Marijanski blagdani
U samim se počecima (1. i 2. st.) u kršćanskom bogoslužju ne susreće štovanje Marije. Časte se Krist i njegovi mučenici. U to je vrijeme, naime, među poganima bilo vrlo živo štovanje Cibele, majke svih bogova, pa se Crkva vjerojatno bojala površnog i praznovjernog shvaćanja slavljenja marijanskih blagdana. Štovanje Blažene Djevice Marije dobilo je najveći zamah nakon Efeškog sabora 431. godine na kojem je Marija proglašena Bogorodicom (Theotokos). Evo pregleda značajnijih marijanskih blagdana.
Uznesenje Blažene Djevice Marije
Najstariji i najpoznatiji marijanski blagdan je onaj 15. kolovoza koji danas nazivamo Uznesenje Blažene Djevice Marije. Blagdan je nastao u Jeruzalemu. Prvi spomen ovog blagdana nalazimo u apokrifnom spisu De transitu Mariae (skraćeno Transitus) s prijelaza iz 4. u 5. st. Ovaj spis opisuje Marijinu smrt i njezino uznesenje na nebo. Govori također o 3 marijanska blagdana koja bi potjecala čak od apostola (što ne odgovara povijesnoj istini); 25. siječnja, 15. svibnja i 15 kolovoza. Ovaj se posljednji spominje jednostavno kao Marijin blagdan ne specificirajući da bi se tu radilo o blagdanu Usnuća i Uznesenja Marijina. Sigurno je, međutim, da je to već tada bio najpopularniji Marijin blagdan. Tek se početkom 6. st. u Palestini i Siriji na ovaj dan počinje slaviti Marijina smrt (uobičajeni latinski izraz je Dormito – Usnuće). Koncem 6. st. car Mauricije određuje da se ovaj blagdan ima slaviti u svim crkvama carstva. U istom se stoljeću blagdan tek od 7. st. počinje nazivati Natale S. Mariae (tj. slavi njezinu smrt i nebesku proslavu), potiskujući stariji izraz Dormito. Zanimljivo je da etiopska liturgija poznaje dva blagdana: 16. siječnja se spominje Marijine smrti, a 15. kolovoza njezina uznesenja, a u Jeruzalemu se slavio kompleks Marijinih blagdana od 13. do 15. kolovoza.
Od 8. st. je u Rimskoj liturgiji ovaj blagdan ispred svih Marijinih blagdana. Nikola I. (863.) ga stavlja uz bok Božića, Uskrsa i Duhova. Blagdan dobiva i misu bdjenja i svoju osminu. Misa bdjenja je zadržana i danas, dok je osmina u međuvremenu otpala.
Marija Bogorodica
Odmah nakon Božića rimska je Crkva htjela častiti Mariju Bogorodicu. Ovo je najstariji marijanski blagdan rimske liturgije. Marijanski je značaj ovog blagdana uskoro izblijedio, jer se toga dana počelo slaviti Obrezanje Isusovo. Danas je ovom blagdanu vraćen njegov puni marijanski značaj.
Rođenje Blažene Djevice Marije
Ovaj je blagdan nastao u Jeruzalemu sredinom 5. st. i od početka se slavio 8. rujna. Ne znamo zašto se baš uzeo ovaj dan. Neki smatraju da je to vezano uz posvetu jedne Marijine crkve u Jeruzalemu. Na zapadu se ovaj blagdan počinje slaviti u 7. st.
Pohođenje Blažene Djevice Marije
U Bizantu se 2. srpnja slavio blagdan Pohrane Bogorodičine haljine u baziliku Blahernes, a pri tom se čitalo evanđelje o pohođenju Marije Elizabeti. Franjevci su 1263. od ovog blagdana učinili blagdan Pohođenja, a papa Urban VI. je ovaj blagdan odredio za cijelu Crkvu, želeći osigurati Marijin zagovor u prevladavanju crkvenog raskola iz 1504. Danas se ovaj blagdan slavi 31. svibnja.
Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije
Od 8. st. Bizantska crkva slavi dan kada je Ana začela Mariju. Hodočasnici su ovaj blagdan u 11. st. prenijeli u Englesku. Već su se tada javila teološka razmišljanja o bezgrešnom začeću Marije, tj. da je Marija začeta bez istočnog grijeha. Franjevci su postali osobiti širitelji ovog blagdana, a 1477. ga je papa Siksto IV. uveo za rimsku biskupiju. Tek 1708. papa Klement XI. određuje za cijelu Crkvu. Dogma o bezgrešnom začeću je proglašena 1954., a blagdan se, razumljivo slavi 8. prosinca.
Prikazanje Marijino u hramu
Ovaj je blagdan nastao na dan posvete bazilike Svete Marije Nove u Jeruzalemu (543.), a slavi ulazak Marije – djevojčice u hram i njezinu posvemašnju predanost Bogu. S križarskim se ratovima ovaj blagdan proširio i na Zapad. Danas ga slavimo 21. studenoga.
Gospa Snježna
Dan posvete bazilike Svete Marije Velike u Rimu (5. kolovoza) vezan je uz jednu legendu: papa Liberije usnio san u kojem mu se ukazala Bogorodica i rekla da joj on dade sagraditi jednu baziliku na mjestu gdje bude našao snijega. I doista, usred ljeta (5. kolovoza) našlo se snijega na brdu Eskvilinu i tamo je papa i dao sagraditi baziliku. Bilo je to neposredno nakon Efeškog sabora. Blagdan je ušao u kalendar opće crkve tek 1568.
BDM žalosna (Sedam žalosti BDM)
Blagdan je nastao u 12. st. i nadahnut je riječima Šimunovim “A i tebi će mač boli probosti dušu”. U početku se ovaj blagdan slavio u petak prije Cvjetnice, a danas neposredno nakon blagdana uzvišenja sv. Križa (dakle 15. rujna).
Ime Marijino
Ovaj je blagdan prvotno odobren za Španjolsku, a u rimski je kalendar ušao 1683. kao zahvala za spas Beča od Turaka 12. rujna 1683.
Gospa od Krunice
Ovaj je blagdan bio odobren za kruničarsko bratstvo dominikanske inspiracije. Kada su 7. listopada 1571. kršćanski saveznici porazili Turke kod Lepanta, pobjeda je bila pripisana Mariji i moljenju krunice.