Kardinal Pell, Vatikan danas i sljedeća konklava
„Od početka korizme (koja je započela 2. ožujka) 2022. kardinali koji će birati budućega papu prenose donji podsjetnik. Njegov autor, koji se potpisao kao Demos, „narod“ ili „puk“ na grčkom, nije poznat, ali pokazuje da je potpuni poznavatelj teme. Ne može se isključiti da je on sâm kardinal“, objavio je Sandro Magister 15. ožujka 2022. Deset mjeseci kasnije, a sutradan nakon što je kardinal George Pell iznenada preminuo, isti vatikanist 11. siječnja 2023. objavio je: „Pell je bio autor toga podsjetnika potpisana s ‘Demos’ koji je kružio među kardinalima prošloga proljeća“.
Pell je bio melbournški (1996.–2001.) i syndeyski nadbiskup (2001.–2014.), član Papina vijeća devetorice kardinala (2013.–2018.) i predstojnik Gospodarskoga tajništva Svete Stolice (2014.–2019.). Zbog potvore bio je utamničen u australskom zatvoru 404 dana, od 27. veljače 2019. do 7. travnja 2020., uglavnom u samici, za nikad počinjeno zlostavljanje. U to vrijeme Benedikt XVI. napisao mu je: „Vi ste pomogli Katoličkoj Crkvi u Australiji da izađe iz destruktivnoga liberalizma, vodeći je dalje prema dubini i ljepoti katoličke vjere… Bojim se da ćete sada morati platiti i za svoju nepokolebljivu katoličnost, ali na taj ćete način biti vrlo blizu Gospodinu.“ (Dnevnik uzništva, str. 149).
Pellov je podsjetnik zapravo punktacija s raščlambom i programom u ukupno dva poglavlja, 15 točaka i 20 podtočaka. U donjem tekstu riječi „papinstvo“ i „Rim“ rabe se kao istoznačnice za papu Franju, a „Vatikan“ za središnje ustanove Katoličke Crkve, Svetu Stolicu i Državu Vatikanskoga Grada. Donosimo cjelovit hrvatski prijevod toga podsjetnika.
Vatikan danas
Komentatori svake škole, iako iz različitih razloga – moguća iznimka je o. [Antonio] Spadaro, DI – slažu se da je ovaj pontifikat nepogoda u mnogim ili većini vidova; katastrofa.
1. Nasljednik svetoga Petra jest stijena na kojoj je sagrađena Crkva, glavni izvor i uzrok njezina svjetskoga jedinstva. Povijesno gledano (sv. Irenej), papa i Rimska Crkva imaju jedinstvenu ulogu u očuvanju apostolske predaje, pravila vjere, u osiguravanju da Crkve nastave naučavati ono što su učili Krist i apostoli. Prije je bilo: Roma locuta. Causa finita est. [Rim se izjasnio. Prijepor je završio.] Danas je: Roma loquitur. Confusio augetur. [Rim raspreda. Pomutnja raste.]
(A) Njemačka sinoda govori o homoseksualnosti, ženama svećenicima i pričešćivanju rastavljenih-pa-ponovovjenčanih. Papinstvo šuti.
(B) Kardinal [Jean-Claude] Hollerich odbacuje kršćansko učenje o spolnosti. Papinstvo šuti. Ovo je dvostruko znakovito jer je kardinal izričito krivovjeran; on ne koristi šifrirane riječi ili aluzije. Ako bi kardinal nastavio bez rimskih ispravaka, to bi predstavljalo još jedan dublji slom stege, s nekoliko (ako ih je bilo?) presedana u povijesti. Zbor za učenje vjere mora djelovati i zboriti.
(C) Šutnja je još očitija kada se stavi u oprjeku s aktivnim progonom tradicionalista i kontemplativnih samostana.
2. Oslabljenja je kristocentričnost učenja; Krist je uklonjen iz središta. Ponekad se čak čini da Rim, zbunjen važnošću strogoga jednoboštva, aludira na neku širu predodžbu božanstva; ne sasvim panteizam, ali kao inačicu hinduističkoga panenteizma.
(A) Pachamama je kumiropoklonstvo; iako možda u početku nije zamišljena kao takva.
(B) Progoni se kontemplativne redovnice i pokušavaju se promijeniti učenja karizmatika.
(C) Kristocentrično nasljeđe sv. Ivana Pavla II. u stvarima vjere i ćudoređa predmet je sustavnih napada. Mnogi nastavnici rimskoga Zavoda za proučavanje braka i obitelji su otpušteni; većina studenata je otišla. Akademija za život ozbiljno je narušena, primjerice neki njezini članovi nedavno su zagovarali potpomognuto samoubojstvo. Papinske akademije imaju članove i pozvane govornike koji podupiru pobačaj.
3. Nedostatak poštovanja zakona u Vatikanu riskira postati međunarodna sramota. Ta su pitanja izašla na vidjelo u tekućem vatikanskom suđenju desetorici optuženoj za novčane zlorabe, ali problem je stariji i širi.
(A) Papa je tijekom suđenja četiri puta promijenio zakon kako bi pomogao tužiteljstvu.
(B) S kardinalom [Giovanniem Angelom] Becciuom nije se postupalo pravedno jer je bez ikakva suđenja smijenjen s položaja i lišen kardinalskoga dostojanstva. Nije imao pravo na pošteno suđenje. Svatko ima pravo na pravičan postupak.
(C) Kao poglavar vatikanske države i izvor svih pravnih ovlasti Papa je koristio tu moć da se upliće u sudske postupke.
(D) Papa ponekad, ako ne i često, odlučuje papinskim dekretima (motu proprio [na vlastitu pobudu]) koji ukidaju pravo priziva (utoka, žalbe) onih koji su pogođeni.
(E) Mnogo je osoblja, često svećenika, po kratkom postupku otpušteno iz Vatikanske kurije, često bez suvisla razloga.
(F) Redovito se provodi prisluškivanje telefona. Nisam siguran koliko je često to odobreno.
(G) U engleskoj postupku protiv [Gianluigija] Torzija sudac je oštro kritizirao vatikanske tužitelje da su ili nesposobni i/ili (mitom ili prijetnjom) navedeni, u svakom slučaju spriječeni da ne pruže potpunu sliku.
(H) Upad vatikanske žandarmerije pod zapovjedništvom dr. [Domenica] Gianija godine 2017. u Ured revizora Libera Milonea na talijanskom državnom području vjerojatno je bio nezakonit, a u svakom slučaju zastrašujući i nasilan. Moguće je da su dokazi protiv Milonea izmišljeni.
4. (A) Financijsko stanje Vatikana je teško. Posljednjih deset godina (najmanje) gotovo uvijek bilo je financijskih deficita. Prije COVID-a ti su se deficiti iznosili oko 20 milijuna eura godišnje. Zadnje tri godine iznose oko 30–35 milijuna eura godišnje. Problemi potječu od prije i pape Franje i pape Benedikta [XVI.].
(B) Vatikan se suočava s velikim manjkom u mirovinskom fondu. Oko 2014. stručnjaci COSEA-e [Papinskoga povjerenstva za proučavanje i usmjeravanje ustroja gospodarsko-upravne strukture Svete Stolice] procijenili su da će godine 2030. manjak biti oko 800 milijuna eura. To je bilo prije COVID-a.
(C) Procjenjuje se da je Vatikan izgubio 217 milijuna eura na zgradi Sloane Avenue [60] u Londonu. Osamdesetih godina XX. stoljeća Vatikan je bio prisiljen isplatiti 230 milijuna dolara nakon što je Banco Ambrosiano propala. Neučinkovitošću i korupcijom u proteklih 25–30 godina Vatikan je izgubio još najmanje 100 milijuna eura, a vjerojatno i puno više (moguće 150–200 milijuna).
(D) Unatoč nedavnoj odluci Svetoga Otca postupak ulaganja nije centraliziran (kao što je COSEA preporučila godine 2014. i Tajništvo za gospodarstvo pokušalo 2015.–2016.) te ostaje imun na stručne savjete. Desetljećima je Vatikan imao posla s neuglednim novčarima koje su izbjegavali svi ugledni bankari u Italiji.
(E) Prinos na 5.261 vatikansku nekretninu ostaje sramotno nizak. Godine 2019. (prije COVID-a) prihod je iznosio oko 4.500 dolara godišnje (po nekretnini). Godine 2020. pao je na 2.900 eura po nekretnini.
(F) Promjenjiva uloga pape Franje u financijskim reformama (nepotpun, ali značajan napredak što se tiče smanjenja kriminala, a puno manje uspješan u smislu dohodovnosti, osim u IOR-u [Institutum pro Operibus Religionis, Zavod za vjerska djela – „Vatikanska banka“]) ostaje nerazumljiva i zagonetna.
U početku je Sveti Otac snažno podupirao reforme. Zatim je spriječio centralizaciju ulaganja, suprotstavio se reformama i većini pokušaja razotkrivanja korupcije te podržao (tadašnjega) nadbiskupa Becciua u središtu vatikanske financijske ustanove. Zatim se 2020. Papa okrenuo protiv Becciua i na kraju je optuženo i suđeno deset osoba. U prošlosti su izvješća AIF-a [Autorità di Informazione Finanziaria, Uprava za nadzor novčanih podataka Svete Stolice] o kršenjima rijetko dovodila do kaznenoga progona.
Vanjski revizori tvrtke PricewaterhouseCoopers otpušteni su, a glavni revizor Libero Milone bio je 2017. prisiljen podnijeti ostavku zbog izmišljenih optužbi. Previše su se približili korupciji u Državnom tajništvu.
5. Politički utjecaj pape Franje i Vatikana je zanemariv. Intelektualno, razina papinskih spisa zaostaje za standardima sv. Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. Odluke i politike često su „politički korektne“, ali bilo je ozbiljnih propusta u podupiranju ljudskih prava u Venezueli, Hong Kongu, kontinentalnoj Kini i sada tijekom ruske najezde.
Nije bilo javne potpore vjernim katolicima u Kini koji su već više od 70 godina svako malo progonjeni zbog svoje vjernosti papinstvu. Nema javne potpore Vatikana katoličkoj zajednici u Ukrajini, osobito grkokatolicima.
Ovim bi se ponovo trebao pozabaviti idući papa. Politički prestiž Vatikana sada je na najnižoj razini.
6. Na drugoj, nižoj razini, treba urediti položaj katolika tridentskih tradicionalista.
Na daljnjoj i nižoj razini treba ponovo dopustiti slavljenje „pojedinačnih“ Misa i Misa malih skupnih ujutro u bazilici sv. Petra. Trenutno ova velika bazilika rano ujutro izgleda poput pustinje.
Kriza zbog COVID-a prikrila je veliki pad broja hodočasnika koji nazoče papinim primanjima i Misama.
Vrlo malo bogoslova i mladih svećenika podupire Svetoga Otca, a u vatikanskoj kuriji postoji široko rasprostranjeno poricanje sinovske povezanosti sa Svetim Otcem.
Sljedeća konklava
1. Kardinalski zbor oslabljen je ekscentričnim imenovanjima i nikada se nije ponovo sastao nakon što je na konzistoriju godine 2014. odbio stajališta kardinala [Waltera] Kaspera. Mnogi su kardinali jedni drugima nepoznati, što dodaje novi stupanj nepredvidljivosti idućoj konklavi.
2. Nakon Drugoga vatikanskoga sabora katoličke su vlasti često podcjenjivale neprijateljsku moć sekularizacije, svijeta, pȕti i vraga, osobito u zapadnom svijetu, a precjenjivale su utjecaj i snagu Katoličke Crkve.
Slabiji smo nego prije 50 godina i mnogi čimbenici su izvan našega nadzora, barem kratkoročno, primjerice pad broja vjernika, učestalost dolaska na Misa, propast ili utrnuće mnogih redovničkih redova.
3. Papa ne mora biti najbolji svjetski evangelizator ni politička snaga. Petrov nasljednik, kao glava Zbora biskupâ, koji su ujedno i nasljednici apostolâ, ima temeljnu ulogu za jedinstvo i nauku. Novi papa mora shvatiti da tajna kršćanske i katoličke životnosti proistječe iz vjernosti Kristovu učenju i katoličkim običajima. Ne dolazi od prilagođavanja svijetu ili od novca.
4. Prve zadaće novoga pape bit će ponovno uspostavljanje normale (normalnosti), vraćanje naukovne jasnoće vjeri i ćudoređu, ponovno uspostavljanje valjanoga poštovanja zakona i osiguravanje da prvo mjerilo za imenovanje biskupa bude prihvaćanje apostolske predaje. Teološka stručnost i učenost su prednost, a ne smetnja za sve biskupe, a osobito nadbiskupe.
To su nužni temelji za življenje i propovijedanje Evanđelja.
5. Ako se sinodna okupljanja nastave diljem svijeta, potrošit će puno vremena i novca, vjerojatno će odvratiti napore od evangelizacije i služenja, umjesto da produbljuje ta bitna djelovanja.
Ako državne ili kontinentalne sinode dobiju naukovnu ovlast, imat ćemo novu opasnost za jedinstvo Crkve na razini svijeta, pri čemu primjerice Crkva u Njemačkoj već sada ima naukovna stajališta koja druge Crkve ne dijele i koja su nespojiva s apostolskom predajom.
Da nije bilo rimskoga ispravljanja takva krivovjerja, Crkva bi se svela na labavi savez mjesnih Crkava, koje zastupaju različite poglede, vjerojatno bliže anglikanskomu ili protestantskomu uzoru, nego pravoslavnomu.
Neposredan prioritet za sljedećega papu mora biti uklanjanje i sprječavanje takva opasna razvoja događaja. On mora zahtijevati jedinstvo u bitnim stvarima i ne dopuštati neprihvatljive naukovne razlike. Ćudorednost homoseksualnoga djelovanje bit će takva točka prijepora.
6. Dok su mlađi kler i bogoslovi gotovo potpuno pravovjerni, ponekad prilično konzervativni, novi Papa morat će biti svjestan bitnih promjena koje su se dogodile u vodstvu Crkve od 2013., možda osobito u Južnoj i Srednjoj Americi. Novo je proljeće u koraku protestantskih liberala u Katoličkoj Crkvi.
Malo je vjerojatno da će se dogoditi raskol na ljevici, koja često olako gleda na naukovna pitanja. Vjerojatnije je da će raskol doći s desnice i uvijek je moguć kada se liturgijske napetosti raspaljuju, a ne prigušuju.
Jedinstvo u bitnom. Raznolikost u nebitnom. Ljubav u svemu.
7. Treba ozbiljno razmotriti da se provede pohod (vizitacija) Isusovačkoga reda usprkos opasnomu padu na Zapadu i unutarnjoj krhkosti i nepostojanosti na mnogim mjestima. U stanju su katastrofalnoga brojčanoga pada s 36.000 članova za vrijeme Drugoga vatikanskoga sabora na manje od 16.000 godine 2017. (s tim da ih je vjerojatno 20–25 % starijih od 75 godina). Ponegdje dolazi do katastrofalnoga ćudorednoga propadanja.
Red je vrlo centraliziran, podatan da ga se s vrha poboljša ili upropasti. Isusovačka karizma i prinos bili su i jesu toliko važni za Crkvu da im se ne bi smjelo dopustiti da neometano odu u povijest ili jednostavno postanu azijsko-afrička zajednica.
8. Treba se pozabaviti užasnim padom broja katolika i protestantskim širenjem u Južnoj Americi. To se jedva spominjalo na Amazonskoj sinodi.
9. Očito je potrebno puno raditi na financijskim reformama u Vatikanu, ali to ne bi trebao biti najvažnije mjerilo pri odabiru idućega pape.
Vatikan nema znatne dugove, ali stalni godišnji manjci na kraju će dovesti do stečaja. Očito poduzet će se koraci da se to popravi, da se Vatikan odvoji od zločinačkih sudionika i uravnoteže prihodi i rashodi. Vatikan će morati pokazati sposobnost i čestitost da privuče značajna darovanja koja bi pomogla riješiti taj problem.
Unatoč poboljšanim financijskim postupanjima i većoj transparentnosti, stalni financijski pritisci veliki su izazov, ali su puno manje važni od duhovnih i naukovnih prijetnji s kojima se Crkva suočava, osobito u Prvom svijetu.
Korizma 2022.
Demos
engleski izvornik
francuski prijevod
kastilski prijevod
talijanski prijevod
