Petak, 27 studenoga

Moć Isusove slobode


Za svoga zemaljskoga života Isus je pokazao na razne načine u čemu bi se sastojala savršenost njegove slobode. Kao Bog i Čovjek, onaj koji nam je u svemu jednak, osim u grijehu, pokazao nam je da je moralna sloboda – ona koja stremi uvijek i u svemu činiti dobro iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu – vrhunac svakog oblika slobode. Na tu smo slobodu pozvani i mi, slijedeći sve što je naš Otkupitelj činio i govorio.

Kristova se sloboda, između ostaloga, očitovala u onom događaju kada ga je Sotona iskušavao, ali On nije podlegao nikakvim njegovim zavodljivostima, nego je čvrsto ostao vjeran Božjoj volji, sve do smrti na križu. Tako u M4 4,1-11 čitamo:

Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje.
Tada mu pristupi napasnik i reče: »Ako si Sin Božji, reci da ovo kamenje postane kruhom.« A on odgovori: »Pisano je: Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.«
Đavao ga tada povede u Sveti grad, postavi ga na vrh Hrama i reče mu: »Ako si Sin Božji, baci se dolje! Ta pisano je: Anđelima će svojim zapovjediti za tebe
i na rukama će te nositi
da se gdje nogom ne spotaknešo kamen.«

Isus mu kaza: »Pisano je također: Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!«
Đavao ga onda povede na goru vrlo visoku i pokaza mu sva kraljevstva svijeta i slavu njihovu pa mu reče: »Sve ću ti to dati ako mi se ničice pokloniš.« Tada mu reče Isus: »Odlazi, Sotono! Ta pisano je:
Gospodinu, Bogu svom se klanjaj
i njemu jedinom služi!«

Tada ga pusti đavao. I gle, anđeli pristupili i služili mu.

Nadalje, njegova se sloboda vidi i u njegovim slobodnim nastupima, u kojima se nije bojao nikakvih političkih i vjerskih struktura koje su mu radile o glavi i koje su bitno pridonijele da na kraju bude razapet i ubijen, nego je jasno i slobodno govorio o novoj pravednosti i ispravnom odnosu prema Bogu i ljudima.

Tako je javno prekoravao farizeje i saduceje zbog njihova licemjerstva, a nasuprot njihovoj izvanjskoj i glumljenoj moralnosti stajao u obranu onih grešnika koji su tražili Božju ljubav i oproštenje. Zbog toga su politički moćnici sve više tražili načina kako bi Isusa optužili pa su pronalazili lažne svjedoke koji su tvrdili da huli na Boga, a onda su ga konačno i razapeli.

Uz to, Isus je naučavao o novoj pravednosti u odnosu na starozavjetne propise, a i to je tražilo veliku odvažnost i slobodu u nastupu. Tako je govorio kako neće ući u kraljevstvo nebesko onaj čija pravednost ne bude veća od pravednosti farizeja i pismoznanaca, da će svatko onaj koji se srdi biti podvrgnut sudu, da će biti suđen svatko onaj koji sam sudi, poučavao ih je da se nikako ne kunu jer je to od Zloga, da ne mogu služiti istovremeno Bogu i bogatstvu, da su pravi njegovi učenici oni koji vrše volju Njegova nebeskoga Oca itd.

Njegova se sloboda pokazala i u njegovim čudesnim djelima, kada je snagom Božjom liječio bolesne, uskrisivao mrtve, istjerivao zloduhe i oslobađao potrebite od svih njihovih zarobljenosti. Tako je ozdravljao gubavce, slijepe, hrome, izliječio je Petrovu punicu, opsjednutog padavičara, slugu rimskog satnika i mnoge druge. Uskrisio je Lazara, Jairovu kćer, sina udovice iz Naina i druge. Činio je i mnoga druga čudesa, kao npr. jednom prilikom umnažanjem hrane nahranio 5.000 ljudi, drugom zgodom 4.000, pretvorio je vodu u vino, stišao oluju i drugim je čudesnim djelima potvrđivao svoju božansku snagu i slobodu.

Još je više Isusova sloboda bila vidljiva i u oslobađanju grešnika od njihove zarobljenosti grijehom, pa je tako između mnogih duhovno ozdravio javnu grešnicu i nadcarinika Zakeja.

Ipak, najviše se Kristova sloboda vidjela u njegovu djelu otkupljenja, u vazmenom otajstvu, odnosno u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću, po čemu smo i mi spašeni i imamo opravdanu i sigurnu nadu u vječni život i zajedništvo s Bogom i svim blaženicima. Krist je, naime, slobodno prihvatio na sebe grijehe svijeta i za nas grešnike darovao svoj život. Bio je poslušan Očevoj volji sve do smrti na križu. Zato ga je Otac i proslavio uskrisivši ga od mrtvih.

LocalImage.png

LocalImage.png

I mi smo danas pozvani nasljedovati Krista u istinskoj slobodi, bezrezervno se opredjeljujući za Boga.


Uz temu “Moć Isusove slobode”, kao dijelu gradiva namijenjenoga za nastavu Katoličkoga vjeronauka u 2. razredu srednje škole, donosimo nekoliko priloga: