Kvatre
Kvatre sačinjavaju četiri tjedna posta i pokore, početkom godišnjih doba (srijeda, petak i subota). Nastale su u Rimu kao reakcija na poganska slavlja koja su bila tri puta godišnje vezana uz poljoprivredne poslove. U studenome/prosincu bile su feriae sementinae, u vezi sa sjetvom ozimih usjeva, u lipnju/srpnju feriae messis, u vezi sa žetvom, te u rujnu feriae vindemiales, u vezi s berbom grožđa. Tako najstariji dekretal pape Kaliksta (217.-222.) govori o trokratnom postu i to samo subotom. U početnim trostrukim kršćanskim kvatrama prisutna je snažna molitva protiv demona, tj. idola. Tako kasnije sve kvatre, osim zimskih imaju evanđeoske odlomke o izgonu đavla. Već Leon Veliki poznaje četverokratne kvatre i povezuje ga s godišnjim dobima: proljetni u korizmi, ljetni o Duhovima, jesenski u rujnu i zimski u prosincu.
U Rimu su se slavile kvatre ovako: u kvatrenom tjednu se ionako (kao i inače) postilo srijedom i petkom, a onda se dodavao i post subotom (što se posebno naglašavalo). Subotom je onda bilo i bdjenje kod sv. Petra (usput rečeno, to je bio i razlog da dugo vremena u Rimu Druge nedjelje korizme nije bilo mise, jer je prethodnu noć bilo kvatreno bdjenje. Toliko je to bilo važno!). Nadalje, već za pape Gelazija (+496.) uz kvatre su u Rimu bila vezana i ređenja, što je bilo na snazi sve do najnovijih reformi. Kvatre su tipično rimski običaj koji se tek kasnije širio po Zapadnoj crkvi. Što se tiče vremena stari je misal ovako određivao:
Quatuor Tempora celebrantur quarta et sexta feria ac sabato post tertiam Dominicam Adventus, post primam Dominicam Quadragesimae, post Dominicam Pentecostes, post festum Exaltationis sanctae crucis.
Nakon Drugog vatikanskog sabora određeno je da svaka biskupska konferencija odredi za svoje područje način na koji će slaviti kvatre. Naša je Biskupska konferencija 1983. obnovila kvatre. Dani slavlja ostaju isti, jedino se mijenjaju dani zimskih kvatri. U kvatre, naravno, uvijek spadaju srijeda, petak i subota pojedinog kvatrenog tjedna. Naši su biskupi odredili da se kvatre slave u ovim terminima s navedenim nakanama:
- Zimske kvatre – kvatrena subota je 16. prosinca ili subota koja neposredno prethodi 16. prosinca. Ove su kvatre posvećene kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva. Uzima se misa za ljubav.
- Proljetne kvatre, u tjednu nakon Prve korizmene nedjelje posvećene su pokori i obraćenju. Uzima se misa za oproštenje grijeha.
- Ljetne kvatre u tjednu nakon Duhova posvećene molitvi za posvetu ljudskog rada i urod zemlje. U gradskim se crkvama uzima misa za posvećenje ljudskog rada, a u seoskim crkvama misa za sjetvu, ili u svakoj potrebi, za vedrinu, za lijepo vrijeme, itd.
- Jesenske kvatre, poslije blagdana Uzvišenja svetoga Križa, posvećene su molitvi za svećenička i redovnička zvanja. U svim je Misalima od 1570. do 1962. pisalo da se one slave iza blagdana Uzvišenja svetog Križa, u Misalu iz 1962. stoji da su u tjednu poslije treće nedjelje rujna, a obnovljena liturgija izrijekom ne govori o datumu ništa. Uzima se misa za svećenička ili redovnička zvanja.
Kvatrena je liturgija, dakle, zamišljena tako da posvećuje cijelu godinu. Koliko je danas ovo slavlje kadro progovoriti vjernicima, ostavljam čitateljima da sami prosude.
