Subota, 4 prosinca

Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov kuća o Bogojavljenju


U Rimskom obredniku koji je vrijedio do Drugog vatikanskog sabora[1] nalazimo nekoliko obreda blagoslova kuća: Blagoslov kuća na Veliku subotu i u ostalo uskrsno vrijeme, Blagoslov kuće izvan uskrsnog vremena, Blagoslov mjesta ili kuće te Drugi blagoslov kuće.[2] Međutim, u Dodatku Rimskog obrednika među nepridržanim blagoslovima nalazi se Blagoslov krede na blagdan Bogojavljenja i Blagoslov kuća na blagdan Bogojavljenja.[3] Ovaj je blagoslov u Dodatak Rimskog obrednika ušao tek koncem 19. st. Ne nalazimo ga u starim mađarskim obrednicima[4], ali se pojavljuje u austrijskim[5] i hrvatskim obrednicima.[6] Zanimljivo je da ga nema u Vrhovčevom obredniku iz 1796.[7] Napomenimo da su identični obredi u RO 1893, RO 1929, ZO 1933 i ĐO 1933.

Kako to da je u vlastitim obrednicima nastao blagoslov kuća o Bogojavljenju, iako je rimski obrednik predviđao blagoslov domova o Uskrsu? Razlog je vrlo vjerojatno taj, što uskrsno vrijeme za puk nije bilo prikladno zbog poljodjelskih radova. Zbog toga se blagoslov domova o Bogojavljenju pokazao puno prikladnijim, jer u to doba godine nije bilo poljodjelskih radova. Drugi bi razlog bio taj, što se u vlastitim obrednicima o Bogojavljenju blagoslivljala voda, pa se činilo zgodnim da se domovi blagoslivljaju tom novoblagoslovljenom vodom. Konačno, bilo je slikovito pohađati domove o Bogojavljenju, kao što su mudraci pohodili novorođenog Spasitelja. Taj je motiv vidljiv iz obreda, kao i iz običaja da se imena mudraca upisuju na vratima kućâ. Bio je predviđen i blagoslov krede za tu svrhu. U molitvi se spominju Gašpar, Melkior i Baltazar, čija će se imena kredom upisivati na vratima kuće.[8] Ovdje ćemo prvo prikazati obred blagoslova kuća o Bogojavljenju prema starijim obrednicima, a zatim isti blagoslov prema obrednicima s konca 19. i početka 20. st.


1. Stariji obrednici


Obrednici iz Salzburga (1740.), Beča (1774.) i Brixena (1827.) donose kratak obred na latinskom. Moli se himan „Veliča“ s antifonom na početku i na kraju: „Apertis thesauris suis obtulerunt Magi Domino aurum, thus, myrrham, Alleluja. Otvorivši blago svoje prikazaše mudraci Gospodinu zlato, tamjan i smirnu).“ Slijedi molitva Bogojavljenja: „Bože koji si na današnji dan“.[9] Istovjetan obred na hrvatskom jeziku nalazimo i u obredniku biskupa Ožegovića iz 1859.


2. Strossmayerov obrednik iz 1878.


Na počeku je danas uobičajeni pozdrav: „Mir kući ovoj i svim stanujućim u njoj“. Antifona je nešto proširena: „Od istoka dođoše mudraci u Betlehem pokloniti se gospodu, i raztvoriv blago svoje pokloniše skupocjene darove: zlato kralju velikomu; tamjan bogu pravome; mirhu pokopu njegovu. Amen.“ Slijedi himan „Veliča“ sa završnom antifonom. Govori se Oče naš s responzorijem: I“ ne uvedi nas u napast. Nego izbavi nas od zla. Svi će iz Sabe doći. Noseći zlato i tamjan. Gospode usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi prišao. Gospodin s vami. I s duhom tvojim. Pomolimo se: Bože koji si na današnji dan…“ Na koncu slijedi molitva blagoslova. „Blagoslovi gospode bože…“


3. Obrednici iz 1893., 1929. i 1933.


RO 1893; RO 1929; ZO 1933 i ĐO 1933 donose istovjetan obred koji ovdje prikazujemo.[10] Donosimo tekst prema ĐO 1933.

Svećenik obuče košuljicu i štolu plave boje te po običaju i plašt.[11] Na ulasku u kuću pozdravi.

Mir kući ovoj.

I svima koji prebivaju u njoj.

Ant.: S istoka dođoše Mudraci u Betlehem ,da se poklone Gospodinu, otvoriše blago svoje i priniješe dragocjene darove; zlato velikomu Kralju, tamjan pravomu Bogu, miru njegovu ukopu. Aleluja.

Veliča duša moja Gospodina… (cijeli himan) Na koncu se ponovi antifona.

Oče naš.[12] Poškropi se i okadi kuća.

Responzorij: I ne uvedi nas u napast. Nego izbavi nas od zla. Svi će iz Sabe doći. Noseći zlato i tamjan. Gospodine, usliši molitvu moju. I vapaj moj k tebi da dođe. Gospodin s vama, I s duhom tvojim.

Pomolimo se: Bože koji si na današnji dan Jedinorođenca svoga objavio narodima po zvijezdi prethodnici, podaj milostivo da mi, koji smo te već upoznali po vjeri, budemo privedeni onamo, gdje ćemo gledati tvoju uzvišenu krasotu. Po istom Gospodinu našemu…

Responzorij. Prosvijetli se, prosvijetli, Jeruzaleme, jer dođe svjetlost tvoja, i slava Gospodnja iziđe nad tobom, Isus Krist iz Djevice Marije. I ići će narodi u svjetlu tvojem i kraljevi u sjaju što ti zasja. I slava Gospodnja iziđe nad tobom.

Pomolimo se. Blagoslovi, Gospodine, Bože svemogući ovu kuću, da bude u njoj zdravlje, čistoća, pobjedna krepost, poniznost, dobrota i blagost, potpuno izvršivanje zakona i zahvaljivanje Bogu Ocu i sinu i Duhu Svetomu, i neka ovaj blagoslov ostane na ovoj kući i na njezinim stanovnicima. Po Kristu.


4. Izvori obreda blagoslova kuća o Bogojavljenju


Ovaj je obred sastavljen dijelom na osnovu molitava o Bogojavljenju tada važećeg časoslova (Brevijara), a završna je molitva preuzeta iz Obrednika. Evo sheme:

Breviarium Romanum[13]

 Ant. Apertis thesauris suis, obtulerunt magi Domino aurum, thus et myrrham.

 

 

 

Magnificat (Lk 1,46-55)

 

Reges Arabum et Saba dona adducent. Omnes de Saba venient aurum et thus deferntes.

Deus, qui hodierna die Unigenitum tuum gentibus stella duce revelasti: concede propitius; ut, qui iam te ex fide cognovimus, usque ad contemplandam speciem tuae celsitudinis perducamur.[14]

Surge, illuminare, Jerusalem, quia venit lumen tuum et gloria Domini super te orta est. Reges Tharsis et insulae munera offerent.

Venit lumen lumen tuum, Jerusalem, et gloria domini super te orta es, et ambulabunt gentes in lumine tuo.

 

ĐO 1933

Mir ovoj kući i svim koji prebivaju u njoj.

Ant. Sa Istoka dođoše mudraci u Betlehem da se poklone Gospodinu, otvoriše blago svoje i priniješe dragocjene darove: zlato velikomu Kralju, tamjan pravomu Bogu, miru njegovu ukopu aleluja.

Veliča (Lk 1,46-55)

Oče naš. svećenik poškropi i okadi kuću.

Svi će iz Sabe doći / Noseći zlato i tamjan.

Bože, koji si na današnji dan Jedinorođenca svojega objavio narodima po zvijezdi prethodnici, podaj milostivo da mi, koji smo te već upoznali po vjeri budemo privedeni onamo, gdje ćemo gledati tvoju uzvišenu krasotu.

Prosvijetli se, prosvijetli, Jeruzaleme, jer dođe svjetlost tvoja, i slava Gospodnja iziđe nad tobom, Isus Krist iz Djevice Marije. I ići će narodi u svjetlu tvojem i kraljevi u sjaju, što ti zasja. / I slava Gospodnja iziđe nad tobom.[15]

Blagoslovi, Gospodine, Bože svemogući, ovu kuću da bude u njoj zdravlje, čistoća, pobjedna krepost, poniznost, dobrota i blagost, potpuno izvršavanje zakona i zahvaljivanje Bogu Ocu i Sinu i Duhu Svetomu, i neka ovaj blagoslov ostane na ovoj kući i njezinim stanovnicima. Po Kristu…[16]

Kao što vidimo, obred blagoslova kuća o Bogojavljenju nije novosastavljen, nego je uglavnom složen na osnovu već poznatih tekstova iz časoslova i Rimskog obrednika.

Zanimljivo je da (neslužbeni) obredu blagoslova kuća u izdanju Kršćanske sadašnjosti tri prve molitve donosi iz RO 1929.[17] Napomenimo također da važeće tipsko izdanje Rimskog obrednika[18] ne donosi obred blagoslova domova o Bogojavljenju, nego to očito prepušta mjesnim običajima i vlastitim obrednicima, tako da je u prvom hrvatskom izdanju u Dodatku kao vlastiti i donesen Blagoslov obitelji o božićnim blagdanima u njihovim domovima.[19]


5. Zaključak


Govoreći o obredu sklapanja ženidbe Tridentski sabor[20] i Rimski obrednik iz 1614.[21] preporučuju da valja sačuvati sve hvalevrijedne običaje. Ako to vrijedi za sakramentalno slavlje, tim više to vrijedi i za blagoslove. Zbog toga naši stari vlastiti obrednici imaju mnoge vlastite blagoslove, kao što je i ovaj obred blagoslova kuća o Bogojavljenju. Obred se pojavio na njemačkom govornom području, a prihvaćen je kasnije i u nas, s time da je obogaćen dodatnim molitvama i ceremonijama (kađenje i škropljenje). Ovaj je obred sjajan primjer onoga što evanđelje naziva „novo i staro“. Obred je nov, a izvori drevni. Ovaj obred je u novije doživio različita pastoralna (neslužbena) izdanja. Obogaćen je izborom čitanja, molitvama vjernika i završnim molitvama. Na sličan se način mogu i trebaju u našem vlastitom obredniku ponuditi i drugi blagoslovi prilagođeni našim vlastitim potrebama.


Tekst je objavljen u VĐON-u, 11/2021.


[1] Prvo tipsko izdanje je iz 1614.: Rituale Romanum. Editio princeps (1614). Edizione anastatica. Introduzione e Appendice a cura di Manlio Sodi – Juan Javier Flores Arcas, Città del Vaticano, 2004. U bitnom se ne razlikuje od posljednjeg prijesaborskog izdanja iz 1925.: Rituale Romanum Pauli V Pontifici Maximi jussu editum, aliorumque pontificium cura recognitum atque auctoritate Ssmi D. N. Pii Papae XI ad normam Codicis juris canonici accomodatum, Editio prima juxta typicam, sumptibus et typis Friderici Pustet S.Sedis Apostolicae et Rituum congreg. typographi, Ratisbonae, 1925. Hrvatski je prijevod iz 1929: Rimski obrednik izdan po naredbi pape Pavla V. i pregledan brižljivošću drugih papa a oblašću svetoga G. N. pape Pija IX., udešen prema Zakoniku kanonskoga prava, po tipskom izdanju rimskom, Zagreb, 1929. (= RO 1929). Navodit ćemo ovaj potonji.

[2] Usp. RO 1929, 257-260.

[3] Usp. RO 1929, 437-439.

[4] Usp. npr.: Rituale Strigoniense, seu formula agendorum In Administartione sacramentorum, ac caeteris Ecclesiae Publicis functionibus. Jussu, et authoritate celsissimi, ac reverendissimi S.R.I. Principis Domini, domini Emerici e comitibus Eszterházy de Galantha, archi-episcopi Strigoniensis Sacrae Sedis Apostolicae legati nati, primatis regni Hung. &c. &c. Editio secunda, Tyrnaviae, Typis Collegii Academici Soc. Jesu anno D. 1772.; Rituale Romano-Colocense, seu Formula agendorum in administatione sacramentorum et caeteris Ecclesiae publicis fonctionibus rite obeundis observanada ac in usum colocensis, et comprovintialium dioecesum accomodata, Budae, Typis regiae Universitatis pestiensis, 1798. Rituale Strigonense seu formula agendorum In Administartione sacramentorum, ac caeteris Ecclesiae functionibus, Strigoni, 1907.

[5] Rituale Salisburgense, ad usum Romanum accomodatum, Salzsburg, 1740., 271.; Ritale Viennense, ad usum romanum accomodatum, Beč, 1774., 264-265.; Manuale sacrum ad usum sacerdotum Dioecesis Brixiensis, Brixen, 1827. (prema izdanju iz 1811.), 252.

[6] Usp. npr.: Senjski Ritual ili obrednik Biskupije Senjske i Modruške, tiskan po zapovědi njegove preuzvišenosti, presvětloga i prečastnoga gospodina, gospodina Mirka barona Ožegovića, biskupa senjskog i modruškog…, Zagreb, 1859., 98-99.; Rimski ritual (obrednik) izdan pozapovijedi sv. Otca Pape Pavla V. a pomnažan i poispravljen Benediktom XIV. čestite uspomene s Dodatkom raznih novih blagoslova, Tisak sv. Sbora „de propaganda fide“ Rim, 1893. (= RO 1893), 407-408.; Obrednik biskupije Bosansko-djakovačke i Sriemske, izdan po naredbi preuzvišenog, presvietloga i prečastnoga gospodina Josipa Jurja Strossmayera biskupa bosanko-djakovačkoga i Sriemskoga, itd., Zagreb, tisak dioničke tiskare, 1878. (= ĐO 1878), 146-147; Priručnik Rimskog obrednika izdan za porabu svećenstva Nadbiskupije zagrebačke, Zagreb, 1933. (= ZO 1933), 136-140.; Priručni obrednik. Dodatak Rimskom obredniku za Đakovačku biskupiju, Đakovo, 1933. (= ĐO 1933), 140-143.

[7] Rituale Romano-Zagrabiense seu formula agendeorum in administratione sacramentorum caeteris Ecclesiae publicis functionibus rite obeundis observanda, ac in usum Zagrabiensis diaecesis accomodata, et utilibus additamentis aucta, M. Vrhovac (ur.), Zagrabiae, 1796.

[8] Usp. RO 1929, 437.

[9] Obrednici iz Salzburga i Brixena k tome donose i psalam (51.) Miserere koji se , preme istim obrednicima, uzimao za blagoslov kućâ na vigiliju Božića.

[10] RO 1893 se od ova tri potonja nešto jezično razlikuje.

[11] Ovu napomenu nalazimo samo u ĐO 1933.

[12] U RO 1893, RO 1929 i ZO 1933 stoji da se Očenaš moli tiho.

[13] Navodimo novije izdanje koje je za Bogojavljenje identično prijašnjim izdanjima: Breviarium Romanum. Pars hiemalis, Romae 1955., 521-523. Usp. prvo izdanje: Breviarium Romanum. Editio princeps (1568), (fototipsko izdanje), Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano, 1999., 232-235 (originalna paginacija), 222-227 (paginacija fototipskog izdanja).

[14] Molitva je identična zbornoj molitvi mise na Bogojavljenje.

[15] Responzorij „Prosvijetli se…“ ne nalazi se u OĐ 1878.

[16] Molitva preuzeta iz Rimskog obrednika: Blagoslov mjesta ili kuće, RO 1929, 259-260. Ovaj je blagoslov sadržan i u prvom izdanju Rimskog obrednika z 1614.

[17] Usp. Blagoslov kuća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1983., 14.

[18] Usp. Rituale Romanum ex decreto sacrosancti oecumenici concilii Vaticani II instauratum, auctoritati Johannis Pauli II promulgatum. De benedictionibus, Editio typica, Vatikan 1984.

[19] Rimski obrednik. Blagoslovi, KS, Zagreb, 1987., 445-451.

[20] Usp. Sessio XXIV, De Reformatione, 1.

[21] Usp. RO 1929, 249.