»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Marija Magdalena (1. dio): Isusova žena? [video]

Ako pitate Hollywood ili Broadway, nema sumnje da je Marija Magdalena uz Isusa najvažnija i najkontroverznija osoba kršćanstva. Tome u prilog ide činjenica da o Mariji skoro ništa ne znamo, pa pisci, glumci i redatelji, koji inače nisu poznati kao ljudi koji čvrsto stoje na zemlji, mogu mašti dati na volju. No tko je zapravo bila Marija Magdalena? Je li ona bila Isusova žena ili preljubnica? Je li ona utemeljila kršćanstvo? Saznajte što je istina, a što mit.



Od mjuzikla Isus Krist superstar, preko Kristova posljednjeg iskušenja Martina Scorseesija do Da Vincijevog koda, knjige Dana Browna te ekranizacije u kojoj glumi Tom Hanks, Hollywood nam neprestano sugerira da je Marija Magdalena bila Isusova ljubavnica s kojom je vjerojatno bio oženjen, a možda su imali i djecu. Ona je zapravo najbolje razumjela Isusovu poruku, prva je svjedočila uskrsnuću i osnovala kršćanstvo. No, onda su je šovinistički apostoli ušutkali i iskrivili Isusovu pravu poruku i tako je nastala “mašinerija”, “najmoćnija institucija čovječanstva” – Katolička Crkva.

Uzmimo za primjer Da Vincijev kod prema kojem su Isus i Marija bili muž i žena koji su imali djecu. Na temelju čega autor te knjige to tvrdi? Jedan od argumenata koji se koristi jest apokrifno Evanđelje po Filipu. Evanđelje po Filipu napisano je vjerojatno u 3. st., a otkriveno je u Nag Hammadiju u 20. st. te se sastoji od izreka i mišljenja o odnosu stvarnosti i ljudi u kontekstu gnosticizma. Ne ulazeći u detaljnu analizu ovog teško razumljivog evanđelja osvrnimo se na ono što se drži ključnim dokazom za autora Da Vincijevog koda. Autor navodi sljedeći citat iz evanđelja: „Troje ih je hodalo s Gospodinom: Marija, njegova majka i njezina sestra te Marija Magdalena, ona koju su zvali njegovom poznanicom.“ I onda autor navodi ključnu informaciju. Naime, tvrdi da u aramejskom poznanica doslovno znači supruga. Isus nju poznaje kao nitko drugi, ona je njegova poznanica, tj. žena. Hm, je li moguće? Što ako je to istina?

Pa prvi problem s navedenom interpretacijom je taj što Evanđelje po Filipu uopće nije pisano aramejski, već koptski. Drugi je problem taj što koptski jasno razlikuje pojmove poznanica i supruga, jednako kao i hrvatski. Nitko kod nas za svoju ženu ne kaže: „A ovo je moja poznanica s kojom živim i imam troje djece!“ Prema tome, navedeni redak ne donosi ništa što već nije poznato, a to je da je Isus bio upoznat s Marijom Magdalenom.

Drugi argument je još provokativniji. Naime, navodi se da je u evanđelju zapisano da je Isus Mariju jako volio i da su se ljubili i to vrlo intimno. E sad, da se radi o ne znam kojem jeziku, svi znamo što znači poljubac. To zvuči vrlo uvjerljivo, ali… tako nešto zapravo ne piše u Evanđelju po Filipu. Naime, nemamo savršeno očuvan primjerak, već tekst pun oštećenja i rupa. Neke se riječi i slova jednostavno ne vide, jer su se tijekom vremena i oštećenja obrisali. Sporni redak nam je zapravo dostupan s ovim tekstom: „A poznanica od (rupa u tekstu) Marija Magdalena. (Rupa) više nego (rupa) učenici (rupa) ljubio je (rupa) u njeno (rupa).“ Jasno, ako baš želite, možete u praznine napisati što poželite. Ali ipak, ovaj redak i dalje zvuči problematično, zar ne?

Važno je stoga napomenuti da Evanđelje donosi brojne retke u kojima Isus nekoga ljubi. Tako upravo to evanđelje donosi da se kršćani međusobno ljube. Nekad se poljubac davao kao znak mira pod misom. Primiti poljubac mira od Isusa znak je duhovnog blagoslova, a ne tjelesne predigre. Prema tome, čak i da u samom gnostičkom evanđelju piše da je Isus Magdalenu ljubio više od ostalih učenika to nema nikakve erotske konotacije. Zapravo, ne postoji niti jedan jedini povijesni tekst koji govori o braku Marije i Isusa. Niti jedan.

O Mariji Magdaleni znamo jako malo. Stoga se dopušta mašti da upotpuni naše praznine. Ali mašta nije stvarnost. Brak Magdalene i Isusa pripada mašti. No, o Magdaleni ima još maštovitih priča. U sljedećem videu ovog niza pozabavit ćemo se jednom pričom o Magdaleninom obraćenju i napuštanju bludnog života. Ima li u tome istine?