkvena perspektiva. - Godine 1407. ujak ga Papa dozva u Rim, oslobodi ga obveza prema pustinjačkomu redu i dade mu biskupiju Sienu u Toskani. Kako kandidat ne imađaše potrebne kanonske dobi, tek mu 24 godine, Papa mu dodade još i oprost od te dobne smetnje, a druge je kvalitete prikupljao s godinama i iskustvom. Budući da se mlado...

Nastavi čitati

20velj2022 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Veliki zapadni raskol (1378.-1417.)

Kao primjer nepodudaranja s Isusovim načelima, pogledajmo jedan otužni povijesni višedecenijski boj dobra i zla i kako je Bog Crkvu svoju izvlačio iz jedne od najvećih kriza u njezinoj dvotisućljetnoj povijesti kada su se radikalno sukobili oni ponajveći na pitanju: tko je „najveći“ (Mt 20,27; Mk 9,34; Lk 9,46; 22,24). Istočni raskol zbivao se u više etapa - za Focija: 867., za Cerularija: 1054., za Latinskoga carstva: 1204…. Na Zapadu je veliki raskol trajao u kontinuitetu 40 godina. Zametnuo se u trenutku kada su se 1378. godine pojavila dvojica vrhovnih svećenika: papa u Rimu i antipapa najprije u Fondiju, zatim u Avignonu, a onda se to uzastopce konklavama ponavljalo 1389., 1394., 1404., 1406., 1409. Ove će se posljednje godine papinstvo utrostručiti, jer će istodobno doći i treći p...

Nastavi čitati

Urban VI., papa: 1378.-1389. i Klement VII., antipapa: 1378.-1394.

21sij2022 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Urban VI., papa: 1378.-1389. i Klement VII., antipapa: 1378.-1394.

U Srednjem smo vijeku. U njegovu jeku. Grgur XI., sedmi i posljednji avinjonski Papa, na inzistiranje političkih i religioznih utjecajnika, 1377. godine sretno se vrati u Rim. Dani konklava. Nakon osmogodišnjega pontifikata Grgur umrije u Rimu u noći 26./27. ožujka 1378. Deset dana nakon njegove smrti zakazaše se konklave za izbor novoga Pape u Gradu, prvi put nakon 1303., tj. nakon 75 godina. Kardinala je u Rimu 16, i to 1 Španjolac, 4 Talijana i 11 Francuza. Podijeljeni su u 3 oprječne frakcije: usko grgurevsku, francusku i talijansku. A još je 7 francuskih kardinala izvan Rima (6 u Avignonu i 1 u Sarzani u pregovorima za pomirenje Papinske države i Firenze). Rimski puk, uželjevši se Svetog Oca i bojeći se da i osmi papa, bude li Francuz, ne odnese papinsku katedru u Avignon, očekivaš...

Nastavi čitati

Ljubav pape Siksta V. i hrvatska zahvalnost (O 500. rođendanu)

11pro2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Ljubav pape Siksta V. i hrvatska zahvalnost (O 500. rođendanu)

Ove 2021. godine, 13. prosinca, obilježava se 500. rođendan pape Siksta V., koji se zvao Felice Peretti. Rodno mu je mjesto Grottammare na obali Jadrana u Italiji, gdje od 15. stoljeća živi mala hrvatska zajednica - nekada 15 sela, a danas samo 3-4 - koja još uvijek, uz talijanski, govori starinskim hrvatskim jezikom. Otac Piergentile, koji je, prema nekim izvorima, govorio „ilirski“ ili hrvatski, i majka Marijana, Talijanka, imali su sedmero djece: tri sina i četiri kćeri. Roditelji bijahu najprije protjerani iz Montalta u Grottammare 1518., i ponovo se vratiše u Montalto 1530. Oba mjesta nalaze se u Jakinskoj pokrajini, 25 km udaljeno jedno od drugoga. Felice stupi u Franjevački red konventualaca i obuče habit 1535., zaređen za svećenika 1547., glasovit propovjednik, imenovan biskupom...

Nastavi čitati

Pape u “Avinjonskom sužanjstvu” (1309.-1378.)

1pro2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Pape u “Avinjonskom sužanjstvu” (1309.-1378.)

Pogledajmo Rimske prvosvećenike koji, iz razloga životne sigurnosti, napustiše svoje milenijsko sjedište Rim, odoše u Avignon, grad u Južnoj Francuskoj, 70 km od Sredozemnog mora, i ondje kao u sužanjstvu djelovahu 70 godina, i to 7 Papa zaredom Francuza. U ovim osvrtima više pratimo pojedine Petrove nasljednike kako su se odupirali onim ljudskim elementima kroz koje se Crkva probijala i kako su se borili da se uza svoju uzvišenu zadaću s papinskoga pijedestala ne suobličuju ovomu svijeta. Zapravo i prije toga „sužanjstva“ Rimski su biskupi više desetljeća, barem 60-ak godina, boravili više izvan Rima negoli u Petrovu gradu, koji je bio u stalnim sukobima, osobito među plemićkim obiteljima Colonna i Orsini. Mjesta su im s papinskim palačama bila: Perugia, Viterbo, Velletri, Sutri, Napu...

Nastavi čitati

17stu2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Papa Bonifacije VIII. i kralj Filip IV.

U prošlom ogledu ispratili smo kardinale i njihove srodnike Colonne u Francusku,[1] gdje će se oni povezati s kraljem. Prelazimo na drugu temu pape Bonifacija VIII. Engleski kralj Eduard I., zvani „Dugonogi“ (1272.-1307.) i francuski kralj Filip IV. zvani „Lijepi“ (1285.-1314.) bijahu u zavadi zbog nekih feudalnih posjeda u Francuskoj. Porezi na crkve. Nije se smirivalo nego samo raspirivalo i mirisalo na rat. A za rat hoće se oružje, a za oružje novac. Kraljevi udarili „namet na vilajet“ pa i na crkvene osobe, što nije bio običaj. To raspali papu Bonifacija, koji 24. II. 1296. izdade apostolsku konstituciju Clericis laicos [Klericima laike], kojom odluči, pod prijetnjom izopćenja, da crkvene ustanove i osobe ne plaćaju poreza ni kraljevima ni uopće laičkim osobama prije nego prime odo...

Nastavi čitati

Papinstvo Celestina V.: 1294. i Bonifacija VIII.: 1294.-1303.

3stu2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Papinstvo Celestina V.: 1294. i Bonifacija VIII.: 1294.-1303.

Podsjetimo na jedno davno dragovoljno odreknuće na papinskom prijestolju, Celestina V., pape od 5 mjeseci i 8 dana: 5. VII. - 13. XII. 1294. i na njegova neposredna nasljednika. Celestin V. Rođenje i život. Na svijet došao oko 1210. godine kao jedanaesto od dvanaestero djece seljačkih roditelja u Molizama u Italiji. Krsno ime Pietro. Ušao u 20. godini u benediktince, pa ih napustio i kao pustinjak, bježeći od naroda, mijenjao pećine živeći u nedostupnim mjestima u gorju Abruzzo. U Rimu zaređen za svećenika 1238. Osnovao Družbu, kasnije prozvanu „celestinci“, koji su priključeni benediktincima, ali je 1274. godine Pietro išao (pješke) k papi Grguru X., koji je bio na Lionskom koncilu, da mu se odobri neka autonomija Družbe. I odobrena. Vratio se u brdo zvano Morrone, odatle mu puno im...

Nastavi čitati

Papa Grgur X.: 1271.-1276. i Drugi lionski koncil: 1274.

20lis2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Papa Grgur X.: 1271.-1276. i Drugi lionski koncil: 1274.

Pogledajmo jedno kratko a burno razdoblje u crkvenoj povijesti u 13. stoljeću, ljudsko natjecanje za uzvišenim prijestoljem, onim vrhovnim, i kako je i preko takvih crta prepoznatljiv Božji prst i tekst. Najdulje konklave. Kardinalske borbe da se popuni Rimska stolica - Papina katedra trajale su ne tjednima i mjesecima, nego godinama. Nakon smrti pape Klementa IV. (29. IX. 1268.), Rimska je biskupska stolica ostala prazna 1006 dana, malo manje od tri godine, najdulje konklave u povijesti Crkve. Političke strasti držale su grimizne stožernike u konklavama u papinskoj palači u Viterbu nesložnima u izboru novoga Pape. Bilo je u početku 19 kardinala izbornika ali su dvojica umrla tijekom konklava. Skrletnici su bili podijeljeni u dvije političke struje: francusku – njih sedam-osam i talija...

Nastavi čitati

Papa Inocent III.: 1198.-1216. i Četvrta križarska vojna: 1202.-1204.

6lis2021 Autor: dr. sc. Ratko Perić

Povijest Crkve

Papa Inocent III.: 1198.-1216. i Četvrta križarska vojna: 1202.-1204.

Inocent[1] III. - Lotario di Segni rođen je u južnom Laciju oko 1160. Neobično obdaren oštroumnošću i snažnim karakterom. Studirao u Parizu teologiju a pravo u Bolonji. Postao kardinalom u svojoj 30. godini. Kao Papa, izabran u 38. godini, bio je najmlađi od 24 tadašnja člana Kardinalskoga zbora. Ustoličen na blagdan Katedre sv. Petra, 1198. Umro u 56. godini, 1216. O njemu 24 stranice u trosveščanoj Enciklopediji o Papama,[2] kojoj je kard. Poupard, bivši predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, napisao kao uvod „Papinstvo u jednoj Enciklopediji“. Još kao kardinal Inocent III. izradio je teološku studiju: Bijeda ljudskoga stanja - De miseria humanae conditionis (1194.-1195.). Čovjekova je sudbina jad i čemer i u dolasku na ovaj svijet i u prolasku ovim svijetom i u odlasku s ovoga svi...

Nastavi čitati