Nasljeđe Dietricha Bonhoeffera
Božja milost nikada nije jeftina
Prije osam desetljeća mladi luteranski dušobrižnik Dietrich Bonhoeffer (1906.–1945.)[1] bio je dionik neuspjele urote da se ubije Adolfa Hitlera, pa su ga nacisti pogubili „zbog izdaje“.
Što je Bonhoeffer učinio da izazove bijes nacističkoga režima? U knjizi Cijena učeništva, koju je objavio 1937., živopisno je oslikao što sve znači biti vjeran kršćanskoj vjeri pod neprijateljskim režimom. Pod progonom Bonhoeffer je otkrio i kasnije posvjedočio da, iako je Božja milost besplatno dana, ona također iziskuje visoku cijenu:
„Jeftina milost smrtni je neprijatelj Crkve: to je milost bez cijene, bez utroška. To bi bila i bȋt te milosti, da je račun unaprijed za sva vremena podmiren: zato postoje beskrajno velike mogućnosti uporabe i rasipanja. Jeftina milost znači opravdanje grijeha, a ne grješnika. Geslo je jeftine milosti: „Uzaludno je naše djelovanje. Svijet ostaje svijet, i mi ostajemo grješnici, makar i s najboljim životom. Kršćanin dakle neka živi kao i svijet, izjednači se sa svijetom, i ne dao Bog da se odvaži – kao u krivovjerju zanesenjaka – voditi neki drugi život od života grijeha.“
Jeftina je milost:
- propovijedanje oproštenja grijeha bez pokajanja,
- Gospodinova Večera bez ispovijedanja grijeha,
- odrješenje bez osobne ispovijedi.
Jeftina je:
- milost bez nasljedovanja,
- milost bez križa,
- milost bez živoga Isusa koji je postao čovjekom.
Dragocjena je milost blago skriveno u njivi zbog kojega čovjek s radošću prodaje sve što ima (Matej 13, 44–46).
Milost je dragocjena:
- jer je Bogu dragocjena,
- jer je Boga koštala života Njegova Sina: „Skupo ste plaćeni, ne budite robovi ljudima“ (Prva Korinćanima 7, 23),[2]
- i jer čovjeku zato ne može biti jeftino ono što je Bogu bilo skupo!“ (str. 15).
Skȗpā milost bilo je ono što je navelo Bonhoeffera da se godine 1939. vrati u Njemačku i pati sa svojim njemačkim sunarodnjacima iako je mogao ostati siguran u Americi.
Skȗpā milost bilo je ono što je navelo Bonhoeffera da nastavi poučavati i propovijedati Božju riječ iako su nacisti pokušavali suzbiti njegovo djelovanje.
Skȗpā milost navela je Bonhoeffera da se suprotstavi otpadničkoj crkvenoj zajednici koja je miješala nacističko učenje s kršćanskom istinom. Zajedno s dijelom vjernika svoje crkvene zajednice zvane Ispovjedajuća Crkva (Bekennende Kirche), Bonhoeffer je 1934. potpisao Barmensku izjavu, koja je hrabro proglasila njihovu neovisnost i od države i od režima kooptirane evangeličke (luteranske) crkvene zajednice. Geslo Bonhoefferove zajednice bilo je: Teneo, quia teneor (Držim, jer sam držan / jer [Mu] pripadam.)
Skȗpā milost navela je Bonhoeffera da pokušava krijumčariti Židove iz Njemačke, iako je to dovelo do njegova uhićenja 5. travnja 1943.
Skȗpā milost navela je mladoga dušobrižnika da ostavi po strani svoju predanost pacifizmu i pridruži se uroti za ubojstvo Hitlera – što je na kraju dovelo do toga da su ga nacisti pogubili.
Ali čak i u zatvoru Bonhoefferov život sjao je božanskom milošću. Tješio je druge zatvorenike koji su ga smatrali svojim duhovnikom. Napisao je mnoga dirljiva pisma koja su kasnije skupljena u knjigu pod nazivom Otpor i predanje i koja nudi veliku snagu i ohrabrenje.
U ponedjeljak 9. travnja 1945. u zoru – manje od mjesec dana prije Hitlerova poraza – Bonhoeffer je kleknuo i molio se, a zatim je slijedio svoje uzničare do vješala, gdje su ga objesili kao izdajicu.
Britanski novinar Thomas Malcolm Muggeridge (1903.–1990.)[3] odao je počast Bonhoefferu u kanadskoj dokumentarnoj televizijskoj miniseriji A Third Testament (Treći zavjet) i kasnije u istoimenoj knjizi. Pišući o Drugom svjetskom ratu, u kojem je sâm bio obavještajac duboko u neprijateljskom području, istaknuo je:
„Gledajući unatrag kroz godine… ono što živi jest sjećanje na čovjeka koji je umro, ne u ime slobode ili demokracije ili stalno rastućega bruto nacionalnoga proizvoda, niti zbog bilo koje od krivotvorenih nada ili želja dvadesetoga stoljeća, nego u ime križa na kojem je drugi čovjek umro prije dvije tisuće godina.
Kao i u onoj prethodnoj prigodi na Golgoti, tako je usred ruševina ‘oslobođene’ Europe jedini pobjednik čovjek koji je umro. Jer jedina nada za budućnost leži u njegovoj pobjedi nad smrću. Nikada ne može biti nikakve druge pobjede ili druge nade.“
Pouka Bonhoefferova života i smrti jest da Božja milost nikada nije jeftina. Zahtijeva od nas sve – čak i naše živote. Ali zauzvrat nam daje novi život koji nadilazi čak i najrepresivnije političke uvjete.
Priređeno prema Chuck Colson, The Legacy of Dietrich Bonhoeffer.
[1] Na hrvatski su prevedene četiri Bonhoefferive knjige:
Cijena učeništva (Nachfolge, 1937.), preveo Tomislav Tribuljak, Osijek: Izvori, 1995., 22021.
Zajednički život (Gemeinsames Leben, 1939.), prevela Ksenija Magda, Osijek: Izvori, 1987., 21995., 32021.
Etika (Ethik, 1949.), preveo Alen Kristić, Rijeka: Ex libris, 2009. Prikaz: Robert Bogešić.
Otpor i predanje: pisma iz zatvora (Widerstand und Ergebung, 1951.), preveo Tomislav Ivančić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1974., 21993. O sadržaju te knjige na hrvatskom su dostupni prilozi koje su napisali: Vladimir Merćep (1. dio i 2. dio), Ratko Perić, Ivan Čagalj, Željko Mardešić (Jakov Jukić), Albin Škrinjar, brat François iz Taizéa i Fabiola Falappa.
[2] Prva Korinćanima 7, 23:
τιμῆς ἠγοράσθητε· μὴ γίνεσθε δοῦλοι ἀνθρώπων
timē̃s ēgorásthēte; mḕ gínesthe dūloi anthrṓpōn
Pretio empti estis: nolite fieri servi hominum (Vulgata)
Cienom ste kupljeni, nemojte biti sluge čoviečanske (Bartol Kašić)
Cinom se kupiste, nemojte biti sluge ljudih (Petar Katančić)
Vi ste dragom cinom odkupjeni; nemojte se činiti kmeti ljudih (Ivan Matij Skarić)
Kupljeni ste skupo, ne budite robovi ljudom (Bogoslav Šulek)
Kupljeni ste skupo, ne budite robovi ljudima! (Milan Rešetar, Ivan Evanđelist Šarić)
Kupljeni ste velikom cijenom, ne budite robovi ljudima! (Franjo Zagoda)
Skupo ste otkupljeni; ne postanite robovi ljudima (Lujo Bakotić)
U strogom smislu ste kupljeni! Ne budite robovi ljudima! (Ljudevit Rupčić, 1961.)
Kupljeni ste. Ne budite robovi ljudima! (Ljudevit Rupčić, 1968.)
Otkupninom ste kupljeni: ne budite robovi ljudima (Jerko Fućak)
Skupo ste otkupljeni! Ne budite robovi ljudima! (Gracijan Raspudić)
Jednostavljeno ste kupljeni! Ne budite robovi ljudima (Ljudevit Rupčić, 2003.)
Za vas je plaćena cijena. Nemojte robovati ljudima! (Mladen Jovanović)
Cijenom ste otkupljeni! Ne budite sluge ljudima! (Biblija kralja Jakova)
Vi ste kupljeni i skupo plaćeni; ne budite robovi ljudima (Đuro Martinjak)
[3] Od Malcolma Muggeridgea na hrvatskom: Majka Terezija, preveo Mirko Bajić, Zagreb: Salezijanski provincijalat, 1975., 128 str., i Isus, čovjek koji živi, preveo Tomislav Pervan, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1983. (201 str.), 21995. (152 str.)
