Vjeronauk – osnovna škola

Socijalni nauk Crkve [video]
Lectio Brevis

Socijalni nauk Crkve [video]

Iako se od svećenika ili na Vjeronauku može puno čuti o molitvi, duhovnom životu, životu poslije smrti, očito je da kršćani ne žive samo od duhovnih stvari izvan svijeta, već žive u svijetu i brinu za stvoreni materijalni svijet. To znači da se i oni suočavaju s pitanjima i problemima koji pogađaju druge ljude: Koji posao odabrati? Koliko bi radnik trebao biti plaćen? Kako financirati skupo liječenje? Smije li se iskorištavati prirodu? Kako pomoći onima koji su siromašni i napušteni? itd. Ovo su samo neka pitanja koja muče suvremeni svijet. Zadaća je kršćana pomoći da taj svijet postane što sličniji Božjem kraljevstvu. O tome kako bi društvo u konkretnim situacijama trebalo izgledati ili kako bi se trebao riješiti neki problem, Crkva progovara u svojem socijalnom nauku.Danas se to možda...
S Isusom nismo sami – recitacija za prvu pričest
Recitacije

S Isusom nismo sami – recitacija za prvu pričest

Jutros nama zora sviće, dan se rađa. Prva pričest.Isus nama sebe dijeliu sve dane, sve do smrti, život cijeli. On dolazi jer nas voli.I kad smo sretni i kad nas boli.Ljubavlju nam srca dira, zato želi k nama doćii ostati čitav život, u sve dane i sve noći. Volimo ga cijelim srcem,njim se bolje vidi no očima.S njime namanovi život započima.Mi smo spremni za susretepa ga molimo, pa ga slutimojer ga volimo.I grijehom ne ljutimo. On se za nas Ocu moli,za sve ljude srca ima,s nama dijeli sve što jesmo,šireć ruke na svom križu sve nas prima.Dijeleć s nama život, dane, on nas hrani,od zla brani. Nekad davno svima reče:Ja u kruhu, vi u meni, za života posvećeni. Jednom reče:"Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje!"Tko ga prima, život ima. Vjernici ga srcem vole, svakim danom njega moleda im bude h...
Pasha [video]
Lectio Brevis

Pasha [video]

Pasha je blagdan koji se slavi čak osam dana, od 15.-22. nisana. Tog se dana Židovi prisjećaju oslobođenja iz Egipatskog ropstva te žele proslaviti to da su sada slobodni ljudi koji mogu živjeti po Tori. Zašto se blagdan zove baš “Pasha” i kako se obilježava, odnosno što se jede na seder večerama? Pasha doslovno znači “prijeći” ili “proći prijeko”. Tom se riječi u Bibliji opisuje događaj u kojem je anđeo smrti prošao preko svake kuće koja je bila označena krvlju i tako poštedio prvorođence koji su se tu nalazili. One kuće koje nisu bile označene nije preskočio. Egipćani su bili ti koji svoje kuće nisu označili pa je čak i faraon ostao bez sina. U silnom očaju, žalosti i ljutnji Egipćani su protjerali Židove. U toj žurbi, Židovi nisu stigli napraviti kruh s kvascem, već tek beskvasne kru...
Hram [video]
Lectio Brevis

Hram [video]

Hram je, jednostavno govoreći, Božje prebivalištu na zemlji, građevina pomoću koje narod može doći u doticaj s Bogom te se s njim pomiriti. Moguće je razlikovati 4 faze izgradnje Hrama: Šator ili Tabernakul, Salomonov Hram, Herodov Hram, Isus kao nerukotvoreni Hram. Evo o čemu se radi. Nakon što su Adam i Eva jeli sa stabla spoznaje dobra i zla, bili su istjerani iz Edenskog vrta u kojem je Bog šetao i prebivao. Bog ih je otjerao na Istok i na ulazu u vrt postavio kerubine s vatrenim mačem da stražare nad stazom koja vodi k stablu života. Hram je svojom strukturom trebao obrnuti negativnu procesiju Adama i Eve. Svećenik je, kao predstavnik naroda, s Istoka i poganskog svijeta koračao prema svetištu Hrama da bi tek jedan čovjek, svećenik nad svećenicima izrazito rijetko mogao ući u Sveti...
Zapadna i Istočne Katoličke Crkve [video]
Lectio Brevis

Zapadna i Istočne Katoličke Crkve [video]

Katolička se Crkva sastoji od ukupno 24 Crkve ujedinjene pod papom. Najpoznatija je Rimokatolička, ali postoje još 23 Istočne Katoličke Crkve. Svojom vanjštinom možda sliče na pravoslavne kršćane, ali istočni katolici su jednako katolici kao i mi koji pripadamo Latinskoj Crkvi. Objasnimo o čemu se radi.Kao prvo, govorimo o katoličkim Crkvama. Radi se dakle o pravim pravcatim katolicima. To znači da imamo puno zajedništvo, da smo braća i sestre u punom kršćanskom smislu, da priznajemo istog papu i da možemo zajedno pristupiti pričesti, sklapanju ženidbe, ma sve bez ikakvih zapreka.Kao drugo, govorimo o Zapadnoj, odnosno Istočnim Crkvama jer je tako bilo podijeljeno Rimsko Carstvo. U toj podjeli Carstva, jedna se Crkva geografski našla na Zapadu pa se zove Zapadna, Latinska ili Rimska. Sv...
Sinoptički problem [video]
Lectio Brevis

Sinoptički problem [video]

Novi zavjet sadrži četiri evanđelja. Sva četiri govore o djelovanju, naučavanju, smrti i uskrsnuću Isusa iz Nazareta. Međutim, tri su evanđelja (po Marku, po Mateju i po Luki) tekstualno toliko slična da se čini da među njima postoji neka tajna veza koja se stručno naziva “sinoptički problem”. Ovdje ćemo vidjeti o čemu se radi. Riječ “sinoptički” ovdje označava zajedničko gledanje ili slično gledište. Konkretno, kad kažemo da su evanđelja po Marku, Mateju i Luki “sinoptička”, želimo reći da donose mnoštvo istih ili vrlo sličnih sadržaja, Isusovih riječi, djela te općenito događaja pa ih možemo staviti jedno pored drugog i zajednički tj. sveobuhvatno usporediti i vidjeti što pišu isto, a što različito. Ivana rijetko kad možemo zajedno gledati s prva tri evanđelja. Dakle, tri su evanđelja...
Pričest na jezik ili ruke? [video]
Lectio Brevis

Pričest na jezik ili ruke? [video]

Pričest na jezik ili ruke? Kako bi se katolik trebao pričešćivati, kako smo došli u današnju situaciju i u čemu je zapravo problem? Prije nego nastavimo valja napomenuti da će ovdje fokus biti na primanju Tijela Kristova pod prilikom kruha, iako sve rečeno u svojoj biti može vrijediti i za primanje pod prilikom vina. Redak iz Djela apostolskih (2, 42) navodi da prvi kršćani  “bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama”. Ovdje je fokus na lomljenju kruha koje valja shvatiti kao euharistiju ili misu. Nije potrebno argumentirati da je tijek mise kroz povijest mijenjao svoj oblik i razne elemente, no uvijek je misa spomen-čin Kristove muke smrti i uskrsnuća. Uz to, oduvijek postoji i određena nepromjenjiva struktura koja je prepoznata u Isusovim gestama...
Drugi vatikanski sabor [video]
Lectio Brevis

Drugi vatikanski sabor [video]

Drugi vatikanski sabor bio je 21. ekumenski koncil Katoličke Crkve. Ekumenski su koncili, okupljanja biskupa cijeloga svijeta i pape, gdje se tumači ili definira crkvenu doktrinu i disciplinu.Na Drugom vatikanskom saboru sudjelovao je rekordan broj biskupa, kardinala, poglavara ili jednostavno otaca, njih oko dvije i pol tisuće. Usporedbe radi na Prvom vatikanskom sudjelovalo je oko 750 otaca, na Drugom lateranskom 500, a na Tridentu niti 300 (255). Drugi vatikanski poseban je i po tome što je po prvi put sudjelovao značajan broj otaca izvan Europe: oko 400 iz Azije i Sjeverne Amerike, oko 350 iz Afrike i oko 600 iz Južne Amerike (Europa oko 1000). Sudjelovalo je 28 otaca iz tadašnje Jugoslavije. Također, značajnu su, ali ne presudnu, ulogu po prvi put imali i laici, a među promatračima...
Kalež [video]
Lectio Brevis

Kalež [video]

U misnim slavljima postoji mnogo predmeta koje možemo primijetiti. Neke prepoznajemo, a neki su nam manje poznati. Čak i ono što nam je poznato nije nam možda uvijek do kraja jasno. Ovdje ćemo stoga progovoriti o jednom poznatom predmetu: kaležu. Također ćemo objasniti zašto izgleda tako kako izgleda, od čega je napravljen i kako se zovu svi ostali predmeti koji su u misi često stavljeni na taj kalež.Kalež ili hrvatski rečeno “čaša” često se spominje u evanđeljima. Ključni su svakako oni trenuci s Posljednje večere, jer Isus tada uze čašu i reče one poznate riječi koje uvijek čujemo na misi. Samim time, možemo reći da uz kruh, vino i stol, odnosno oltar, kalež možemo ubrojiti u ključne predmete svakog misnog slavlja.Sâm se kalež sastoji od 3 dijela: gore imamo čašku koja prima vino, zat...
Mala Gospa [video]
Lectio Brevis, Stopama svetaca

Mala Gospa [video]

8. rujna Crkva slavi Marijin rođendan, odnosno: “Rođenje Blažene Djevice Marije”. Blagdan je poznatiji pod nazivom “Mala Gospa” jer je Marija, kad se rodila, bila malena djevojčica: mala Gospa. “Gospa” pak znači gospođa ili dama.Moramo paziti da ovaj blagdan ne pobrkamo s “Velikom Gospom”. Velika Gospa je svetkovina na koju slavimo to da je Marija, kad je već bila odrasla i velika uznesena na Nebo. Također, ne treba brkati “Malu Gospu” s dogmom i blagdanom “Bezgrešnog začeća” jer se ono tiče trenutka kad je Marija začeta, dok 8. rujna mi slavimo rođenje Marije. Dakle, Bezgrešno začeće odnosi se na trenutka kad je Marija začeta, “Mala Gospa” se odnosi na Marijino rođenje, a “Velika Gospa” se odnosi na kraj Marijina zemaljskog života.Svakako da su Bezgrešno začeće i Uznesenje važniji doga...