Slavljenje vjere u zajedništvu


Svaki čovjek ma potrebu za druženjem jer kroz takve oblike zajedništva izgrađuje sebe i druge. Zato rado dijeli radosne trenutke s drugima. Tako će mnogi nastojati u zajedništvu s drugima slaviti rođendane, imendane, krštenje, prvu pričest, vjenčanje, krizmu itd. Na sličan način ima potrebu podijeliti s drugima i teške trenutke koji se najviše vide u zajedništvu pri pokopu nekog čovjeka.

I današnji mladi, iako su više okrenuti virtualnom svijetu, imaju potrebu za druženjem s drugima, posebno s onima s kojima ih vežu isti interesi. U suvremenim okolnostima distanciranosti jednih od drugih, takva druženja su posebno važna i potrebna.

Međutim, mladi nisu još uvijek formirani ljudi i svoju potrebu za druženjem mogu okrenuti u krivom smjeru. Za razliku od pozitivnog zajedništva, oblici destruktivnog druženja ne pridonose ni izgradnji pojedinca ni izgradnji društva i zato ih je važno prepoznati kao opasnosti koje valja izbjeći.

Može se govoriti ne samo o svjetovnim oblicima druženja, nego i o zajedništvu koje se ostvaruje u Crkvi. Taj je oblik posebno važan, jer izgrađuje osobni i zajednički odnos prema Bogu i razvija ljubav prema Crkvi, a  nastoji ih konkretizirati u izravnim slavljima u župnoj zajednici. U tom je smislu najuzvišeniji oblik zajedništva sveta Misa, a potom i svaki drugi bogoslužni čin.

Bogoslužne čine u Crkvi nazivamo liturgija (od grč. λεıτουργία (leitourgia) – javna služba), a riječ je o zajedničkom i javnom obliku štovanja Boga koji odobrila Crkva. U svakom se bogoslužju uprisutnjuje Krist, a posebno je nazočan u svetoj Misi pod prilikama Kruha i Vina. Zato i kažemo da je sveta Misa ili Euharistija vrhunac i izvorište svega kršćanskoga života. Osim svete Mise, u bogoštovne čine spadaju slavlja sakramenata, Služba riječi, Časoslov, blagoslovi, sprovod itd.

Bogoslužni čini imaju neke svoje značajke, a među njima su najznačajnije ove:

  • utemeljio ih je Krist ili Crkva
  • uvijek se slave u Kristovo ime
  • slave se i u ime Crkve
  • slave se samo po obrascima iz službenih liturgijskih knjiga
  • redovito ih predvodi svećenik (biskup, đakon), a neke i druga neka ovlaštena osoba

Svi smo pozvani sudjelovati na svetoj Misi, svako prema svome staležu. Svećenik ju tako predslavi, a vjernici osim uobičajenog načina sudjelovanja to mogu činiti i izravnije, kao npr. čitači, pjevači, ministranti, orguljaši, oni koji se brinu za čistoću crkve, članovi pastoralnog vijeća, članovi ekonomskog vijeća, suradnici na mrežnoj stranici župe itd.

Osim svete Mise i zajedništva vezanog izravno uz bogoštovne čine, postoje i neki drugi oblici zajedništva u Crkvi u kojima mogu sudjelovati mladi, kao što su npr. hodočašća, križni put mladih, djelovanje kroz molitvene zajednice, okupljanje u kampovima mladih, djelovanje kroz humanitarne udruge i akcije (posebno u novije vrijeme lijepo prihvaćena akcija „72 sata bez kompromisa“), odlasci na koncerte duhovne ili kršćanske glazbe (npr. koncerti pod nazivom „Progledaj srcem“), odlasci na Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM), na susrete s Papom itd.

Susret hrvatske katoličke mladeži susret je mladih katolika koji se održava svake dvije-tri godine u jednom od gradova Republike Hrvatske. Prvi je održan u Splitu 1996. god., a zadnji je planiran u Zagrebu 2020. god., ali zbog epidemioloških razloga vezanih uz bolest COVID-19 nije održan.

Tablica prikaza dosadašnjih Susreta hrvatske katoličke mladeži, s godinama i datumom održavanja, mjestom održavanja i geslom Susreta.

Godina

Datum

Mjesto

Geslo susreta

1996.

10. lipnja

Split

˝S Kristom u treće tisućljeće˝

2000.

29. travnja

Rijeka

I Riječ je tijelom postala (Iv 1,14)

2002.

13. i 14. travnja

Osijek

Sačuvaj nas u svom imenu! (Iv 17,11)

2004.

24. i 25. travnja

Šibenik

Zaveslaj na pučinu

2006.

29. travnja

Pula

Učitelj je ovdje i zove te! (Iv 11,28)

2008.

26. i 27. travnja

Varaždin

Bijahu postojani… (Dj 2,42)

2010.

8. i 9. svibnja

Zadar

Da vaša radost bude potpuna (Iv 15,11)

2012.

5. i 6. svibnja

Sisak

U svjetlosti hodimo (1 Iv 1,7)

2014.

26. i 27. travnja

Dubrovnik

Na slobodu pozvani (Gal 5,13)

2017.

29. i 30. travnja

Vukovar

Krist, nada naša (usp. 1 Tim 1, 1)

2020.

odgođeno

Zagreb

Što god vam rekne, učinite! (Iv 2, 5)

Sve nam to pokazuje da je Crkva zajednica vjernika koja slavi život, točnije sa zahvalnošću ga prima kao dar od Boga i to iskustvo radosno dijeli s drugima. Zato je poželjno da se svi mladi vjernici uključe u život svoje župne zajednice i da u njoj pronalaze istinsko zajedništvo s Bogom i ljudima, ponajviše na svetoj Misi, a onda i kroz druge oblike druženja i slavljenja Boga.  


Svi nastavni materijali za 2. razred SŠ

Loader image

1. Uvod u nastavni plan i program

2. Mladi čovjek i sazrijevanje u vjeri

3. Sloboda i odgovornost u svjetlu učenja Katoličke Crkve

4. Moć Isusove slobode

5. Ususret drugome kao bližnjemu

6. Ovisnosti i učenje Katoličke Crkve

7. Izbor trajnih vrjednota u svjetlu učenja Katoličke Crkve

Ponavljanje 1. nastavne cjeline i provjera znanja

8. Otajstvo Crkve

9. Sakrament krsta - početak kršćanskoga života

10. Sakrament potvrde - vidljivi znak Duha Svetoga

11. Sveta Misa – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve

Ponavljanje i provjera znanja

12. Karizme u Crkvi

13. Redovite službe u Crkvi

14. Katolička Crkva - jedna i jedina

15. Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

16. Ponavljanje i provjera znanja

17. Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom

18. Crkva u ranom srednjem vijeku

19. Crkva u razvijenom srednjem vijeku

20. Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci

Ponavljanje

21. Crkva u doba humanizma

22. Crkva u doba reformacije 

23. Crkva i moderno doba

24. Crkva pred promjenama suvremenog svijeta

25. Ponavljanje

26. Izrazi vjere i štovanja Boga

27-28. Liturgijska godina, liturgijski prostor, liturgijsko posuđe, liturgijske boje, liturgijsko ruho i liturgijske knjige

29. Osobna i zajednička molitva u životu Crkve

30. Krunica i Časoslov

31. Slavljenje vjere u zajedništvu

32. Kršćanska ljubav i služenje drugima

33. Ponavljanje i provjera znanja

34. Provjera znanja

35. Zaključivanje ocjena