“Nasljeduj Krista” (1472.-2022.) – uz 550. obljetnicu prvotiska
Devotio moderna
Zaista čudesno zvuči da je jedno djelce koje ni na koji način ne podilazi nijednoj ljudskoj požudi ni strasti, nego se svima otvoreno i odlučno suprotstavlja, djelce koje nije pisano biranim klasičnim latinskim izričajem – daleko od beletristike Augustinovih Ispovijesti – nego sastavljeno neobrađenim i poniznim stilom, češće nego bilo koja svjetovna knjiga, doživjelo više od tri tisuće izdanja u pet stoljeća samo na latinskom izdano i prevedeno na mnoge jezike svijeta. Ne samo među katolicima, nego i među nekatolicima. A to je protumačivo samo time što ta zlatna knjižica odgovara i kršćaninu koji teži za savršenstvom i nekršćaninu koji teži za unutrašnjim mirom. Ova knjiga ulazi u širi duhovni pokret nazvan Devotio moderna – Moderna pobožnost, pokret nastao u Nizozemskoj potkraj 14. stoljeća, širio se i cvjetao u Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj u 15. stoljeću sve do proloma protestantske reformacije. Značajke su mu bile: izbjegavanje grijeha, savršeno i ponizno predanje duše božanskoj volji, nasljedovanje Krista koji je izvor i uzor sve svetosti. U tome je periodu nastalo više samostana s redovnicima nazvanim „Braća zajedničkoga života“. U jednoj takvoj samostanskoj školi odgajao se i obrazovao budući papa Hadrijan VI. (1459.-1523.), koji je ravnao Crkvom s katedre sv. Petra malo više od godine dana. A pokretu Devotio moderna, koji je stavio naglasak na unutarnji život i poniznost, nasuprot težnji za vanjskom znanošću, možda je najistaknutiji izraz upravo knjiga Nasljeduj Krista.[1]
Auktor djela? – Ni do dana današnjega nije utvrđeno stopostotno tko mu je auktor. Je li jedan ili više njih? Najviše „bodova“ odnio je, barem kao konačan redaktor, redovnik augustinac Thomas von Kempen, Toma Kempenski ili Kempenac, rođen u Kempenu, današnja Njemačka, 1379./80., ređen za svećenika 1413., umro u Agnetenbergu, današnja Nizozemska, 1471. Jasne granice između spomenutih područja u okviru nekadašnjega Svetoga Rimskoga Carstva koje se raspalo 1806., uspostavljene su tek na Bečkom kongresu 1815. Općenito se drži da je Toma bio Holanđanin, kako mu je i holandsko prezime: Hemerken (mali čekić), ali radi međunarodnoga mira bolje je reći da je bio: Nijemac-Holanđanin!
Naslov? – Nasljeduj Krista. To je zapravo podnaslov samo Prve knjižice od njih četiri (naslov Druge: Unutarnji život; Treće: Kristov unutarnji govor vjernoj duši i Četvrte: S kakvim poštovanjem treba primati Krista?). Tijekom vremena prevladala je praksa da cijela knjiga bude naslovljena Nasljeduj Krista – Imitatio Christi. Naslov koji odgovara Isusovu pozivu „Slijedi me“ ili „Pođi za mnom!“ upućen Mateju, Filipu i svim apostolima, jer On izabra i pozva sve njih, a ne oni Njega.
Godina pisanja? – Obično se stavlja u petogodište: 1415.-1420. A neki označuju 1418. godinu. I urednica portala Vjera i djela, mr. Snježana M. Gladić, donijela je prijevod blaženoga Alojzija Stepinca,[2] osvrnula se na ovu knjigu 2018. o 600. obljetnici napisana rukopisa.[3] I u više nastavaka komentirala misli iz te knjige.[4]
Kada je knjiga cjelovito napisana, počela se prepisivati u raznim samostanima i različitim redovima. I danas ima više od 700 rukoprijepisa.
Prvotisak? – Nakon što je J. Gutenbergu (1397.-1468.) pošlo za rukom usavršiti „tiskarski stroj“ i tiskati prva djela 1450. godine (Biblija 1455.), javili se dobrotvori da se tiska i Nasljeduj Krista, 1472., prije 550. godine.
Koliko jezika i izdanja? – Nije se rodio koji bi to točno ustanovio, ni na latinskom ni na drugim jezicima ni s pomoću Googlea. Jedni kažu: 2000 izdanja, drugi 3000, treći 4000, četvrti 5000. Pa da je samo i u 1000 izdanja, opet bi to bila najprevođenija knjiga na svijetu, razumije se nakon Biblije koja je prevedena cjelovito na 670 jezika, a Novi Zavjet na 3400 jezika i u bezbroj izdanja.
Hrvatski prijevodi
Na hrvatskom jeziku izišlo je više od 40 izdanja u prijevodu osmorice prevoditelja. Objavljeni su ovi:
1 – Marko Marulić (1450.-1524.), Splićanin, otac hrvatske književnosti, laik, jedan od najvećih humanista, preveo 1500. godine: „Od naslidovanja Isukarstova“, a taj prijevod objavljen tek pet stotina godina poslije, Zadar – Duvno, 1989. (priredili: Zvonimir Kujundžić i Julije Derossi, dva laika).
2 – Bartul Kašić (1575.-1650.), isusovac, Pažanin: „Pismo od Nasledovanja G. N. Jezusa“, Rim, 1641.
3 – Fra Marijan Jaić (1795.-1858.), Brođanin, „Toma od Kempisa četiri knjige od naslidovanja Isukrsta“, Budim, 1833.
4 – Fran Kurelac (1811.-1874.), Ličanin, hrvatski književnik, filolog, ne svećenik, Zagreb, 1868.
5 – Dr. Stjepan Bosanac (1870.-1949.), Bjelovarčanin, slavist i klasični filolog, ne svećenik, nego laik: Nasljeduj Krista, Zagreb, 1903.
6 – Dr. don Ivan Blažević (1895.-1979.), Trebinjac, svećenik Senjske biskupije, doktor teologije: Nasljeduj Krista, Zagreb, 1925., Split, 21939., džepno izdanje Split, 32017.
7 – Dr. Alojzije Stepinac (1898.-1960.), kardinal i blaženik – mučenik, Nasljeduj Krista, Zagreb, 41987.
8 – Msgr. Antun Jarm (1935.-2012.), đakovački svećenik, Nasljeduj Krista, Zagreb, 1998., Split, 22010.
Značenje knjige Imitatio Christi
Latinska poslovica (pripisana sv. Tomi Akvincu) kaže: Timeo hominem unius libri – Bojim se čovjeka jedne knjige. Zašto bi se bojao čovjeka jedne knjige?
– Ako je taj čovjek pročitao samo jednu knjigu, nemaš što s njim više pričati. Ne boj ga se! Ali ako je dobar čitatelj dobro pročitao jednu dobru knjigu, ne ćeš lako izići na kraj s njegovim argumentima. Uvjerit će te! To je Kempenskoga Nasljeduj Krista!
U Bibliji su 73 knjige. Biblija i znači „knjige“, a to opet dolazi od onoga gradića Biblos-a u Libanonu gdje je rastao papir po kojem se pisalo.
– U ovoj knjizi nalaze se pouke i poruke iz gotovo svih knjiga Svetoga Pisma u rasponu od 2000 godina, pisane prije 2000 godina: od Geneze do Apokalipse.
Neki ljudi smatraju da jedna nacija koja posjeduje dobru kolekciju popularnih knjiga jest vlasnica velika blaga.
– Ako je tako, onda je Nasljeduj Krista knjiga od četiri knjižice koja je takva više od 600 godina, samo u tiskanu obliku 550 godina u tolikim katoličkim obiteljima u Europi.
Neki kažu: Glavna slava jednoga naroda potječe od njegovih pisaca!
– To je živa istina, samo ako narod dobro čita dobre pisce, a pisci dobro pišu tomu narodu. Knjiga Nasljeduj Krista pisana je redovnicima, a jednako je s duhovnom korišću mogu čitati i čitavi narodi.
Poneki filozof misli: Knjiga je kao osamljena kapelica u koju uđeš da se sabereš od rastresenosti života i misliš na egzistenciju koja nije samo ovozemaljska.
– Ako je tako – a jest! – onda je ova knjiga mala kapelica već u naslovu i na svim stranicama: i to kapelica posvećena nasljedovanju Isusa Krista, Svjetla od Svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga.
Knjiga je dvorana u kojoj razgovaraš sa svojim starim dobrim prijateljima.
– A u toj dvorani Nasljeduj Krista posjedali su dobri stari prijatelji: David, Salomon, Ezekiel, Izaija, Sirah…, pa grčki i rimski klasici: Aristotel, Ciceron, Ovidije, Vergilije, Seneka…, zatim Isusovi apostoli i evanđelisti: Petar, Pavao, Matej, Marko, Luka, Ivan…; konačno katolički sveci: Augustin, Jeronim, Benedikt, Grgur Veliki, Bernard, Bonaventura… Doručkuješ s Aristotelom u Ateni, ručaš sa Senekom u Rimu, večeraš s Augustinom u Hiponu.
Najviše se knjigâ primiriše, neke se gutaju, a samo se mali broj probavlja, vele neki pisci.
– Ovu, Nasljeduj Krista, ako okusiš, ne ćeš sigurno progutati, nego ćeš je s korišću čitati, i to često.
Što si ti napisao na svojoj polici knjiga: „Za vanjsku upotrebu“ ili „Za unutrašnju upotrebu“?
– Ovu knjigu od četiri knjižice čuvaj na zaštićenu mjestu, jer: „Nije za djecu, nego za odrasle“, i to za unutrašnju upotrebu.
Mudrac veli da se ne potpisuje na knjigu dok je ne pročita. Kada je mirno pročita, tek je onda njegova.
– U ovom slučaju: čim pročitaš Nasljeduj Krista, potpiši se, jer je knjiga onoga tko je proučio, a nije više toliko onoga tko je napisao, pogotovo ako se ne zna ni tko je točno napisao.
Starima je rečeno: Nemojte čitati knjige kojima nema barem godina dana.
– A ovom je prvotisku Nasljeduj Krista ravno 550 godina. Tiskana, 1472. Uzmi i čitaj! U izdanjima Verbuma, Prometeja, Društva Ćirila i Metoda…
Netko ovako kritički: Oznaka je novih knjiga u tome što priječe pročitati koju staru dobru knjigu.
– Ova je knjižica starinskoga sadržaja, pisana na starinski način s pomoću starinskih pisaca. U tome je velika njezina novost!
Neki književnik napisa, Petrarca, da su neke knjige neke čitatelje dovele do znanja, a neke odvele u bezumlje.
– Ova te od početka vodi od Mudrosti do Straha Božjega.
Dobre knjige jesu dobri prijatelji.
– Ako je tako, a točno je tako, onda neka se uza te nađe ova knjiga, pogotovo ako još nisi stekao pravih, dobrih i autentičnih prijatelja!
Knjigu koja ne zaslužuje da se dva puta čita, ne vrijedi ni jednom pročitati.
– Ovu smo knjigu čitali: kao gimnazijalci na Šalati, kao bogoslovi na Kaptolu, čitao sam je kao svećenik u Trebinju, u Sarajevu, u Rimu i kao biskup u Mostaru, i sada u mirovini.
Kakva ti je to knjiga koja te ne uči bar malo bontonu!
– Sve četiri knjižice, sastavljene u jednu, i sva 104 poglavlja Nasljeduj Krista uče nas ljudskom i kršćanskom bontonu.
Po čemu se jedna knjiga prosuđuje? Neki odgovaraju: Po tome koliko u čitatelju uzdiže duh, koliko budi plemenite osjećaje, koliko potiče na razboritu hrabrost…
– Pogledaj ne bi li barem štogod od toga našao u ovoj knjizi.
Je li Toma Kempenski svetac?
Neki ga nazivaju „svetim“, i to u naslovu.[5] Drugi ga nazivaju blaženim.[6] U starosti je bolovao od vodene bolesti, od koje je i umro u Agnetenbergu u Nizozemskoj, 26. srpnja 1471. i pokopan u zdanju s istoka naslonjenu na samostansku crkvu. S njim su se i nakon smrti događale čudne stvari. Ima više verzija o tome, a jedna je i ova: samostanci su potaknuli nadbiskupa da pokrene proces beatifikacije. Kada su mu otvorili mrtvački sanduk da ga identificiraju, našli su mu za noktima iverja, strugotina i zaključili da se u lijesu probudio i strugao po daski. Ne zna se kako se ponio u onom razmaku nakon što se u hladnu grobu osvijestio. Odmah su ga zatvorili. I nisu više pokretali procesa. Pogotovo što se na grobu nisu događala čudesa. Godine 1897. u crkvi sv. Mihovila u Zwolleu, u prisutnosti nadbiskupa Utrechta, svečano je otvoren spomenik posvećen Tomi. Godine 2006., nakon zatvaranja crkve u Agnetenbergu,[7] njegov je relikvijar premješten u baziliku Gospe Uznesene na nebo, koja se nalazi u središtu Zwollea.[8]
IZABRANE MISLI IZ PRVE KNJIŽICE NASLJEDUJ KRISTA
(prijevod msgr. Jarma)
- „Više volim skrušenost osjećati nego je znati tumačiti“ (I. knjiga, 1. poglavlje, 9. redak).
- „Što ti koriste velike riječi o Presvetome Trojstvu ako nemaš poniznosti? Bez nje mu se ne sviđaš (I.,1,7).
- „Stišaj preveliku želju za znanjem jer u njemu je mnogo nedoumica i zabluda“ (I.,2,5).
- „Svi smo slabi, ali nikoga ne smatraj slabijim od sebe“ (I.,2,19).
- „Ne budi povjerljiv ni s jednom ženom, već općenito sve dobre žene preporuči Bogu“ (I.,8,5).
- „Mnogo bih puta volio da sam šutio i da nisam bio među ljudima“ (I.,10,3).
- „Najprije padne na pamet obična misao, zatim dođe živahna mašta, onda užitak pa zlo nagnuće i pristanak“ (I.,13,22). Pet stepenica grijeha.
- „Bog više cijeni kako tko radi nego koliko uradi“ (I.,15,5).
- „Ako sebe sama ne možeš odgojiti kako bi htio, kako ćeš moći drugoga oblikovati po svojoj volji?“ (I.,16,6).
- „Jer čovjek snuje, Bog određuje; put čovječji nije u njegovoj vlasti“ (I.,19,9) – Izreke 16,9.
- „Nikad ne budi sasvim besposlen, čitaj ili piši, moli ili razmatraj ili pak radi što korisno za zajednicu“ (I.,19,18).
- „Reče netko: Koliko god sam puta bio među ljudima, manji sam se čovjek vratio“ (I.,20,6) – pripisuje se i Seneki i sv. Jeronimu.
- „Malo ih je koji se poprave u bolesti; kao što se malokad posvećuju i oni koji mnogo putuju“ (I.,23,24).
- „U čemu je čovjek griješio, u tome će biti i kažnjen“ (I.,24,10) – Knjiga Mudrosti 11,16.
- „Sjeti se uvijek svršetka i da se izgubljeno vrijeme ne vraća“ (I.,25,43).
[1] F. Callaey, Praelectiones historiae ecclesiasticae aetatis mediae et modernae, Rim, 1959., str. 280-283
[2] http://www.vjeraidjela.com/wp-content/uploads/2018/07/Nasljeduj-Krista-prijevod-bl.-A.-Stepinca.pdf
[3] https://www.vjeraidjela.com/o-nasljedovanju-krista-tome-kempenca/
[4] https://www.vjeraidjela.com/category/duhovnost/pouke-starih-teologa/o-nasljedovanju-krista/
[5] https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/sveti-toma-kempenac-kako-je-sretan-onaj-koji-tako-zivi-da-bi-se-svaki-dan-mogao-pricestiti/
[6]https://www.velecasnisudac.com/index.php?option=com_icagenda&view=list&layout=event&Itemid=2044&id=273
[7] https://it.wikipedia.org/wiki/Tommaso_da_Kempis
[8] Nizozemska, domovina Tome Kempenskoga i njegova remek-djela Nasljeduj Krista, u kojoj je nekoć cvala Devotio moderna danas cvate Saecularisatio moderna. Statistički gledano: oko 16 milijuna stanovnika, katolika oko 4 milijuna. U zemlji je samo jedna nadbiskupija, Utrecht, sa šest područnih biskupija. Posljednjih stoljeća katolici su bili relativna većina. Od 70-ih godina prošloga stoljeća sekularizacija je zahvatila maha. Prema anketama (u popisima izostavlja se rubrika „vjera“): bezvjeraca oko 50 %, katolika oko 23 %, protestanata oko 16 %, ostalo druge religije. Od 1973. zatvoreno je 125 katoličkih crkava i 50 sjemeništa. Tohu-va-bohu. Pusto i prazno.
