Gutenbergova Biblija – prva tiskana knjiga
Gutenbergova Biblija je prva tiskana knjiga, čiji je tisak počeo 1452. god. (prema nekima 1450.), a završen 1455. ili početkom 1456. god.
Riječ je o Bibliji koju je tiskao Johannes Gutenberg Gensfleisch (oko 1396. – oko 1486., Mainz), a izdana je u dva volumena velikog formata, na ukupno 1282 stranice, ispisane s obje strane lista, i to tako da je svaka stranica podijeljena u dva stupca, a stupci raspoređeni u 42 reda (zbog toga se naziva i “četrdesetidvastupčana Biblija”). Bogato je ukrašena, u raznim bojama, inicijalnim slovima na početku poglavlja i mnogim minijaturama. Predviđeni prostor za njih je u izvornom tiskanom izdanju ostavljen prazan, a onda su ga naknadno, svojim umijećem, obogatili razni majstori.
Gutenbergova Biblija je tiskano izdanje službenog latinskog prijevoda Svetoga pisma onoga vremena, tzv. Vulgate (naziv dolazi od lat. “vulgus” – narod, raja, a upućuje na to da je namijenjena puku), koju je načinio, prevodeći ju s hebrejskog i grčkog, a po zadatku koji mu je povjerio papa Damaz, naš zemljak – sv. Jeronim (4./5. st.). Službenom ju je (u punom smislu riječi) proglasio Tridentski sabor 1546.
Budući da je Vulgata u njegovo vrijeme prilično raširena i čitana, Gutenberg je tiskanjem Biblije zasigurno htio ostvariti dobru novčanu dobit, a ne toliko duhovno dobro, no, nažalost, stjecajem okolnosti, ne samo da se nije materijalno okoristio od toga posla, nego je zapao u velike dugove i ostale godine svoga života proveo u priličnom siromaštvu. Naime, kako bi mogao započeti posao tiskanja, posudio je pozamašnu sumu novca od bankara Johannesa Fusta, a kako mu nije mogao vratiti, jer je Fust nametnuo lihvarske kamate, morao mu je, sudskom odlukom, ustupiti dio tiskare.
Iako se ne zna točan broj, neki smatraju kako je Gutenbergova Biblija tiskana u oko 180 primjeraka (drugi govore o brojci između 100 i 300), od kojih su najveći dio tiskane na papiru, a manji na skupocjenom pergamentu. Danas nam je poznato 49 sačuvanih primjeraka, od kojih su 12 na pergamentu, a čuvaju se po knjižnicama diljem svijeta. Primjerak tiskane Biblije na pergamentu koji se čuva u Berlinu predstavlja jednu od najljepših islustriranih Biblija ikad.
Hrvatska se ne može podičiti posjedovanjem primjerka Gutenbergove Biblije, ali može njenim pretiskom iz 1992. god. Naime, nadbiskup Mainza – kardinal Karl Lehmann – darovao je pokojnom zadarskom nadbiskupu – Marijanu Oblaku – faksimil prve Gutenbergove Biblije, i to one koju je sam Gutenberg poklonio španjolskome kralju Don Juanu Carlosu I. i čuva se u Javnoj državnoj knjižnici u španjolskom gradu Burgosu.
