Skip to content

Sv. Ignacije Lojolski i isusovci

31. srpnja Crkva slavi spomen sv. Ignacija Loyole, utemeljitelja Družbe Isusove.


Sv. Ignacije Loyola


Na prijelazu iz 15. u 16. st. često se događalo da svjetovni vladari prisilnim metodama zauzimaju crkvene službe, što je rezultiralo općim nemoralom. Budući da u sebi nisu imali nikakve vjerske snage, ne čudi što su sami prednjačili u pijančevanju, seksualnim perverzijama, kupovanju crkvenih službi, rasipništvu, pa čak i u ubojstvima… Crkva je na takav način bila zarobljenik svjetovnih vladara, i ono što su oni tada činili najvećim se dijelom nepravedno pripisuje i dan-danas Katoličkoj Crkvi kao takvoj. Ipak, povijest nam pokazuje da Bog i takve loše situacije okreće na dobro, što se uskoro i pokazalo.

Tada se, naime, javlja augustinski redovnik Martin Luther koji opravdano “protestira” protiv postojećeg stanja, no i sam pri tome odlazi u drugu krajnost, odnosno odbacuje Katoličku Crkvu i osniva Protestantsku, te počinje naučavati bitno drukčije od dotadašnjeg nauka, što će se s vremenom pokazati prilično nezgodnim, jer će, između ostaloga, izazvati lavinu novih protestantskih sljedbi.

Kao reakcija na njegovu reformaciju, javljaju se neki novi katolički redovi koji predvode tzv. protureformaciju, odnosno obnovu u Crkvi, ali takvu koja je ujedno protuteža Lutherovoj. Tako se npr. javljaju 1524. teatinci, a 1530. barnabiti. No, oni nisu ostavili nekog većeg odjeka u Crkvi.

Posebnu je snagu u provođenju katoličke obnove imao osnivač isusovačkog reda sv. Ignacije Loyola i njegova redovnička zajednica – isusovci.


IGNACIJE LOYOLA


Ignacije, pravim imenom Inigo Lopez, rođen je 1491. godine na sjeveru Španjolske kao plemić u dvorcu Loyola. Najprije je bio vitez i vojnik, željan slave i uspjeha, provodeći svjetovan život kao većina njegovih suvremenika. No, 1521. godine je bio ranjen u bici kod Pamplone, te se morao oporavljati odmarajući u svom dvorcu. Tada je počeo čitati život Isusa Krista (evanđelje) i nekih svetaca, a to je u njemu izazvalo duboku unutrašnju promjenu, obraćenje.

Zato je napustio vojničku službu i započeo život pun duhovnosti. Odlazi na studij u Pariz gdje s prijateljima (jedan od njih je bio i sv. Franjo Ksaverski) osniva 1534. god Družbu Isusovu, odnosno isusovce ili jezuite (od lat. Jesus – Isus). Šest godina kasnije Družbu je odobrio tadašnji papa Pavao III. Ignacije je umro u Rimu 31. srpnja 1556. godine, a proglašen svetim 1622. Zaštitnik je Družbe Isusove, odgojitelja, vojnika, samotnjaka, a njemu su i posvećene mnoge crkve i kapele diljem svijeta.


ISUSOVCI


Isusovci su se tada posebno počeli baviti odgojem i poučavanjem mladih, te posebno misionarenjem u novootkrivenim zemljama (Kolumbovo vrijeme!). Brzo su se širili po cijeloj Europi. Osim što su se bavili odgojem mladeži, posebno su (kao protuteža protestantizmu) nastojali izgrađivati zdravi teološki nauk, pa su tako postali vodeća inteligencija u Crkvi. Uz to su se obvezali na vječnu poslušnost papi, posebno ako ih pošalje u bilo koji kraj u misionarenje. Glavno isusovačko geslo glasi: Omnia ad majorem Dei gloriam – Sve na veću slavu Božju (skraćenica: OAMDG).

Isusovci su u Hrvatsku došli već 1560. godine. Provodili su obnovu u Crkvi koja je svoj temelj imala u Tridentinskom saboru. Naime, kada su se protestanti sve više udaljavali od katoličkog nauka, Crkva je osjetila potrebu sazvati sabor. On se održavao u Trentu od 1545. do 1563. god., te po mjestu održavanja dobio naziv Tridentski (ili Tridentinski) sabor. Isusovci su, dakle, bili oni koji su prednjačili u provođenju saborskih odluka.

Njihovi su samostani (koji se nazivaju rezidencije) nastajali u Dubrovniku, Varaždinu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku i u drugim mjestima, te su postala rasadišta vjerskog i intelektualnog života. Mnogi su ugledni hrvatski intelektualci i znanstvenici bili pripadnici isusovačke zajednice, kao npr. Bartol Kašić, pisac prve hrvatske gramatike, izdane 1604. godine, Aleksandar Kumulović, pisac prvog katekizma (1582.), ili Ruđer Bošković, veliki filozof, matematičar i fizičar.

Družba Isusova je danas najbrojnija redovnička zajednica, s preko 20.000 članova koji djeluju na svim kontinentima, a posebno su i danas značajni po prosvjetnom i intelektualnom radu, tako da upravljaju velikim broje sveučilišta i škola.

U Hrvatskoj djeluje oko 160 redovnika, u okviru Hrvatske provincije Družbe Isusove, a posebno su poznati po svom fakultetu, koji nosi naziv Filozofski fakultet Družbe Isusove (FFDI), a nalazi se u Zagrebu.


MOLITVA SV. IGNACIJA LOJOLSKOG


Uzmi, Gospodine, i primi svu moju slobodu, moju pamet, moj razum i svu moju volju, sve što imam i što posjedujem. Ti si mi to dao, tebi, Gospodine, sve vraćam. Sve je tvoje, raspolaži sa svime po svojoj volji. Daj mi samo svoju ljubav i milost, i to mi je dosta.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeroučiteljica u Osijeku i urednica portala
mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Latest posts by mr. Snježana Majdandžić-Gladić (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Sveti Josip, zaručnik Blažene Djevice Marije Sveti Josip, Isusov poočim i zaručnik Blažene Djevice Marije, jedan je od svetaca Katoličke Crkve o kojima nemamo puno povijesnih podataka, a ...
Sveti Petar Damiani Povijest Crkve povijest je, u moralnomu i duhovnomu smislu, uspona i padova. Redovito se tako događalo da bi u Crkvi popustio prvotni zanos, a...
Sedam svetih osnivača Reda slugu Blažene Djevice M... Onaj tko makar i površno poznaje povijest Crkve, može uočiti stalnu izmjenu svjetla i sjena, odnosno s jedne strane primjećuje se kako s vreme...
Sveta Skolastika Iako smo u vremenima kada za redovnički život postoji sve manje zanimanja, valja naglasiti veliku vrijednost i važnost takvoga samostanskoga obl...
Sveta Jozefina Bakhita 8. veljače Crkva slavi spomendan svete Bakhite, afričke crnkinje koja je morala podnijeti velika životna iskušenja, ali je unatoč njima pokazala nepok...