Ekološki ispit savjesti za osobnu ispovijed


U ispovijesti vjere kršćani kao prvu istinu potvrđuju uvjerenje da je Bog Stvoritelj neba i zemlje. Upravo ta temeljna istina kršćanske vjere traži od onih koji je ispovijedaju kao vlastito životno uvjerenje da je u svojoj djelatnosti pokažu svojim mislima, riječima i djelima ne propuštajući mogućnosti njezina implementiranja u svom osobnom i zajedničkom životu. Ekološko djelovanje i svijest o potrebi prepoznavanja ekoloških obveza proizlazi iz osnovnih i temeljnih uvjerenja vjernika pa su na taj način sastavni dio kršćanske vjere (LS 64). Svijest o potrebi podizanja ekološke svijesti i djelovanja kršćana spada u samu bit kršćanske vjere i ponašanja te se ekološki grijesi mogu smatrati izravnim prekršajem prvog članka Vjerovanja, a time i prve zapovijedi Dekaloga u kojemu se od vjernika zahtijeva vjerovati jedinom Bogu, njemu se klanjati, njemu jedinome služiti da bi sretno i sigurno živio u darovanoj mu zemlji (usp. Pnz 4,40) on sam i njegovo potomstvo zauvijek (Pnz 6,1-25).


Vjera u Boga stvoritelja i dužnost brige o okolišu


Zapovijedi Božje za sretan i miran život nisu samo pravila koja valja naučiti, nego ih treba i provoditi u životnu praksu neprestano tražeći mogućnosti njihove primjene u svim okolnostima kršćanskog života. Kršćani današnjeg vremena doista trebaju sami sebi posvijestiti činjenicu da je zemlja i njezin sustav održanja života ugrožen. No, sama svijest da je okoliš ugrožen nije dovoljna. Potrebno je baviti se neprestanim uočavanjem i proučavanjem mjesta ugroženosti vlastitog okoliša te organizirati osobno i zajedničko djelovanje u svrhu zaustavljanja i popravka ljudske djelatnosti koja uništava i ugrožava život ljudi, biljaka, životinja i svih ostalih stvorenja. Iako je ekološka briga temeljni čin ispovijesti vjere u Boga Stvoritelja, ipak je čudno da su djelatnosti koje se bave ekološkim problemima kršćani u Hrvatskoj prepustili različitim organizacijama i udrugama koje u svojim temeljima osim zauzimanja za okoliš promoviraju i drugačije svjetonazorske ideje. Rijetke su kršćanske, a osobito katoličke, organizacije i udruge koje se bave ekološkim aktivnostima. Još su rjeđi istupi službenika Crkve, barem u našoj Domovini, koji se tim problemima bave. Izgleda kao da je taj dio društvenih i vjerničkih aktivnosti prošao ispod radara vodstvu Crkve, a onda i samim vjernicima koji se niti ne žele aktivirati u raznim ekološkim udrugama smatrajući da su one protuvjerske i anticrkvene. Doista se čini da je na tom području Crkva u Hrvatskoj još uvijek uspavana, premda su u svjetskim razmjerima upravo muškarci i žene iz krila Crkve u ekološkim nastojanjima jedni od najaktivnijih djelatnika. Iako je aktiviranje Crkve u Hrvatskoj vidljivo tek u nekoliko posljednjih godina, ono ostaje često samo na akademskoj razini, a na praktičnom polju još uvijek uvelike zaostaje. Ekološke udruge i organizacije u Hrvatskoj najčešće su u rukama i pod vodstvom osoba koje svjetonazorski ne proizlaze iz krila Crkve. Stoga je važno u osobnom ispitu savjesti prije osobne ispovijedi upitati se o tome što ja kao vjernik osobno mogu učiniti u promoviranju brige za okoliš i kako mogu unaprijediti zajedničku brigu za vlastitu zemlju unutar svoje župne i vjerničke zajednice.

U enciklici „Laudato si’“ papa Franjo upućuje na neke goruće probleme s kojima se kršćani današnjeg vremena moraju suočiti i na njih praktično reagirati. Ugroženost sustava voda i ugroženost biološke raznolikosti, iscrpljivanje tla i zagađenje prevelikom rasipnošću i potrošnjom, iscrpljivanje radnika i obezvrjeđenje ljudskog rada, obezvrjeđenje prirodnih ljepota i ljudskog okoliša, osiromašenje veza društvene povezanosti, nepravedni ekonomski i trgovački odnosi, osiromašenje seljaka i zemljoradnika, rasipanje hrane i poljoprivrednih proizvoda, rasipanje energije i prekomjerna upotreba fosilnih goriva, nedovoljna aktivnost i politička zauzetost kršćana u rješavanju ekoloških problema, nedovoljna poučenost i osviještenost kršćana u brizi o zemlji – našem zajedničkom domu. Iako papa Franjo ne potiče kršćane samo na molitvu, nego na djelovanje koje bi moglo omogućiti popravak već učinjene štete i na zaustavljanje budućeg štetnog djelovanja, iskustvo govori da u praksi podjeljivanja sakramenta Pomirenja tijekom „velikih ispovijedi“ pred Božić i Uskrs, a isto tako i u druga vremena, gotovo nitko od onih koji se ispovijedaju ne spominje ekološke grijehe i svoje štetno djelovanje protiv stvorenja i okoliša vlastitog života. Vjernici najčešće ne smatraju da je uopće potrebno ispitati svoju savjest u pripravi za osobnu ispovijed o grijesima na tom području djelovanja i života. Zato se odgoj savjesti za ekološku pravednost i duhovnost čini važnim i neizostavnim kako bi se uspostavio ponovni sklad između ljudskog roda, njihova doma – Zemlje – i Boga Stvoritelja.


Praktični prijedlozi za ispit savjesti i preporuke za kršćansko ekološko obraćenje


Briga za sva bića i sve stvorove koji sudjeluju zajedno s čovjekom u zajednici života je moralna obveza i podrazumijeva ljudsku aktivnost, djelovanje i zauzimanje. Već i sama neaktivnost unutar vlastitog okoliša može biti uzrok ekološkom grijehu propusta, jer čovjek je stvoren biti aktivni sudionik života u svome okolišu, a ne samo puki promatrač. Ekološko obraćenje se iskazuje u konkretnim djelima usmjerenim prema boljem i kvalitetnijem suživotu ljudskog roda sa svim bićima i stvarima koja ispunjaju okoliš našeg života. U procesu obraćenja važna su tri koraka koja doprinose promjeni životnih navika: a) primijetiti svoje dosadašnje (krivo) djelovanje i mišljenje; b) informirati se, proučiti i promisliti o mogućnostima drugačijeg ponašanja i mišljenja, te stvoriti drugačiji stav; c) moliti Boga za pomoć i snagu za odlučnost u promjeni budućeg vlastitog ponašanja. Evo nekih prijedloga koji mogu biti od koristi prigodom ispitivanja stavova, mišljenja i djelovanja, a mogu poslužiti i kao prijedlozi za buduće ispravljanje našeg ekološki neodgovornog ponašanja:

  1. Voda: Primijetite stanje voda u svom okolišu, u svom gradu ili selu. Je li voda zdrava i sigurna za upotrebu i piće? Propuštaju li slavine? Rabite li nezdrava i otrovna kemijska sredstva koja mogu zagaditi vodu i ugroziti njezinu čistoću u rijekama, jezerima, kanalima i barama. Uočite izvore zagađenja i prevelike potrošnje vode u svom domu i svojoj zajednici. Proučite odakle se crpi voda koju pijete. Provjerite stanje izvora i bunara. Puštate li u kanalizaciju otrovna kemijska sredstva? Razmislite o mogućnosti korištenja slivnih voda i provjerite mogućnost pročišćenja i ponovnog korištenja otpadnih voda za zalijevanje vrta ili u svrhu ispiranja toaleta. Molite za one koji se brinu o čistoći vode i uputite Bogu vapaj za one ljude kojima voda nije dostupna kao vama.
  2. Hrana: Primijetite raznolikost biljaka i životinja u vašem okolišu. Otkrijte ljepotu biljaka oko vas. Otiđite u vlastiti vrt ili na tržnicu. Jedete li zdravu hranu? Kako postupate s viškom hrane? Bacate li hranu u smeće? Proučite odakle je hrana koju pripremate za svoj obrok. Razgovarajte sa zemljoradnicima i proizvođačima hrane. Posadite koju jestivu biljku u svom domu. Raspitajte se o porijeklu hrane koju kupujete. Nabavljajte hranu od poznatog seljaka i zemljoradnika. Razmislite o nabavci biološkog spremnika ili predavanju viška hrane seljaku koji će je dati za jelo životinjama. Molite i zahvaljujte za biljke i životinje koje su vam omogućile svježu i zdravu hranu, a zazovite blagoslov na sve ljude koji su hranu pripremili. Ne zaboravite da postoje ljudi koji oskudijevaju hranom i koji nemaju što jesti dok vi blagujete.
  3. Otpad: Primijetite koliko otpada nastaje u vašoj obitelji. Možete li smanjiti količinu otpada? Kamo odlažete opasan otpad, baterije, plastične vrećice i druge materijale koji se mogu reciklirati? Raspitajte se kamo odlazi otpad koji ostavljate u kanti za smeće. Proučite sustav odvajanja otpada. Provjerite kako poduzeće koje prikuplja otpad postupa s njime. Upozorite svoje ukućane, susjede i zajednicu ako primijetite nepravilno ponašanje s otpadom. Odvažite se i na druge načine djelovanja u svojoj zajednici da bi poduprli recikliranje otpada. Kad odlazite u kupovinu, ponesite košaru ili platnenu vrećicu. Razmislite o mogućnosti organiziranja trgovine i nabavu namirnica bez ambalaže. Molite za sve koji se bave otpadom od skupljača do djelatnika u recikliranju, a osobito za upravitelje i političare koji donose pravila. Obratite se Bogu i za sve one koji s otpadom postupaju neodgovorno.
  4. Ljudi: Primijetite kako i u kojoj mjeri vaše neodgovorno ekološko ponašanje utječe na vaš život i na život ljudi oko vas. Uputite se u zakone i pravila ekološkog ponašanja. Ljudima i bićima oko vas šteti vaše neodgovorno ponašanje. Teško zarađeni novac bacate i nepotrebno trošite energiju kupujući ekskluzivne i uvezene proizvode, a mnogi vaši susjedi i prijatelji ostaju bez posla. Volite li doista svoju zemlju i ljude koji u njoj žive? Uočite kako je sve međusobno povezano. Proučite zapovijedi i upute Biblije i Crkve. Pročitajte encikliku pape Franje „Laudato Si’“. Uputite se u pravila marketinga, reklamiranja i medijske promidžbe. Naučite trošiti domaće proizvode. Ne iskorištavajte već potlačene radnike. Kupovina nedjeljom nije obična kupovina. Svaki put kad nešto kupujete nedjeljom glasujete za taj proizvod i dajete pravo vlasniku trgovine da i dalje izrabljuje radnike koji su nedjeljom odvojeni od svoje obitelji. Molite za radnike, seljake i obespravljene zbog prekomjerne potrošnje i konzumerizma.
  5. Društvo: Primijetite društvene navike i običaje koji ugrožavaju okoliš vašega života. Vi ste dio društva i aktivni sudionik događanja u njemu. Uočite nepravde koje se nanose ljudima, vodama, šumama, tlu… Proučite zakone o društvima i udrugama. Osnujte u vašoj župi ili susjedstvu udrugu koja će se baviti ekološkom edukacijom ili se aktivno uključite i sudjelujte u nekoj udruzi. Odgajajte svoju djecu da budu pažljivi prema prirodi. Promičite odgoj za odgovorno ekološko ponašanje u školi koju pohađa vaše dijete. Otiđite češće u šetnju prirodom. Koristite javni prijevoz. Molite za zemlje i ljude koji su pogođeni učincima ekološki neodgovornog ponašanja. Zazovite Božji blagoslov na sve ekološke djelatnike.
  6. Okoliš: Primijetite ljepotu naše Domovine i zavičaja u kojemu živite. Uočite bogatstvo voda, biljaka, rijeka, jezera, hrane, polja, vinograda, raznolikost životinja i riba. Uočite da je vaše zdravlje i vaš život ovisan o zdravlju i živosti prirodnog okoliša u kojem živite. Proučite ekološke međuodnose u sustavu života. Pročitajte koju knjigu o ekologiji i sustavu bioraznolikosti. Pogledajte neki dokumentarni film sa svojom obitelji na neku od ekoloških tema i razgovarajte o tome. Izađite u prirodu i promotrite plavetnilo neba. Otiđite u šumu ili prenoćite u prirodi pod vedrim nebom. Molite i zahvaljujte Stvoritelju što vam je dao divan okoliš u kojemu ga možete slaviti. Zazovite ga za pomoć da čuva vas, vašu obitelj, naš narod, našu domovinu sa svim njezinim bogatstvima kojima nas je Bog po njoj obdario.