»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Oznaka: 2. razred

Crkva pred promjenama suvremenoga svijeta

Crkva pred promjenama suvremenoga svijeta

Vjeronauk - srednja škola
  Počevši od vremena humanizma i renesanse, Crkva se sa svom ozbiljnošću susreće s nekim do tada ne baš uočljivim poteškoćama, a vezuju se uz izravno odbacivanje Božjeg postojanja i autoriteta Crkve kao Kristove zaručnice i otajstva spasenja. Kroz naredna stoljeća takvi su oblici udaljavanja od božanskoga i svetoga postajali sve razvidniji i žešći, tako da su izrodili neke izričito ateističke poglede na svijet, koji su odbacivali ne samo Božje i crkvene zapovijedi, nego i sam naravni zakon.  Gledajući tako plodove razvitka društva u 19. i 20. st., možemo primijetiti nastanak niza filozofsko-društveno-kulturnih pravaca i ideologija, koji su opet sa svoje strane doveli do nastanka najvećih totalitarnih režima. Svima je njima zajedničko odbacivanje Božjeg autoriteta i iskrivljeno gledanje
Crkva i moderno doba

Crkva i moderno doba

Vjeronauk - srednja škola
Nakon razdoblja nastanka i razvitka protestantizma (16. st.), Katolička Crkva je svoj odgovor na takvo nemilo stanje dala u obliku sazivanja Tridentskog sabora (1545.-1563.) i marnog provođenja odredbi koje su na njemu donesene. Međutim, vjerski ratovi između protestanata i katolika obilježit će još nekoliko narednih desetljeća i pridonijeti da se jedni od drugih bitno udalje kako u naučavanju tako i u djelovanju. Početkom 17. st. ti ratovi prestaju, a onda se počinju javljati moderne države, među kojima će posebno mjesto zauzeti Francuska i Austrija, odnosno nešto kasnije Austro-ugarska monarhija. Kako je uloga pape u to vrijeme ponovno ojačala, novonastale moderne države žele oslabiti takav njegov utjecaj i podrediti ga svojoj vlasti, što će velikim dijelom i uspjeti, provođenjem ap
Crkva u doba reformacije

Crkva u doba reformacije

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Cijela povijest Crkve svjedoči da se u njoj stalno zbiva unutrašnja borba između naginjanja duhovnoj i materijalnoj stvarnosti. Iako se puno puta tijekom njezine povijesti dogodilo da je krenula nekim neželjenim smjerovima, uvijek ju je Duh Sveti usmjeravao na pravi put podižući velike ljude i stavljajući pred taj sakrament sveopćeg spasenja takve situacije pred kojima je ponovno obnovila svoju duhovnu snagu. Jedan od takvih događaja zbio se u 16. st. kada je augustinski redovnik Martin Luther kritizirao ono nemoralno u njoj, ali je pri tome otišao u krajnost i u potpunosti odbacio Crkvu. Time je ne samo otvorio put nastanku mnogih protestantskih zajednica i sekti, koje međusobno nemaju gotovo ništa zajedničkoga, a sve zajedno su se bitno udaljile od izvornoga učenja Crkve, ne
Crkva u doba humanizma

Crkva u doba humanizma

Vjeronauk - srednja škola
Humanizam i renesansa pravci su u znanosti, umjetnosti i književnosti koji vraćaju ideal sretnog i ispunjenog čovjeka, a inspiraciju pronalaze u antici. Počinju se javljati u Italiji u 14. st., a protežu se i na ostale europske krajeve i otprilike traju do 16. st. Kada govorimo o humanizmu i renesansi, onda se misli na jednako vremensko razdoblje, ali se pri tom humanizam više odnosi na područje znanosti i obrazovanja, a renesansa na područje umjetnosti. Neki od važnijih europskih humanista su Erazmo Roterdamski (Pohvala ludosti), Francesco Petrarca (Kanconijer), Dante Alighieri (Božanstvena komedija), Giovanni Boccaccio (Decameron), sveti Thomas More (Utopija), Hugo Grotius (O pravu rata i mira), a od renesansnih umjetnika Leonardo da Vinci (Posljednja večera, Mona Lisa), Albrecht Dü
Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci

Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Nakon clunyjevske i grgurovske reforme u 10. i 11. st. Crkva je opet popustila u svom duhovnom zanosu, tako da je ponovno došlo do udaljavanja od evanđeoskih ideala i prianjanje uz materijalno. No, kao i više puta do tada, Duh je Sveti nadahnuo pojedince i skupine koji su željeli vratiti Crkvi njezinu izvornu svetost, kako bi mogla cijelom svijetu pokazati ljepotu lica Kristove Zaručnice. Bilo je tako više značajnih muškaraca i žena koji su se trudili oko svoga duhovnoga života, vršeći ozbiljna pokornička djela, a istovremeno su pokazivala svoju ljubav prema bližnjima skrbeći o siromašnima, utamničenima, bolesnima, putnicima itd. Takvo je stanje pripravilo plodno tlo za nastanak prosjačkih redova u 12. i 13. st., a kao najizvrsnija kruna takvoga povratka na evanđeoske ideale s
Crkva u vremenu razvijenoga srednjega vijeka

Crkva u vremenu razvijenoga srednjega vijeka

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Obično se drži da srednji vijek započinje padom Zapadnoga rimskoga carstva 476. godine, a završava padom Carigrada 1453. ili otkrićem Amerike 1492. Srednji se vijek dijeli na tri dijela: rani srednji vijek, razvijeni i kasni. Neće se svi povjesničari složiti oko toga kada koje od tih razdoblja počinje, a kada završava, ali mnogi će reći da rani srednji vijek traje od oko 500. do 1.000. godine, razvijeni od oko 1.000 do 1.300, a kasni od oko 1.300 do navedenih događaja koji su se zbili nešto prije 1.500. god. Razvijeni srednji vijek, o čemu je ovdje riječ, posljedično se nastavlja na ono što se zbivalo u ranom srednjem vijeku, a njega je velikim dijelom karakterizirao prodor barbarskih plemena, njihova kristijanizacija i cvjetanje kršćanstva. Međutim, isto je vrijeme obilježeno
Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku

Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku

Vjeronauk - srednja škola
Nakon antičkih vremena i početka života u slobodi Crkva se našla pred novim izazovima, a posebno to vrijeme karakterizira nastanak mnogih hereza i sazivanje crkvenih sabora da bi se zaštitilo pravovjerje. Naredno je vrijeme obilježilo prodiranje barbarskih plemena, što je najprije dovelo do pada Zapadnog rimskog carstva 476. god., a potom i do velikih seoba koje su za sobom ostavile razrušena dobra izgrađivana kroz prethodna stoljeća. Padom Zapadnog rimskog carstva započinje srednji vijek, a traje sve do pada Carigrada 1453., ili prema drugom računanju do otkrića Amerike 1492. godine. Sam se srednji vijek može podijeliti na tri razdoblja: rani, razvijeni i kasni srednji vijek. Rani srednji vijek obuhvaća vrijeme od oko 500. do oko 1.000 god., a karakterizira ga osvajanje barbarskih pl
Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom

Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom

Vjeronauk - srednja škola
  Prva Crkva bila je posebno svetoga života. Mnogi kršćani bili su neposredni svjedoci Kristova djela otkupljenja, a ono što su činili apostoli i prva kršćanska zajednica bitno je utjecalo na osnaženje vjere prvih nekoliko stoljeća. Tako čitamo u Djelima apostolskim da je prva kršćanska zajednica živjela iskreno zajedništvo, da su se redovito sastajali na molitvu i lomljenje kruha, da im je sve bilo zajedničko, da su se brinuli za siromašne, udovice i sve koji su na neki način ugroženi, odnosno da su bili puni Duha Svetoga. Na takav su način svojim djelovanjem polako oplemenjivali antičku kulturu, koja je do tada u moralnom smislu nerijetko bila daleko od evanđeoskih vrijednosti. Antika je pojam koji dolazi od lat. pridjeva anticuus, što znači star, a u povijesnim se okvirima odnosi na
Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

Vjeronauk - srednja škola
Unutar katoličke pobožnosti i učenja Katoličke Crkve, Blažena Djevica Marija, uz posebno štovanje koje ide samo Bogu, zauzima istaknuto mjesto, pa joj se tako znaju pridijevati različiti nazivi kako bi se istaknula njezina posebna uloga u povijesti spasenja. Ona je, naime, jedina od svih ljudi rođena bez ljage istočnoga grijeha, odnosno od svojega je začeća izuzeta i Bog joj je namijenio uzvišenu zadaću i poslanje - biti Majka Božjem Sinu. Pri tome je njezina sloboda u potpunosti bili očuvana pa je prihvaćanje toga Božjeg poziva poseban pokazatelj Marijine spremnosti i suradnje na Kristovu djelu otkupljenja. Poradi toga katolici ju nazivaju i suotkupiteljicom, imajući pri tome u vidu da je dakako Krist jedini posrednik između Boga i ljudi, odnosno da smo otkupljeni samo njegovom žrtvom
Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Vjeronauk - srednja škola
Krist je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (Iv 17, 20-21 ss) molio za apostole i cijelu Crkvu - da ostane jedno, kao što su jedno Otac i Sin. Međutim, tijekom povijesti Crkva se raspala na tri glavne struje: katolike, pravoslavce i protestante. Stoga mnogi kršćani, polazeći od takve ranjenosti Crkve, nastoje oko međusobnoga ujedinjenja, a s ciljem da Crkva ponovno postane onako jedinstvena kakvom ju je Krist htio. Međutim, postavlja se pitanje gdje je u takvim ekumenskim nastojanjima mjesto Katoličke Crkve u okviru ostalih Crkava i kršćanskih zajednica, kao i koji su to kriteriji po kojima bi se takva jedna zajednica mogla opravdano nazvati Crkva. Naime, danas se vrlo nejasno koristi pojam Crkva, a u takvim zbunjujućim konkretnim prilikama češće će proizići zaključak da je Katolička C