»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Gospa Loretska

10. prosinca Crkva časti Gospu Loretsku, a riječ je blagdanu koji nas, kao i drugi marijanski blagdani, potiče na ponizno zazivanje Majke Božje da nam bude trajna zagovornica kod svoga Sina i pomoćnica i pratiteljica u svim životnim situacijama. 


Gospa Loretska


Mnogi katolički blagdani i sveci, gledano isključivo povijesnim očima, povlače za sobom mnoštvo upitnika i kao takvi nerijetko bacaju određenu sjenu na smisao štovanja svetaca i smisao slavljenja blagdana. Ako se tako npr. prelistaju životopisi onih svetaca koji su živjeli u vrijeme i prije srednjega vijeka, gotovo će se redovito uočiti kako su oko njih isprepletene mnoge slabo vjerojatne ili čak nevjerojatne zgode, odnosno da o tim svecima, iako su možda vrlo čašćeni u narodu,  imamo redovito vrlo malo pouzdanih povijesnih podataka.

No, to nipošto ne znači da bi valjalo zaključiti kako je takvo štovanje infantilno ili čak besmisleno. Naprotiv, takve legende koje su nastajale u srednjem vijeku i kasnije imale su svoj cilj, a istovremeno nam pokazuju kolika je bila vrijednost vjere i pouzdanja u Božju Providnost u tom vremenu, odnosno da je sve društveno i crkveno zbivanje u svemu bilo podređeno nastojanju oko produhovljenja svih i svakoga pojedinačno.

Upravo s ciljem da bi se potaknulo narod na iskrenu pobožnost, nastajale su razne legende koje su svojom neobičnom pričom oduševljavale čitatelje i slušatelje da se poistovjete s glavnim likovima i događajima, te da ih u njihovoj veličini nasljeduju. Dakle, cilj svetačkih legendi, raznih pobožnih priča i legendi oko nekih događaja imali su veliku pedagošku vrijednost i zbog toga su one iznimno važne, bez obzira koliko je možda njihova povijesna utemeljenost upitna. Redovito su nastajale na temelju već čašćenih svetaca i svetišta, ali su u vremenima viteza, avantura i nesebične požrtvovnosti poznati podaci bili nedovoljni da bi se narod time nadahnjivao, te je stoga razumljiva potreba za nadodavanjem novih elemenata koji vjerojatno nemaju stvarnog utemeljenja.

U tom svjetlu valja gledati i vrijednost legende koja je nastala u srednjem vijeku, a odnosi se na blagdan Gospe Loretske, te s njom povezano i svetište Majke Božje Trsatske. Tako je poznato da u 14. st. postoji svetište u Loretu, gradiću u središnjoj Italiji, a štovanje se odnosilo na jednu Bogorodičinu ikonu. Kako je sama ikona bila po sebi nedovoljna da bi tadašnji puk nadahnjivala u vjeri, razumljivo je što je nešto poslije nastala vrlo misteriozna legenda koja je zasigurno imala snagu potaknuti mnoge na pobožnije štovanje Majke Božje i davanje slave Bogu.

Već u drugoj polovici 15. st. postoje literarni zapisi koji potvrđuju postojanje te legende, a prema kojoj su, zbog opasnosti od muslimana, anđeli u Loreto prenijeli nazaretsku kuću, odnosno kuću u kojoj je anđeo Gabrijel navijestio Mariji da će po Duhu Svetome začeti Spasitelja svijeta i u kojoj je kasnije živjela Sveta obitelj. U narednim vremenima legenda je nadograđivana, tako da početkom idućeg stoljeća nalazimo podatak da se taj prijenos zbio 10. prosinca 1294. god., te se također navodi da su anđeli najprije nazaretsku kućicu prenijeli u svetište na Trsatu kod Rijeke, i to god. 1291., a odande tri godine poslije u Recanato u općini Loreto, a potom i u sam Loreto.

Štovanje se Gospe Loretske najprije odnosilo na samo mjesto, kasnije se proširilo po cijeloj Italiji, a već u 16. st. odnosi se na cijelu Crkvu. Još snažnije štovanje bilježi se nakon god. 1632., kada je tadašnji papa proglasio blagdan Prijenosa svete kuće.

Uz svetište Gospe Loretske vezane su i poznate Litanije lauretanske, koje predstavljaju, uz moljenje krunice, najpoznatiji i najčešći oblik štovanja Majke Božje. Također, valja spomenuti kako je papa Benedikt XV. proglasio Majku Božju Loretsku zaštitnicom zrakoplovaca. S obzirom da se u legendama spominje da se prijenos zbio 10. prosinca, razumljivo je da se tada i slavi blagdan Gospe Loretske.

U ikonografiji se taj blagdan obično prikazuje tako da anđeli nose baldahin pod kojim se nalazi Bogorodica s djetetom Isusom ili se prikazuje crkva iznad koje se nalazi Bogorodičin lik ili se pak prikazuje sama Gospa Loretska, i to stožastog oblika, odjevena u ukrašeni plašt, s Djetetom u rukama.

S obzirom na sve rečeno, valja imati na pameti kako nije dobro u tom blagdanu tražiti povijesnu utemeljenost, ali svakako treba imati u vidu snagu svetišta i snagu utjecanja Majci Božjoj, kao našoj zagovornici i pomoćnici u svim životnim potrebama, odnosno preko Majke Božje otkrivati ljepotu i uzvišenost vjere i Božje Providnosti, jer je to smisao štovanja Majke Loretske i postojanja svetišta kako u Loretu, tako i na Trsatu.