Skip to content

Školstvo treba poboljšanja, a ne šminku


Bivša Milanovićeva/Budakova/Mornarova Ekspertna radna skupina nije marila objektivno raščlaniti stanje hrvatskoga školstva. Važne temeljne činjenice jesu:

1. Renomirane međunarodne provjere svrstavaju naše školstvo u mnogim područjima i dobi iznad prosjeka anketiranih zemalja: ECLS 2011., ICILS 2013., ICSS 2015., PIRLS 2011. i 2015., PISA 2009. i 2012. i TIMSS 2011. i 2015. (mr. P. Radelj).

2. Sadašnji globalni okvir osnovnoga odgoja i obrazovanja od osam godina imaju nama tradicijom i položajem bliske kvalitetne zemlje: Austrija, Mađarska, Poljska… Ako politikanstvo zahtijeva devet godina, kod nas se već sada očekuje jedna godina dječjih vrtića kao priprema za osmogodišnji sustav. Tehničko je pitanje standardizirati tu godinu i uključiti je u postojeći sustav.

3. Medijsku prašinu o hitnosti Milanović-Jokićeva CKR-a treba prema navedenom primiriti i argumentirano, postupno poboljšavati postojeći sustav!

Trenutačno se velika buka diže oko informatičkoga opismenjavanja. Tu najprije moramo imati stručno suglasje specijalista za mentalnu doraslost djece, usporedbu s nama sličnim zemljama, a tek na kraju uključiti mišljenja programera. Već danas u 2. razredu osnovne škole učenici imaju sliku osnovnih elemenata računala. Tek stručna analiza, otvorena javnosti, treba predložiti kako i koliko ići od vještine upotrebe (tipkovnice, zaslona, excela…) do upitne važnosti programiranja. Velike razlike postoje u računalnim i informatičkim potrebama raznih zanimanja/školskih usmjerenja.


Sržni problemi školstva


A) Financije


Izvjesno su: plaće školnika, opremljenost škola i goleme razlike u uvjetima školovanja između velikih i malih sredina, vrlo važni i esencijalni problemi. Veliki iskoraci objektivno se ne mogu očekivati bez rasta BDP-a. S druge strane politika, a ne CKR, može djelovati da hrvatski učenici imaju podjednake mogućnosti odgoja i obrazovanja.


B) Društveni položaj


Nedostatak je naše sredine da vrjednuje ljude prema njihovim primanjima. Time školstvo ne stoji dobro; mladi naraštaji nisu stimulirani ulaziti u školski sustav. To može voditi negativnu odabiru. Praksa instrukcija donekle nadoknađuje financijski manjak, ali i otvara prostor podmićivanju i potkupljivosti. Tako se slabiji učenici upućuju prijateljima-kolegama na instrukcije i ispiti komuniciraju unaprijed. Etički bi bilo organizirati (ako je moguće) kvalitetne volontere lokalne zajednice za pomoć. Nedozreli ravnatelji mogu favorizirati neke nastavnike neobjektivno, mimo utvrđenih mjerila. Izgleda da Ministarstvo na takve prijave reagira automatizmom, bez provjere činjenica.


Zaključak


Bilo kakvi akcijski planovi, šminka s informatikom i slične fraze, koje zaobilaze gornje realnosti ne će pridonijeti stanju hrvatskoga školstva. To je školstvo bolje, nego što se prikazuje. Nikako ga ne treba „spašavati“ lošim novitetima. Na primjer: savjesni nastavnici pišu o slaboj iskorištenosti „pametnih ploča“ u koje su ulupana velika sredstva.


prof. emer. dr. sc. Miroslav Furić

Fizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Temeljni problemi prijedloga Nacionalnoga kurikula Nepostojanje analize postojećega stanja Za poduhvat ovih dimenzija normalno je očekivati da se kvalitetnom analizom hrvatskoga školstva...
Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi 1. Nova didaktička teorija obrogira pedagogiju Bavljenje odgojem (grčki παιδεία ) od samih je početaka ropski posao. Civilizacijski i s...
Prognani odgoj U raspravi se prikazuje važnost odgoja i problem njegova zanemarivanja u postojećoj odgojno-obrazovnoj politici, odgojnim znanostima i školstvu. Izlaž...
Prosudba prijedloga umjetničkoga obrazovanja Donju sam studiju 31. kolovoza 2016. dostavio ministru Predragu Šustaru. Raščlamba Prijedloga nacionalnoga kurikula umjetničkoga obrazovanja u mnogoče...
Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima U svim prijedlozima uputnika Cjelovite kurikulne reforme ističu se „ishodi učenja“. Je li to posljednja riječ pedagogije? Je li takav pristup općeprih...