»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Globalizacija i informatizacija u svjetlu učenja Katoličke Crkve


Uvod


Globalizacija i informatizacija su procesi suvremenog društva koji imaju svoje pozitivne i negativne strane. Oni bitno utječu na promjenu načina razmišljanja današnjega čovjeka i zato je važno da budu u okviru etički prihvatljivih kriterija. Crkva tu sa svojim učenjem može bitno pridonijeti, a svojim širenjem evanđelja u internetskom svijetu mnogima donijeti radosnu vijest o Kristovu vazmenom otajstvu i ponuditi nadu u vječni život.


Globalizacija


Globalizacija je proces povezivanja i stvaranja međuovisnosti dijelova svijeta, i to na političkom, društvenom, kulturnom, gospodarskom i gotovo na svakom drugom području. Naravno, i na crkvenom. Pojam globalizacija prvi je upotrijebio Marshall McLuhan 1960. god.

Danas se često koristi sintagma “globalno selo”, a da bi se njome istaknula opća povezanost i međuovisnost. U tom smislu možemo govoriti o više vrsta globalizacije, a prema jednoj podjeli o ovim trima: tehnološkoj, gospodarskoj i poslovnoj, te o kulturnoj.

Izvori globalizacije leže u razvijenim zemljama Angloamerike, Europe i Istočne Azije, odnosno njezini su pokretači i nositelji vojno i gospodarski najmoćnije zemlje, koje naravno u tim procesima imaju svoj interes. Drugim riječima, te zemlje u globalizaciji vide šansu za širenje svoga tržišta, a onda i nekih drugih ciljeva, poput svjetonazora, vojnopolitičke nadmoći i slično. 

Uzroci nastanka globalizacije posebno se očituju u brzom razvoju znanosti i tehnologije, razvoju informatizacije, razvoju prometne tehnologije, u tolerantnijim odnosima u svijetu koji omogućuju lakšu mobilnost i migracije u željene zemlje, u modernizaciji starih industrijskih grana, u nastanku i razvoju multinacionalnih kompanija i banaka i sl.

Kao proces, globalizacija ima i pozitivnih i negativnih strana.


Pozitivne i negativne strane globalizacije


Neke od pozitivnosti koje nam donosi globalizacija su ove: povećanje tržišta, tj. rast proizvodnje, bolji, lakši i protočniji pristup informacijama, mogućnost mobilnosti i napredovanja svuda u svijetu, a ne samo u matičnoj državi, načelno pravedniji pristup poslovima i studijima itd. Ako imamo u vidu poslanje Crkve, onda globalizacija nudi mogućnost evangelizacije, tj. upoznavanja širokih masa s kršćanstvom i s evanđeoskom porukom spasenja, a također omogućuje da Crkva putem svoje diplomacije i na druge načine bude prisutna u svim zemljama svijeta.

Od negativnih strana globalizacije može se prije svega navesti prenaglašavanje ekonomije i tržišta, odnosno način razmišljanja i djelovanja unutar kojih se posebno cijene kapital i materijalne dobrobiti, dok čovjek sa svojim osobnim i duhovnim potrebama odlazi u drugi plan. Također, globalizacija dovodi do povećane nezaposlenosti jer s jedne strane mnogi više ne obrađuju zemlju i ne žive od nje, kako je to bilo do najnovijih vremena, a s druge strane dolazi do gašenje mnogih industrijskih grana i javnih službi, jer za njih više nema potrebe. Globalizacija, nadalje, sa sobom donosi uništavanje prirodnog okoliša, nastanak velikih razlika između bogatih i siromašnih, stvaranje moćnih lobija (nadvlada) koji pokušavaju vladati svijetom, nametanje vrijednosti moćnih svima drugima, pojačani razvoj i širenje različitih zaraznih bolesti (o čemu posebno svjedoči pandemija koronavirusa), mekdonaldizacija kulture (brzi tempo života), vesternalizacija i imitiranje tuđe kulture, digitalni i informatički jaz, pojačanost terorizma itd.

U svemu tome posebnu ulogu imaju multinacionalne kompanije i banke. Multinacionalne kompanije su poduzeća ili institucije koje svoje djelovanje protežu na više država, a ističu se iznad drugih po kapitalu, broju zaposlenih, znanju, dobroj organizaciji itd. Njihovo je poslovanje često moralno upitno pa tako nije rijetkost da dolazi do iskorištavanja jeftine radne snage, odnosno dovode se radnici iz siromašnih zemalja koji rade za sitan novac, a jednako tako često rade tako da kupuju jeftino polugotove proizvode, a onda ih finaliziraju i vrlo skupo naplaćuju. Poseban pak problem predstavljaju banke i njihovo nemoralno lihvarenje. 

U svemu tome posebno loše prolaze male zemlje, jer one nemaju pristup kapitalu, nego ovise o samovolji moćnih zemalja, koje im daju kredite i pri tome uvjetuju mnogostrukim ograničenjima. Na takav je način – jer ih moćne zemlje ucjenjuju – napredak malih zemalja zakočen, a često iz istih razloga služe kao prostori za odlaganje otrovnog i drugog otpada. Zato se s pravom može reći da je takva globalizacija novi oblik kolonizacije.

Osim navedenoga, globalizacija ima veliki negativan utjecaj na kulture malih naroda, jer vodi prema njihovom uništavanju, odnosno ne cijeni vlastite tradicije i identitete, nego želi oblikovati europske i svjetske građane, pa je razumljivo da se na takvo nasilje nad identitetom javlja otpor i i jačanje nacionalizma.

Sličan utjecaj globalizacija ima i na vjeru, odnosno nastoji dokinuti sve dosadašnje religije i utemeljiti jednu nadreligiju, lišenu dosadašnjih prepoznatljivih značajki. To je posebno vidljivo u pokretu poznatom pod nazivom New Age. Usporedo s takvim nasiljem nad religijama dolazi i do nametanja nekih novih vrijednosti, suprotnih onima koje su njima vlastite. U tom se kontekstu kršćanstvo predstavlja tek kao jedna od mnogih ponuda, a ne kao uzvišeno učenje jer se sam Bog utjelovio i otkupio nas, dok je sam globalizacijski udar najsnažnije usmjeren na Katoličku Crkvu, zbog njezine najbolje organiziranosti i najveće sposobnosti da se odupire takvim nasrtajima. Zato se globalizacijskim trendovima nameću površni i nezdravi oblici ekumenizma i međureligijskog dijaloga, a kojima se na brži način želi uništiti dosadašnja vjera. 

U širenju globalizacije posebnu ulogu imaju mediji, no oni najmoćniji su redovito u rukama moćnih kompanija, a kao takvi štite njihove interese, ignoriraju ozbiljne probleme, izvrću vrijednosti i mijenjaju svijest ljudi u skladu s ciljevima grubog kapitala bogatih zemalja. U tom se smislu stječe dojam kako je informatizacija slobodna, ali je zapravo vrlo kontrolirana.


Informatizacija i globalizacija


Uloga interneta i tehnologije po sebi je iznimno vrijedna i svakom su poznati njihovi mnogostruki pozitivni plodovi. Međutim, takvi novi oblici komuniciranja itekako  djeluju “na mozak” i dovode do bitnog mijenjanja čovjeka. Tako današnji čovjek više ne zna komunicirati, ni pismeno, ni usmeno, nego je njegov rječnik, a time i način razmišljanja bitno osakaćen i misaono sužen. Prosječan tako čovjek više ne čita knjige i stručne članke, nego informacije upija gotovo isključivo iz naslova tekstova. Uz to je u stalnoj napetosti i uvijek traži “nešto novo”. 

S obzirom na sadašnju situaciju možemo reći da i informatizacija i globalizacija brzo napreduju i ne može se predvidjeti što će donijeti u budućnosti. One imaju mnoge i pozitivnosti i negativnosti, i zato je važno uvidjeti da je potrebno ono dobro poticati, a ono loše ispravljati. Ukoliko ti procesi dovedu do istinskog poštovanja temeljnih ljudskih, obiteljskih, nacionalnih i međunarodnih vrijednosti, onda globalizacija i informatizacija imaju svoju budućnost, ali ukoliko budu nastavile poticati navedene negativne strane, dovest će do porasta opće netolerancije, a koje će proizvesti učinak pucanja sadašnjih raznih međunarodnih udruženja kao što je npr. Europska zajednica. U svemu tome naročitu ulogu imaju sredstva društvenoga priopćavanja i obrazovni sustav pa je važno i na tom polju ozdravljati sve što nije dobro. 

U tom svjetlu, možemo zaključiti da i globalizacija i informatizaciju nisu nipošto nešto negativno, nego naprotiv mogu biti velika šansa unošenja evanđeoskih vrijednosti na svim razinama, a u svjetlu Isusovih riječi: Pođite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje svemu stvorenju.


Uz temu “Informatizacija i globalizacija”, kao dijelu gradiva namijenjenoga za nastavu Katoličkoga vjeronauka u 4. razredu srednje škole, donosimo nekoliko priloga:


Ostali materijali za četvrto godište:


Svi materijali za sva četiri godišta: