Uvod
Današnji prosječan čovjek neodmjereno teži za vlastitim uspjehom i materijalnom dobiti. Za postizanje takvih vrjednota često je spreman ulagati puno snaga i vremena, što po sebi ne mora biti loše, ali biva loše onda kada se sva vrijednost takvih dobara vidi u ovozemaljskim okvirima, bez obaziranja na Božje zakone, važnost općeg dobra i potrebe bližnjega.
Udaljavanjem od nauka Katoličke Crkve, koje je konstanta zadnjih desetljeća, takvo razmišljanje postaje sve razumljivije i prihvatljivije i prosječnom katoliku. Zato je važno imati u vidu opasnosti suvremenoga svijeta koji nudi samo ovozemaljsku perspektivu, a uspjeh se u tom svjetlu čini kao najvažnija vrjednota po kojoj se onda i sam čovjek procjenjuje u svojoj vrijednosti.
No, to nije put koji nam je ponudio Isus Krist, niti je to put po kojem bi ijedan čovjek na svijetu doista ostvario ovozemaljsku sreću, a o važnosti i potrebi duhovnoga života i nade u vječnu radost da se ne govori.
Opasnost zgrtanja varava bogatstva
Na to nas sa svom ozbiljnošću upozorava evanđelist Luka kada donosi Isusovu prispodobu o zgrtanju varava bogatstva. Tako se u Lukinu evanđelju kaže sljedeće:
„Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmišljaše: ‘Što da učinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.’ I reče: ‘Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja. Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij i uživaj!’ Ali Bog mu reče: ‘Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?’ Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu.“ (Lk 12, 16-21).
Pozvani smo zato tjeskobno se ne brinuti za materijalna dobra, nego se pouzdavati u Božju providnost, kako nas na to potiče evanđelist Matej:
„Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih?“ (Mt 6, 26)..
Etika današnjega svijeta
Kao što je već rečeno, suvremeni čovjek češće uopće ne treba Boga ili ga tek treba kao onoga koji će ispunjavati čovjeku ovozemaljske težnje, a takvo se shvaćanje naravno odražava na cjelokupan ljudski moral, pa tako i na etičnost ili neetičnost postupanja u okviru poslovanja.
Na takvo razmišljanje kojemu ne može izbjeći ni vjernik najvećim dijelom utječu različita filozofska promišljanja koja nam oblikuju svakodnevicu. Između ostalih, mogu se spomenuti materijalizam, individualizam, subjektivizam, relativizam, hedonizam, utilitarizam, konzumizam, praktični ateizam itd. Svi ti pravci svoje širenje mogu najviše zahvaliti medijskoj propagandi, a po kojoj se cijeni samo ovozemaljsko te posreduju ideje uspjeha i moći kao najviše od svih vrjednota.
Isusova Blaženstva i Blaženstva etike promidžbe
Krist nam u Evanđelju nudi drukčije vrijednosti, a njegova riječ vrijedi za sva vremena. Središte Kristove poruke čini Govor na gori, a unutar njega Blaženstva. Kod evanđelista i apostola Mateja, ona su ovako sažeta:
„Blago siromasima duhom:
njihovo je kraljevstvo nebesko!
Blago ožalošćenima:
oni će se utješiti!
Blago krotkima:
oni će baštitniti zemlju!
Blago gladnima i žednima pravednosti:
oni će se nasititi!
Blago milosrdnima:
oni će zadobiti milosrđe!
Blago čistima srcem:
oni će Boga gledati!
Blago mirotvorcima:
oni će se sinovima Božjim zvati!
Blago progonjenima zbog pravednosti:
njihovo je kraljevstvo nebesko!“ (Mt 5, 3-10).
Blaženstva nam pokazuju pravi smisao vrjednota, ma kako god se činilo da se ne isplati živjeti po njima. Ona daju smisao našemu vjerovanju, postojanost našoj nadi i smisao našoj ljubavi.
Izokrećući pak smisao te Kristove poruke, a uviđajući kako u suvremenom društvu vrijede nekakve drukčije zakonitosti, nepoznati je autor osmislio Blaženstva etike promidžbe, a koja zorno pokazuju današnje prioritete i udaljenost od evanđeoskoga ideala.
Osobni interesi i opće dobro
Gospodarski kriminal je nešto o čemu se često govori, a koji pokazuje da se poslovanje zna kretati u okviru osobnih interesa i interesa skupine, bez uvažavanja važnosti općega dobra. Opće dobro se ne doživljava kao vrijednost za koju se isplati žrtvovati, nego se želi namaknuti korist kako za pojedinca, tako i za njegovu rodbinu, prijatelje i one s kojima je povezan po političkom, stranačkom ili nekom drugom interesnom ključu.
Razumljiva je to posljedica nerazumijevanja Božje stvaralačke odluke po kojoj je svim ljudima, a ne samo nekima, predao brigu za očuvanje zemlje. Sveto Pismo to izražava slikom onog povjerenja koje je Adam dobio od Boga, kao i simboličnim značenjem imena prvoga čovjeka. Adam, naime, između ostaloga, znači čovjek, ali označava i cijelo čovječanstvo, što znači da je u njemu sabrana sva bit ljudskoga roda. Dosljedno, sve što nam je Bog dao na upravljanje tiče svih ljudi zajedno, a ne samo onih koji imaju moć i vlast.
Zato nauk Katoličke Crkve, poglavito u okviru socijalnoga govora, uvijek ističe važnost općega dobra, ali na način da pri tome ne bude degradirano ni osobno dobro.
Posljedice pak stavljanja parcijalnih interesa ispred općega dobra prije svega vidljive su u nanošenju štete najranjivijim skupinama, kao i u općeraširenoj korupciji.
Korupcija i ljudsko dostojanstvo
Pojam korupcija dolazi od lat. corruptus, što znači potplaćen. Proizlazi tako iz mišljenja da je netko slabo ili nedovoljno nagrađen za svoj rad, te povrh toga traži dodatnu materijalnu ili neku drugu nadoknadu. Riječ je o kaznenom djelu podmićivanja, odnosno zloupotrebe položaja s ciljem stjecanja koristi.
Korupciju je često teško detektirati, a još teže dokazati da se radi o zlodjelu, jer se obično krije iza nedorečenih zakona ili je pak ovijena velom tajne za koju nema dostatnih svjedoka.
Načelno, uzroci korupcije mogu se pronaći u relativiziranju vrjednota, jer nema toliko čvrstih normi kojih bi se svatko morao nužno pridržavati, a posljedično težina krađe, podmićivanja, nepoštenja i sličnih ponašanja doživljavaju se ozbiljnima tek onda kada prijeti opasnost od njihova otkrivanja..
Korupcija u Republici Hrvatskoj
Indeks percepcije korupcije, koji svake godine objavljuje Transparency International za većinu zemalja svijeta, pokazuje da je korupcija u Hrvatskoj prilično prisutna, te da je veća nego u većini drugih europskih zemalja. Mjerenje se vrši prema bodovanju, a što zemlja ima više bodova znači da u njoj ima manje korupcije.
Tako je Hrvatska 2019. god. imala 47 bodova, dok europski prosjek čini 66. Uz to, broj bodova u odnosu na prethodne godine je opao, odnosno 2018. je bio 48, 2017. i 2016. 49, a godinu prije 51 bod.
Tako visoka stopa korupcije i njezina raširenost izazivaju nepovjerenje građana u institucije, što je po sebi još jedan problem.
Povjerenje građana u institucije
Valja i ovdje istaknuti kako su građani Republike Hrvatske nepovjerljiviji prema institucijama nego većina drugih europskih zemalja, odnosno da je povjerenje prema svim institucijama u opadanju. To je jasno vidljivo iz usporedbe Europske studije vrednota iz 1999. i 2017. god.
Porast nepovjerenja prema Crkvi
Rezultati Europske studije vrednota pokazuju zabrinjavajući pad povjerenja u Crkvu, što je uzrokovano različitim razlozima, pa dakako i unutarcrkvenim, odnosno vlastitom krivnjom, ali jedan od presudnih je sigurno i ciljano negativno predstavljanje Crkve u medijima, obilježeno često izmišljenim ili prenapuhanim aferama.
Takvo se nepovjerenje naravno odražava i na etičnost u poslovanju, jer se ni vrjednote koje Crkva zagovara, posebno u okviru važnosti općega dobra, ne doživljavaju apsolutnima. Drugim riječima, Crkva ima sve manje utjecaja djelovati preko vjernika na očuvanje onih temeljnih vrjednota kao što su poštenje, marljivost, poštovanje drugoga, briga o općem dobru, solidarnost, pravednost itd. S obzirom da je Crkva sve snažnije izložena medijskoj torturi, može se očekivati da će se pad povjerenja prema njoj nastaviti.
Uloga javnosti i medija
Uloga javnosti, a još više medija, postaje presudna u zahtjevu za etikom u poslovanju, što je s jedne strane odlično, ali s druge i jako opasno. Tako javnost i mediji traže transparentnost na svim poljima, a ako je riječ o bilo kakvom neetičnom djelovanju reagiraju javnim objavljivanjem. Veći broj kompanija opravdano je izgubilo svoju reputaciju jer su se upustile u neetične postupke i time ugrozile svoje postojanje. Zato je važna i vrijedna takva uloga javnosti.
Međutim, problem je što općenito javnost, a još više mediji, djeluju selektivno, odnosno afere jednih otkrivaju, ali drugih, koji su im politički i ideološki bliski, skrivaju. Drugim riječima, obično su sami duboko korumpirani i u tom svjetlu odgovorni za gubitak vrjednota.
Zahtjevi etičnosti u poslovanju
To potvrđuju i navedena istraživanja po kojima građani Republike Hrvatske prepoznaju takvu medijsku indoktrinaciju i imaju najmanje povjerenje u njih od svih navedenih institucija, ali s druge strane nemaju načina kako razlučiti što je u medijima istinito, a što lažno. Usmjerenost mnogih medija protiv Katoličke Crkve, unatoč svijesti o stalnim medijskim manipulacijama, ipak mnoge ljude, pa tako i vjernike, udaljuju iz njezina krila.
Sve to zahtijeva da se cjelokupan društveni život, pa tako i poslovanje zaodjenu visokom razinom moralnosti, a vrjednote postanu sastavni dio svakoga djelovanja. Zato je sve više onih subjekata koji shvaćaju da se danas ne isplati nepošteno raditi, jer će se njihove manipulacije prije ili poslije otkriti, a time će se sami uništiti.
Iako je još uvijek veliki broj onih koji takvoj potrebi ne pristupaju iz želje za pravednošću, nego iz straha od medijskog linča, ipak je sve veći i broj onih koji shvaćaju iznimnu vrijednost poslovne etike, a koja kao takva obuhvaća baš sve subjete, od običnog radnika do direktora unutar tvrtke ili organizacije, ali i znatno šire – sve one s kojima ta tvrtka ili organizacija dolaze na bilo kakav način u dodir.
Etički kodeks
Zato je uobičajeno da svaka organizacija ima svoj etički kodeks, kojim su obuhvaćeni svi i kroz prizmu prava i kroz prizmu obveza, kako bi se njegovim pridržavanjem osigurala kvaliteta i zadovoljstvo svih subjekata. U njima se obično razrađuju temeljna etička načela, kao što su poštenje, pravednost, savjesnost u obavljanju poslova, uljudnost u komunikaciji, nepristranost, nastojanje da se nikome ne nanese šteta, itd. Također, njime se sprječavaju i djelovanja koja bi bila suprotna navedenim vrjednotama.
Odgoj za etičko djelovanje
Na takav se način izgrađuje osjećaj jednakosti, solidarnosti i sigurnosti među svim zaposlenicima, što pak pridonosi njihovu zadovoljstvu i predanosti poslu, a onda i prepoznavanju cijele organizacije na tržištu rada kao odgovorne i poželjne.
U tom je svjetlu poslovno okruženje svakom iskrenom vjerniku i izazov i mjesto na kojem svojim moralnim ponašanjem može pridonijeti da ga drugi razumijevaju kao sol zemlje i svjetlo svijeta, odnosno kao svjedoka svega onoga što je Krist činio i naučavao. Iz svega navedenoga proizlazi da je iznimno važan odgoj za etičko djelovanje na svim područjima. Tu Crkva ima što ponuditi i ne smije se ni obeshrabriti ni umoriti, jer joj je zadaća širenje kraljevstva Božjega i briga za svakog čovjeka. Štoviše, mnogi će danas poslovni subjekti tražiti savjet i pomoć Crkve ili neke druge religiozne zajednice, svjesni ne samo njihovog mogućeg doprinosa u izradi etičkoga kodeksa, nego i znatno šire. Okosnica toga svakako je Zlatno pravilo po kojemu smo pozvani činiti drugima što želimo da oni nama čine, te pokazivati ljubav i milosrđe jedni prema drugima.
Uz temu “Etika poslovanja”, kao dijelu gradiva namijenjenoga za nastavu Katoličkoga vjeronauka u 4. razredu srednje škole, donosimo nekoliko priloga:
- Tekst, poveznice, online prilozi
- Etika poslovanja – PPT
- Etika poslovanja – PPT/video
- Izvadak iz e-udžbenika
- Etika poslovanja – digitalni materijali
- Sažetak i radni zadaci
- Indeks percepcije korupcije
- Biblija o novcu – video-prilog
- Korupcija – to nisam ja – video-prilog
- Prispodoba o okrutnom dužniku – video-prilog
- Prispodoba o okrutnom dužniku (tekst)
- Katekizam Katoličke Crkve: Sedma Božja zapovijed
- Sedma Božja zapovijed – video-prilog
- “Blaženstva” etike promidžbe suvremenog svijeta (nepoznati autor)