Čista nedjelja
Prva nedjelja korizme naziva se Čista, a tumačenje joj proizlazi iz činjenice da slijedi odmah nakon Pepelnice, odnosno Čiste srijede.
Na Čistu nedjelju od starine se vrši obred izbora ili upisa imena katekumena koji će na Vazmeno bdjenje primiti sakramente inicijacije. Katekumeni su odrasli polaznici koji nisu kršteni, pričešćeni i(li) krizmani u dječjoj dobi pa to poradi obraćenja čine kao odrasli. Katekumenat, odnosno pouka s provjerom promjene života, poznat je od 2. st., a tijekom 4. st. postao je redovita praksa.
Obično je trajao 3 ili 4 godine, a intenzivna priprava za primanje sakramenata zbivala se u vrijeme korizme, na kraju cjelokupnog katekumenata, kada su imali različite obrede i provjere koje su nazivane skrutiniji. S masovnim prelaskom na kršćanstvo u srednjem vijeku pokršteno je manje-više sve odraslo stanovništvo i počela su se krstiti djeca. Tako je katekumenat iščeznuo, a obnovio ga je Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.). Danas katekumenat traje znatno kraće, od jeseni do Vazmenog bdjenja (uskrsna polnoćka), a nakon primanja sakramenata novokrštenici imaju još tzv. mistagoške kateheze koje traju do Duhova i u njima im se još snažnije produbljuju otajstva našeg spasenja. Budući, dakle, da su katekumeni vrlo vezani uz korizmu, i danas postoje obredi koje oni prolaze od 1. korizmene nedjelje do noći Vazmenog bdjenja. Kako je rečeno, na Čistu se nedjelju vrši obred upisa imena ili izbora.
Redovito se na Čistu nedjelju čita evanđeoski odlomak koji opisuje kako je đavao napastovao Isusa, u godini A iz Evanđelja po Mateju, u godini B po Marku, a u godini C po Luki. U srijedu, petak i subotu nakon Čiste nedjelje, tj. u Prvom korizmenom tjednu slave se proljetne kvatre, dani posta i pokore.
Po svom smislu Prva korizmena nedjelja nas intenzivno uvodi u pokorničko korizmeno vrijeme, a njezin stariji naziv Čista to još više ističe i poziva nas da očistimo svoje duše od grijeha.