Iz riznice đakovačkih obrednika: Blagoslov svijeća i blagoslov jabuka o Sv. Blažu i Blagoslov svijeća za umiruće
Danas se na Svijećnicu, 2. veljače, odnosno na Blagdan prikazanja Gospodinova u hramu,[1] na početku mise blagoslivljaju svijeće i zatim kreće procesija. U starom je misalu toga dana bilo čak pet molitava blagoslova svijeća, nakon čega je, kao i danas, slijedila procesija i zatim misa. Redovito je to bilo blagoslov za sve svijeće koje su se do iduće Svijećnice imale rabiti u crkvi. Vjernici su također donosili svoje svijeće na blagoslov i onda te blagoslovljene svijeće nosili svojim kućama i palili ih u posebnim prigodama, poglavito uz umirućeg i umrloga. I onda, samo dan kasnije, u našim vlastitim obrednicima od početka 18. stoljeća, to jest od 1738., nalazimo Blagoslov svijeće o Svetome Blažu, to jest 3. veljače. Taj se obred u Dodatku Rimskog obrednika pojavio tek koncem 19. stoljeća, to jest 1872. Blagoslov svijeća o Sv. Blažu bio je vezan uz blagoslov grla, to jest blagoslivljale su se one svijeće kojima su se vjernicima blagoslivljala grla, pa se onda na koncu navodila formula blagoslivljanja grla. Jednako se tako pojavljuje i obred blagoslova jabuka o blagdanu sv. Blaža. U nekim je vlastitim obrednicima naveden samo blagoslov jabuka[2], u drugima samo blagoslov svijeća[3] a u nekima nalazimo oba blagoslova.[4] Zanimljivo je da u Kaločkim obrednicima kao vlastiti obred nalazimo i blagoslov svijeća za umiruće, a čega nema u Rimskom obredniku, ali ni u vlastitim đakovačkim obrednicima.[5]
Prikazat ćemo obred blagoslova svijeća o Sv. Blažu i obred blagoslova jabuka o istom blagdanu prema ĐO 1878. Pripomenimo da svi navedeni obrednici donose obred na latinskom, a jedino ĐO 1878. na hrvatskom. Na koncu ćemo prikazati i blagoslov svijeće za umiruće.
1. Blagoslov svijeća o Svetome Blažu
Ovaj se obred na našim stranama po prvi puta pojavljuje u Kaločkom obredniku iz 1738., dok je u spomenutom Franjevačkom obredniku Bernarda Sanniga poznat još 1685. Nema ga u Đakovačkom obredniku iz 1933. Puni naziv ovoga obreda u ĐO 1878. jest: „Blagoslov svieća na dan Sv. Blaža. Proti vratobolji“.[6] Obrazac se blagoslova tek neznatno razlikuje od obrednika do obrednika. Zanimljivo je da naš obrednik u velikoj mjeri slijedi RS 1859.
Nakon responzorija slijedi molitva blagoslova svijeća:
„Svemožni vječni bože! koji si svakovrsne na svietu stvari jednom riečju stvorio, te si na otkupljenje naroda čovječanskoga htjeo, da ona ista rieč, po kojoj je sve učinjeno, uzme na se tielo; koji si velik, neizmieran, strahovit, slavan i čudotvoran; čiju vjeru braneć[7] slavni je mučenik i biskup Blaž, neplašeć se raznovrstnih muka, vječnu mučeničku krunu[8] u rajskoj slavi[9] stekao,[10] i koji si njemu ovaj osobiti dar milosti svoje udielio, da lieči u tvoje ime svakovrsne bolesti grla: Veličanstvo tvoje priklonito molimo, da negledajuć na krivice naše, nego zaslugami njegovimi ublažen i molitvami ganut, ovaj stvor voska blago+sloviti i posvetiti desnicom[11] svoje dobrostivosti dostojiš se: da se svi oni, kojim grla budu njim taknuta, uz živu vjeru[12] od svake bolesti grla i od svih vremenitih i vjekovitih zala zaslugami njegove muke oslobode, i u crkvi tvojoj svetoj zdravi i veseli tvojom milošću pomoženi, tebi hvale uzdavajući, budu dostojni slaviti tvoje presveto ime, koje je blagoslovljeno po sve vieke vieka.“
Svijeće se poškrope blagoslovljenom vodom, a zatim se dvjema unakrst svezanima svijećama dotaknu grla vjernika uz riječi:
„Po utočišću bl. Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio i občuvao te gospod od bolesti grla. U ime otca +, i sina +, i duha + svetoga. Amen.“
U RO 1929 čitamo nama poznat noviji obrazac blagoslova:
„Zagovorom svetoga Blaža, biskup i mučenika, oslobodio te Bog bolesti grla i od svakoga drugoga zla. U ime Oca i Sina + i Duha Svetoga. Amen.“
2. Blagoslov jabuka o svetome Blažu
Kao što smo bili napomenuli, blagoslov jabuka o blagdanu Sv. Blaža nalazimo već u Ostrogonskom obredniku iz 1625., dok se blagoslov svijeća u našim krajevima prvi puta pojavljuje više od stotinu godina kasnije, u Kaločkim obredniku iz 1738. Nakon kraćeg responzorija slijede dvije molitve. Evo prve:
„Blago+slovi gospode jabuke ove, da budu spasovita pomoć plemenu ljudskom, i udieli po zazivanju imena tvoga i zagovora sv. Blaža, mučenika svoga, da koji god o njih jeli budu, spas duše i zdravlje tiela postignu.“
Druga molitva blagoslova jabuka je identična navedenom obrascu blagoslova svijeća, s time da se, naravno, umjesto svijeća spominju jabuke te se, umjesto doticanja grla svijećama, zaziva blagoslov na one koji jabuke budu kušali.
3. Blagoslov svijeće za umiruće
Evo obrasca blagoslova svijeće za umiruće prema Kaločkim obrednicima:
„Gospodine Isuse Kriste, Sine Boga živoga, koji si rekao: ‘Neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene u vašim rukama’, udostoj se blago+sloviti ovu svijeću i ulij u nju krepošću svetoga Kri+ža nebeski blagoslov. Neka znakom svetoga križa – u kojem god mjestu bila upaljena ili u kojemu god bolesniku bude dana u ruke – ova svijeća primi blagoslov da uzdrhte knezovi tame i užasnuti pobjegnu sa svim svojim slugama. Neka se oni ne drznu uznemiravati, zlostavljati ili napastovati tvoje službenike koji ovu svijeću tebi na čast budu u rukama držali. Ti, Gospodine, koji si svjetlost na prosvjetljenje naroda i koji prosvjetljuješ svakoga čovjeka koji dolazi na ovaj svijet, udostoj se prosvijetliti pameti onih koji ovo svjetlilo budu pobožno uzeli, da upoznaju tebe, pravoga Boga i tvoga nebeskog Oca, koji s njim i Duhom Svetim živiš i kraljuješ po sve vijeke vjekova.“[13]
Zaključimo. Kao što smo vidjeli, u starim je obrednicima bila naglašena vjera u otajstveno Božje djelovanje zagovorom i zaslugama svetih. Znakovi su im bili osobito važni. Na blagoslovljene uporabne predmete gledalo se s osobitim poštovanjem. Međutim, nije potrebno naglašavati koliko je blagoslov grla i danas veoma važan našim vjernicima, tako da u velikom broju tom blagoslovu pristupaju. Međutim, danas u službenim obrednicima nemamo ni blagoslov svijeća ni blagoslov grla o blagdanu Svetoga Blaža. Tek u Direktoriju za spomendan Svetoga Blaža lakonski stoji: „Grla se blagoslivljaju sa svijećama blagoslovljenim istoga dana.“ Zatim se navodi spomenuti obrazac: „Zagovorom Svetoga Blaža…“ Dakle, prema Direktoriju, svijeće za blagoslov grla treba blagosloviti toga istoga dana. Dobro. Pitamo se, međutim, kojim se obredom blagoslova, kojim se obrascima imaju te svijeće blagosloviti? Onim iz Obrednika iz 1929.? Ili ćemo jednostavno ponoviti blagoslov svijeća od Svijećnice? Hoćemo li, možda, improvizirati ili ćemo pak – po posebnom odobrenju Svete Stolice – blagosloviti svijeće „unico signo crucis“, to jest jednostavnim znakom križa?
A što reći o blagoslovu svijeće za umiruće? Je li danas uopće uputno to činiti? Je li moguće očekivati da će u današnje vrijeme umirući – svjestan da umire – uzeti u ruku goruću svijeću i pomoliti se Bogu da ga primi u svoje kraljevstvo? Jasno nam je: u današnjem sekulariziranom društvu „nepristojno“ je govoriti o smrti. A što je s nama kršćanima? Što je s našom vjerom u uskrsnuće? Što je s onom vjerom izraženoj u molitvi Crkve da se „vjernima život mijenja a ne oduzima i pošto se raspadne dom ovozemnog boravka stječe se vječno prebivalište na nebesima“? Ili ćemo pak biti Crkva koja se ponajviše bavi humanitarnim pitanjima i očuvanjem bioraznolikosti? Pavao jasno veli: „Ako se samo u ovom životu u Krista ufamo, najbjedniji smo od svih ljudi.“
Kako god bilo, opet nam se nameće potreba vlastitog obrednika koji bi mudro vrednovao i ove blagoslove te im podario novu snagu i svježinu. Jer, ako vjernicima u Crkvi uzmanjka pravih znakova, potražit će neke druge, koji ili odudaraju od dobrog ukusa ili su u skladu s potrošačkim društvom ili su pak na rubu praznovjerja. Ako vjernicima ne dajemo krepku i zdravu hranu, potražit će „brzu hranu“. A ona nije dobra ni za duh i za tijelo.
[1] U prethodnom je misalu ovo bio marijanski blagdan i zvao se Očišćenje Blažene Djevice Marije.
[2] Rituale Strigoniense, seu formula agendorum in administratione Sacramentorum, ac ceteris Ecclesiæ publicis functionibus, Posonii 1625., 185-186; Rituale Strigoniense, seu formula agendorum In Administartione sacramentorum, ac caeteris Ecclesiae Publicis functionibus… Editio secunda, Tyrnaviae 1715., 161-162; Rituale Zagrabiense su formula agendorum in administratione sacramentoum ac caeteris Ecclesiae publicis functionibus auctoritate … Georgii Branyugh, Zagabriae, 1729., 195-196; Rituale Romano-Zagrabiense seu formula agendeorum in administratione sacramentorum caeteris Ecclesiae publicis functionibus rite obeundis observanda, ac in usum Zagrabiensis diaecesis accomodata, et utilibus additamentis aucta, Zagrabiae, 1796., 251. Nalazimo ga i u jednom franjevačkom obredniku: Rituale franciscanum… coordinatum a Fr. Bernardo Sannig, Neo-Pragae, 1685, 101-102.
[3] Ritale Viennense, ad usum romanum accomodatum, Beč, 1774, 383-385; Rituale Romano-Colocense, seu Formula agendorum in administatione sacramentorum et caeteris Ecclesiae publicis fonctionibus rite obeundis observanada ac in usum colocensis, et comprovintialium dioecesum accomodata, Budae, 1833. (= RC 1833), 283-284; Rituale Monaco-Frisigense iuxta normam et ritum Ecclesiae Romanae, München, 1840., 432-463; Ritual ili obrdnik Biskupije Senjske i Modruške tiskan po naredni i zapovĕdi… Mirka barona Ožegovića, Zagreb 1859. (= RS 1859), 99-100; Rituale Romanum Pauli V Pontificis Maximi jussu editum cui novissima accedit benedictionum et instructionum Apendix, Ratisbonae 1872., (Appendix) 33*-34*; Rimski obrednik izdan po naredbi pape Pavla V. i pregledan brižljivošću drugih papa a oblašću svetoga G. N. pape Pija IX., udešen prema Zakoniku kanonskoga prava, po tipskom izdanju rimskom, Zagreb, 1929., 439-440.
[4] Rituale Romano-Colocensae, seu formula agendorum in administratione Sacramentorum, ac ceteris Ecclesiæ publicis functionibus, Budae, 1738. (= RC 1738), 300-301(blagoslov svijeća), 344-345 (blagoslov jabuka); Rituale Romano-Colocense, seu Formula agendorum in administatione sacramentorum et caeteris Ecclesiae publicis fonctionibus rite obeundis observanada ac in usum colocensis, et comprovintialium dioecesum accomodata, Budae, 1798. (= RC 1798), 306-307 (blagoslov svijeća), 357-358 (blagoslov jabuka); Rituale Strigoniense, seu formula agendorum in administratione Sacramentorum, ac ceteris Ecclesiæ publicis functionibus, Budae, 1858 (= RC 1858), 349-350 (blagoslov jabuka), 350-351 (blagoslov svijeća); Obrednik biskupije Bosansko-djakovačke i Sriemske, izdan po naredbi preuzvišenog, presvietloga i prečastnoga gospodina Josipa Jurja Strossmayera biskupa bosanko-djakovačkoga i Sriemskoga, itd., Zagreb, 1878. (= ĐO 1878), 141-142 (blagoslov svijeća) 161-162 (blagoslov jabuka); Rituale Strigoniense, seu formula agendorum in administratione Sacramentorum, ac ceteris Ecclesiæ publicis functionibus, Strigoni, 1907, 276 (blagoslov jabuka), Appendix 3*-4* (blagoslov svijeća).
[5] Usp. RC 1738, 301-302; RC 1798, 307; RC 1833, 284-285.
[6] U obredu na latinskom stoji: „Benedictio candelarum in festo S. Blasii contra morbos gutturis“.
[7] Latinski: „defensione“, kako i stoji u RC 1858. U drugim izvorima stoji „confessione“ – „ispovijedajući“.
[8] U svim drugim izvorima stoji „palmu“.
[9] „U rajskoj slavi“ nema u drugim izvorima.
[10] U drugim izvorima stoji „feliciter“ – „sretno“. U RC 1858 toga nema.
[11] „Desnicom“ nema u izvorima.
[12] „Uz živu vjeru“ – „bona fide“ nema u RC 1858, a u drugim izvorima ima.
[13] Naš prijevod. Evo latinskog teksta: „Domine Jesu Christe, Filii Dei vivi, qui dixisti: Sint lumbi vestri praecinti, et lucernae ardentes in manibus vestris: Bene+dicere dignare candelam istam, et infunde ei per virtutem S. Cru+cis benedictionem caelestem, talemque benedictionem signaculo S. Crucis accipiat, ut quibuscumque infirmis in manibus portata fuerit, discedat, et contremiscant principes tenebrarum, et fugiant pavidi cum omnibus ministris suis. Nec praesumant inquietare, aut molestare, aut tentare famulost tuos, qui eam ob honorem tuum in manibus suis gestaverint. Tu, domine, qui es lumen ad revelationem gentium, et illuminas omnem hominem venientem in hunc mundum, digneris illuminare intelectum eorum, qui lumen hoc devote susceperint: ut cognoscant te solum verum Deum, et Patrem tuum caelestem. Qui cum eo, et Spiritu sancto vivis, et regnas in saecula saeculorum.“
