Ponedjeljak, 25 siječnja

Nedjelja Gaudete – Treća nedjelja došašća


Liturgijski gledano, Treća nedjelja došašća je nešto drukčija od ostale tri. Ta se nedjelja naziva Gaudete, a ime joj dolazi iz latinskoga jezika i znači radujte se! Smisao posebnosti te Treće nedjelje došašća pronalazimo u Fil 4, 4, gdje Pavao poručuje Filipljanima: Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Točnije, svoj naziv vuče iz ulazne pjesme Gaudete in Domino semper (Radujte se u Gospodinu uvijek), a prema tradiciji da su nedjelje dobivale svoja imena prema latinskim nazivima ulaznih misnih pjesama (introita).

Iako došašće danas nema izričiti pokornički karakter kao korizma, nego je riječ o radosnoj, ali ozbiljnoj pripravi za Božić, ipak i unutar tog vremena smo pozvani na izraženiji kreposni život, posebno na post, molitvu i milostinju. Štoviše, došašće je nastalo po uzoru na korizmu i imalo je prilično stroga  pokornička pravila, iako blaža od korizme i uz to s naglaskom na radosti, a neke od pokorničkih elemenata vidimo i danas. Tako su u crkvama izraženije jednostavnost i umjerenost, bez pretjeranog ukrašavanja, jačina sviranja instrumenata je smanjena, ne pjeva se Slava, važan je izbor pjesama itd. U tom smislu, uobičajena ljubičasta boja došašća upućuje na takvu ozbiljnost i spremnost na Kristov dolazak, dok se u Treću nedjelju došašća naglašava radosno iščekivanje skorog Kristova dolaska pa se može uzeti ružičasto ruho, a glazbala mogu jače svirati.

Slično se može primijeniti i na četiri ljubičaste svijeće na panju (ili prema novijem običaju, koji je proistekao iz protestantizma, na adventskom vijencu), koje obično viđamo u crkvama, a značenjski se povezuju s proročanskim navještajem u Knjizi Izaijinoj (11, 1 ss) da će niknuti mladica iz panja Jišajeva, tj. da će se iz Davidove loze roditi Mesija. Četiri svijeće simboliziraju četiri nedjelje došašća, a njihovo postupno paljenje svake nedjelje po jednu više, i to od gore prema dolje, silazak Boga među nas ljude i rasvjetljenje naše pameti i naših srca za toliko Božje otajstvo. Treća svijeća tako može biti ružičaste boje, kako bi se njome izrazila već navedena simbolika radosti i kako bi se istaknula promjena u naglascima svete uzbuđenosti jer Krist dolazi i neće kasniti. 

Ružičasta boja liturgijskog ruha predviđena je još samo jednom u crkvenoj godini, i to na Četvrtu nedjelju korizme, koja se naziva Laetare, a također se njom kao i kod nedjelje Gaudete želi napraviti lagani predah od strogoće pokore i još se snažnije pripremiti za otajstvo velikoga blagdana koji uskoro slijedi.

Povijest nastanka Gaudete i Laetare nedjelja nije baš poznata, ali čini se kako je riječ o potrebi za predahom od teškog posta i ozbiljnog pokorničkog života, a koji se spontano javio u narodu, te su se na temelju tog običaja oblikovale i dvije navedene nedjelje sa svojim liturgijskim posebnostima.

Danas su te nedjelje u svojim izvanjskim formama gotovo nezamjetljive, jer si malo koja župa može financijski priuštiti kupovanje ružičastog liturgijskog ruha da bi ga upotrijebila samo dvaput u godini pa ćemo stoga i u te dane u većini crkava vidjeti ruho ljubičaste boje.

No, unatoč navedenome valja imati na pameti važnost one poruke koju je zacrtao sveti Pavao pozivom na radost dok iščekujemo drugi Kristov dolazak, a skladno je tijekom povijesti oblikovana i molitveno-zahvalno izražena u introitu Gaudete in Domino semper, pa je stoga poželjno da se značenje, makar i običan spomen nedjelje Gaudete (također i Laetare) ne izgubi. U tom smislu nam se čini prikladnim i poželjnim, ako se već iz financijskih ili nekih drugih opravdanih razloga ne može pokazati posebnost i uzvišenost nedjelje Gaudete kroz boju liturgijskoga ruha, da se s kojom riječju na početku svete Mise vjernici upoznaju sa značenjem te nedjelje i potaknu na onu radost na koju nas je sveti Pavao pozvao da iščekujemo Krista, s čvrstim pouzdanjem da će sigurno doći. Na takav će način pozornije pratiti i misne molitve i lakše moći uočiti kako nas nedjelja Gaudete na izravniji način uvodi u otajstvo Kristova utjelovljenja.