Utorak, 27 srpnja

Ora et labora


Sredinom srpnja u kalendaru je naznačen Blagdan svetog Benedikta. On je svetac-zaštitnik Europe ali i otac Europe. Kada je nestalo Rimsko carstvo, Europom su zavladali barbarski narodi. Lako se moglo dogoditi da znanstvena i kulturna baština Staroga svijeta bude posve urušena. To se nije dogodilo ponajviše zahvaljujući upravo svetome Benediktu i njegovim benediktincima koji su sačuvali rimsku kulturu u najširem smislu. Prisjetimo se: kulturi pripadaju na samo znanost i umjetnost, nego također poljodjelstvo, voćarstvo, stočarstvo, graditeljstvo. A kako su to benediktinci uspjeli? Jednostavno. Pripadnici grčko-rimske visoke klase smatrali su rad obvezom robova i niže klase, dok  su se oni sami bavili govorništvom, politikom, umjetnošću i dokolicom. Nasuprot tome, benediktinsko pravilo života je „Ora et labora“ – to jest: „Moli i radi.“ I doista. U benediktinskim se samostanima – i danas! – izmjenjuju molitva i rad. Živjeli su – i žive! – isključivo od rada svojih ruku, ali su se u isto vrijeme bavili znanošću, umjetnošću, prepisivali su stare kodekse i pisali originalna djela o svim područjima ljudskoga djelovanja. Međutim, gotovo jednak dio vremena oni posvećuju bogoslužju i molitvi.

Važna je to pouka i poruka i za današnje vrijeme. Dok danas jedni upravo preziru rad, nastojeći lagodno živjeti na rubu zakonitosti ili sebično koristeći određene mehanizme koje društvo pruža, a dok drugi poznaju samo rad i rad, sedam dana u tjednu, sve do fizičke i duševne iscrpljenosti, dobro je imati pred očima Benediktovo pravilo. Treba raditi pošteno i predano. U isto vrijeme treba nam vremena za odmor, ali i za ono duhovno. Treba nam vremena za Boga, za molitvu. Jer, duboko je istinita Isusova riječ: „Ne živi čovjek samo o kruhu.“