Subota, 15 svibnja

Novi zavjet

Život u Duhu prema svetom Pavlu
Novi zavjet

Život u Duhu prema svetom Pavlu

V. Blažanović, Duhovi Rim 6,3-4: Ili zar ne znate: koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života. Putem krštenja kršćanin se identificira sa Kristovom smrću i uskrsnućem tako da njegovo biće biva transformirano. Uslijed te promjene, u njemu više nema mjesta za grijeh i njegov plod – smrt. Pavao ide još i dalje: onaj tko je sjedinjen s Kristom, mrtav je za grijeh i od sada živi Bogu! Apostol ovdje podsjeća da je krštenje zapravo umiranje grijehu skupa s Kristom, i stoga definitivna separacija, odvajanje od temelja na kojemu je funkcioniralo čovjekovo prijašnje biće, kao što je Kristova smrt označila da više nema zemalj...
Propovijedanje sv. Pavla
Novi zavjet

Propovijedanje sv. Pavla

Do izvornih Pavlovih propovijedi, ako se izuzmu one u Dj koje su plod Lukine teološke elaboracije, može se ići jedino rekonstruiranjem iz njegovih poslanica. No, Pavao je cijelo svoje apostolsko djelovanje nazivao propovijednjem Evanđelja. Zato nemamo razloga iz cjeline njegovoga pastoralnog djelovanja, napose iz glavnih odrednica poslanica, ne zaključivati o  njegovom propovijedanjem u užem smislu tog termina. Ovdje smatram vrijednim istaknuti slijedeće elemente koji predstavljaju bitne momente Pavlove teološko-pastoralne misli. 1. Pavao svoj auditorij ne opterećuje bespotrebno Kao primjer uzimam Pavlov redukcionizam u pitanju života zajednice. Ne samo da je poglavito zasluga njegovog zauzimanja što obraćenicima iz poganstva nije nametnut jaram židovskog Zakona tak...
Betlehem u Novom zavjetu
Novi zavjet

Betlehem u Novom zavjetu

Betlehem je u kršćanskoj tradiciji poznat kao mjesto Isusovog rođenja. Novi zavjet ga spominje samo u tom smislu i to na nekoliko mjesta. Upirući se na starozavjetna obećanja o porijeklu i mjestu Mesijinog rođenja (1 Sam 17,12; 2 Sam 7,12; Mih 5,1-2), evanđelisti Mt 2,1-16; Lk 2,4-15 te Iv 7,42 navode Betlehem kao mjesto Isusovog rođenja. Evanđelist Matej na veoma interesantan način tretira Betlehem. Promatrajući ga u svojevrsnoj interakciji s Jeruzalemom, on ga uvodi kao jedan od elemenata pomoću kojih čitatelja upoznaje sa zbivanjima oko Isusa koja su konačno urodila njegovim odbačenjem od jeruzalemske religiozne vrhuške. Mt u svoje rodoslovlje uvodi četiri strankinje: Tamaru (1,3), Rahabu (1,5a), Rutu (1,5b) i Bat-Šebu (1,6b)[1]. Iako strankinje, svaka od njih na svoj način je dopri...
Pavlov apostolski lik u 2 Kor 1, 1-14
Novi zavjet

Pavlov apostolski lik u 2 Kor 1, 1-14

U ovoj Poslanici Pavao najpotpunije i najsnažnije, iako ne i najsistematičnije, iznosi svoje shvaćanje apostolstva. Zato je smatramo pogodnom za razmatranje Pavlovog apostolskog lika. Pozdrav i uvodne misli (1,1-12) 1,1: Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa… Već sama riječ obraćenje u sebi da je naznaku da se radi o nekakvom obratu, o promjeni, a kad je stavimo u kontekst čovjekove životne orijentacije, onda kažemo da je riječ o promjeni orijentacije. Ponajbolje je izražava grč. riječ metanoia koja kaže da se radi o promjeni mišljenja. Već u ovom prvom retku vidimo da se kod Pavla dogodila promjena: od ponosnog farizeja Savla iz Tarza, koji je bio strastveni progonitelj Crkve, nakon obraćenja postaje ne samo kršćanin nego i apostol. Apostol Krista Isusa!...
Isus i Petar – ljubav je srce Crkve (Iv 21,15-25)
Evanđelje po Ivanu

Isus i Petar – ljubav je srce Crkve (Iv 21,15-25)

Tumačenje Evanđelja po Ivanu 21, 15-25 Nastavak izvještaja iznenada napušta simboliku, ostavljajući po strani Petrov ulov ribe, te nam Iv prikazuje razgovor Isusa i Petra o ljubavi i napasanju ovaca. Ovaj razgovor važan je element u daljnjem razvoju ovog poglavlja. Prvo se govori o Petru, njegovu položaju i službi koju mu Gospodin povjerava, a potom će se govoriti o ljubljenom učeniku i njegovu položaju. Njihova razlika već je došla do izražaja tijekom ribarenja: Petar je imao inicijativu i drugi su ga slijedili (21,3), izvlači veliki ulov u mreži koja se ne razdire (21,11), ali je ljubljeni učenik onaj koji ima sposobnost prije svih drugih prepoznati Uskrsloga (21,7a). Iv 21,15-18: Šimune Ivanov, ljubiš li me više nego ovi? Ovako počinje serija od 10 izmjena r...
Isusovo ukazanje kod Tiberijadskog mora (Iv 21,1-14)
Evanđelje po Ivanu

Isusovo ukazanje kod Tiberijadskog mora (Iv 21,1-14)

Henri-Pierre Picou (19. st.), Čudesan ulov ribe Tumačenje Evanđelja po Ivanu 21,1-14 Iako neki istraživači smatraju da Evanđelje po Ivanu završava s Iv 20 jer 20,30-31 predstavlja njegov zaključak, kanonski tekst sadrži još jedno poglavlje koje govori o poslijeuskrsnom ukazivanju u Galileji i ima svoj vlastiti zaključak. Ponuđene su mnoge mogućnosti odnosa ovog poglavlja prema prethodnom tekstu Evanđelja, no čini se da je Iv 21 poput nekog epiloga koji preuzima materijal koji se pojavljivao ranije u Evanđelju: sada će u 21,15-18 biti razriješena tema Petrove zataje (18,17.25-27); u u 21,15-18 riješava se pitanje paše ovaca postavljeno u 10,11-16; specijalno znanje ljubljenog učenika (13,25-27) ponavlja se u 21,7 a njegov status (19,25-27) bit će dotaknut u 21,20-23. No u isto ...
Apostol Toma i škola vjere (Iv 20,24-31)
Evanđelje po Ivanu

Apostol Toma i škola vjere (Iv 20,24-31)

Tumačenje Evanđelja po Ivanu 20, 24-31 Izvještaji u ostalim Evanđeljima koji govore o ukazanju Uskrsloga uvijek uključuju element da Jedanaestorica ne mogu povjerovati (Mk 16,1-8; Mt 28,1-8; Lk 24,1-11), dok Ivan tu teškoću dramatski utjelovljuje u Tomi. Kao što je Marija učenicima, sada – nakon što su primili dar Duha Svetoga (20,22) – oni svjedoče svoj susret s Uskrslim Tomi. Stoga njihove riječi vidjeli smo Gospodina (20,25) predstavljaju dramatičan obrat: Isusovi učenici sada počinju ispovijedati vjeru u uskrsnuće i prvi kome je naviještaju jest Toma. Još su, doduše, zatvoreni iza vrata, ali ipak su se pokrenuli jer su doživjeli nešto iznimno. Vidjeti je neobično važno jer se na viđenju temelji svjedočanstvo (usp. 1Iv 1,1-2). Dakako, kao i u slučaju Marije Magdalene, ne r...
Ukazanje grupi učenika u sobi (Iv 20,19-23)
Evanđelje po Ivanu

Ukazanje grupi učenika u sobi (Iv 20,19-23)

Tumačenje Evanđelja po Ivanu 20, 19-23 U kršćanskoj tradiciji ostaje nejasno koliko se često Uskrsli Krist očitovao učenicima. Pavao razlikuje pet ukazanja: Dvanaestorici, više od pet stotina braće i sestara, Jakovu, apostolima i naposljetku njemu samom (1Kor 15,5-7). Prema Mk 16,7 Petar i drugi učenici trebali su Isusa susresti u Galileji; u Mt 28,16-20 ovo je opisano kao scena rastanka gdje su Jedanaestorica poslana da idu po svem svijetu (usp. Mk 16,14-18). Kod Lk 24,36-49 Isus se učenicima ukazao u Jeruzalemu, zaželio im mir, pokazao im je ruke i pojeo ribu koju su mu pružili. On im je dao poslanje da idu svim ljudima i obećao dar Duha Svetoga. Iv 20,19-23 i 21,13 u znatnoj mjeri nalikuju Lukinom tekstu. 20,19: Uvečer toga istog dana… Radnja ovog evanđeosko...
Susret Marije Magdalene s Uskrslim Isusom (Iv 20,11-18)
Evanđelje po Ivanu

Susret Marije Magdalene s Uskrslim Isusom (Iv 20,11-18)

Tumačenje Evanđelja po Ivanu 20, 11-18 Čim je subota prošla i nestala zabrana kretanja, ljubav Magdalenu nosi ka Isusovom grobu. Poput ljubljenog učenika, bila je prisutna uz Gospodinov križ i sada, čim je mogla, odmah hiti njegovom grobu. Vidjevši otvoren grob, već hiti nazad po Petra i ljubljenog učenika (20,2). I opet hiti ka grobu i tamo susreće dva anđela. Ljubav je drži pored groba dok ne susretne Isusa. U sva četiri kanonska evanđelja Magdalena je prikazana kako među prvima susreće Uskrsloga. Kod sinoptika nije sama, kao ovdje od Iv, nego je u društvu drugih žena došla na grob (Mt 28,1-8; Mk 16,1-8; Lk 24,1-9). Iako sinoptici ne daju dovoljno jasnu sliku onoga što se događalo, iz svega proizlazi da su žene kao grupa došle na grob. Vidjevši da je kamen s groba odvalje...
Učenici i prazan grob (Iv 20,1-10)
Evanđelje po Ivanu

Učenici i prazan grob (Iv 20,1-10)

Eugene Burnand (19./20. st.), Isusovi učenici Petar i Ivan trče na grob Tumačenje Evanđelja po Ivanu 20,1-10 U kanonskim evanđeljima Uskrsli Isus je u isto vrijeme subjekt konkretnih događaja a i objekt vjere. Za razliku od apokrifnog Petrovog evanđelja (39-44), kanonska ne opisuju kako je Isus ustajao iz smrti na život. Ona inzistiraju na dvije bitne stvari: činjenica praznog groba i ukazanja učenicima. U sinoptičkim evanđeljima (Mt, Mk, Lk) izvještaji o ukazanjima uskrslog su smješteni ili u Galileju (Mt i Mk) ili u Jeruzalemu (Lk). Kod Iv glavni događaji se odvijaju u Jeruzalemu (Iv 20) a u nastavku se opisuje susret s Uskrslim i u Galileji (Iv 21). Iako susreti koje opisuje Iv ne dolaze u drugim evanđeljima, oni se u svojoj suštini i osnovnoj teološkoj poruci ne razlikuju o...