Četvrtak, 7 srpnja

Običaji paljenja vatre uoči Svetoga Ive


Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima,
katoličkim selima u okolici Banje Luke.


Od običaja vezanih uz slavljenje sv. Ive Krstitelja, 24. lipnja, najpoznatije je paljenje vatre uoči toga dana, uz pjevanje prigodnih pjesama, igranje kola i preskakivanje vatre. Djeca, a i odraslija mladež, posebno se veselila paljenju lila, žiški i velikih vatri od granja ili od strnjike i slame.

Za pravljenje lila gulila se kora s trešnje, izrezala na komade veličine listova veće školske bilježnice te sušila. Osušeni listovi kore, po 6-7, naslagali bi se jedan na drugi, učvršćivali komadima letvica, i umetali u rascjep povećeg štapa, dužine do 1,5 m, te sve uvezivalo žicom da se pri sagorijevanju ne raspadne. U novije vrijeme za lile umjesto kore od trešnje koristila se koža od starih cipela ili guma od opanaka, a za velike vatre umjesto strnjike i slame gume od auta.

Žiške su se pravile tako da se sirovi hrastov štap, dužine do 1,5 m, na jednom kraju tucanjem uzduž rascjepka u sitnije iverje. Štap se zatim sušio i za sv. Ivu se potpaljivao onaj rascjepkani dio.

Lile i žiške su se palile na uzvišenijim mjestima da se dalje vide, i njima se mahalo, što je stvaralo čarobniji dojam, a podsjećalo je na Ivanjske svjetlucave krijesnice.


Iz knjige: Velimir BLAŽEVIĆ, Rodni kraj i vlastiti korijeni vole se i ne zaboravljaju