Oznaka: 30. nedjelja kroz godinu (A)

Čitanja: Izl 22, 20-26; Ps 18, 2-4.47.51ab; 1Sol 1, 5c-10; Mt 22, 34-40 Kolikogod nam današnje Evanđelje djeluje jasnim i očitim, ipak bi površni čitatelj moga krivo tumačiti i izvući sasvim neprimjerene zaključke iz njega. Pogotovo ako se usredotočimo na drugu zapovijed koju Gospodin ovdje nalaže, vidimo da reče: Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga, a zanemarimo cjelovitu pouku koju nam daje u ovih nekoliko rečenica. Netko bi iz ove zapovijedi mogao izvući sasvim sebične zaključke, te tumačiti da ga je Gospodin ovlastio da se pobrine najprije za sebe, pa da tek onda misli na druge. Isto tako ovo bi moglo značiti da je Gospodin nama prepustio da mi procijenimo što je to prava ljubav, što je to što mi želimo ili ne želimo ljubiti, te kao što procijenimo za sebe, da tako činimo i prema...

Čitanja: Izl 22, 20-26; Ps 18, 2-4.47.51ab; 1Sol 1, 5c-10; Mt 22, 34-40 Prva kršćanske zajednica kojoj je Pavao uopće pisao, bila je ona u Solunu. Pun ljubavi i nježnosti on ih na samom početku pisma pohvaljuje: „Sve u nevolji mnogoj prigrliste Riječ s radošću Duha Svetoga tako da postadoste uzorom svim vjernicima u Makedoniji i Ahaji.“ Veli Pavao u nevolji mnogoj. Upravo tako. U toj su zajednici bili pretežno oni neugledni, s ruba društva: lučki radnici, udovice, robovi, pridošlice, neškolovani, obespravljeni, siromašni, na rubu dostojanstvenoga života… Ali gle čuda! Upravo ti koji su bili u velikoj nevolji prihvatili su Pavlovo propovijedanje s radošću Duha Svetoga, tako da su postali uzorom kršćanskim zajednicama drugih krajeva. Kako netko, tko je izložen velikim nevoljama, može bit...

Zanimljiv je upit i spor prikazan u današnjem evanđeoskom odlomku (Mt 22, 34-40). Farizeji kušaju Isusa o Zakonu i zapovijedima da ispitaju njegovo razumijevanje odredbi, te ujedno razinu poštivanja sadržaja židovske vjere. Isus međutim nije priučeni učitelj koji ne pozna iznutra sadržaje Zakona, ali i smisao života, tako da nema nikakvog problema odgovoriti na ovaj izazov na najispravniji mogući način. Kad je farizejima odgovorio vrlo konkretno koja je najvažnija zapovijed, to jest zapovijedi, u Zakonu, dao im je i sljedeću pouku: O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci. Time je bez imalo oklijevanja ili uvijanja ukazao na ljubav kao na temeljni sadržaj o kojemu ovisi smisao cijeloga života. No kad je rekao da o njoj visi sav Zakon i Proroci, možemo slobodno našim jezikom...

Uvod i pokajnički čin Velikani prošlih vremena mogu nam biti uzorom i poticajem. Tako uvijek iznova s divljenjem gledamo prve kršćanske zajednice koje su – uza sve svoje ljudske slabosti – pokazale veliku životnost slijedeći Krista unatoč velikim kušnjama i nevoljama. Danas nas Božja riječ na poseban način poziva da i mi svoje kršćanstvo iskazujemo ne samo riječima, nego i djelima, poput onih drevnih kršćana. Na početku ove svete mise pokajmo se, stoga, za sve svoje grijehe i propuste. Gospodine, ti si nam poslao svojega Sina kao vjernoga svjedoka svoje beskrajne ljubavi. Gospodine, smiluj se! Kriste, vjernost svome Ocu i ljubav prema nama pokazao si sve do smrti, smrti na križu. Kriste smiluj se! Gospodine, ti nas pozivaš da svednevice svojim životom svjedočimo t...

Uvod i pokajnički čin Bog nam se uvijek obraća na nama razumljivom jeziku. Njegove zapovijedi nisu nerazumljive, nestvarne, neizvršive. Bog nam progovara u svoj jasnoći i potiče nas da činimo ono što se može lako razumjeti i uz određeni napor izvršiti, baš kao što kaže sama Božja riječ: "Ova zapovijed što ti je danas dajem nije za te preteška niti je od tebe predaleko" (Pnz 30,11). I danas nam Bog progovara u svoj jednostavnosti. Htjeli bismo se otvoriti njegovoj riječi i njegovu milosnom djelovanju u ovim svetim otajstvima. Zato ćemo se pokajati za sve svoje grijehe i propuste i zazvati na nas Božje milosrđe. Gospodine, ti nas još po drevnim prorocima potičeš da ljubimo bližnjega kao sebe samoga. Gospodine, smiluj se Kriste, ti si svoju ljubav prema nama pokazao t...

RAZMIŠLJANJE UZ SVETOPISAMSKA ČITANJA Izl 22,20-26 Oslobodivši Izraelce iz Egipatskog ropstva, Gospodin im je ponudio sklapanje saveza pod Njegovim uvjetima, prema tadašnjem pravu i običajima. Uvjeti su sadržani u Zakonu. Zbirka zakona iz koje čitamo odlomak raznorodna je kako po obliku, tako i po sadržaju. U njoj su pomiješane liturgijske odredbe s onima koje se tiču intimnog, kućnog i društvenog života. To pokazuje da Izrael cijelim svojim životom treba biti saveznik Bogu. Ako je kao potomstvo Abrahamovo izabran s ciljem da u njemu Bog započne svoj projekt obnove svijeta, jasno je da ono biti saveznik u takvom projektu ne može zahtijevati manje nego cijeli život. Kako će Izraelci ljubiti nevidljivog Gospodina? On jest nevidljiv i nedostižan, no ipak ima on nešto s...

NE TLAČI PRIDOŠLICU! Čuli smo zacijelo onu strašnu latinsku izreku: “Homo homini lupus – čovjek je čovjeku vuk”.  Zar doista? Pogledajmo. U vučjem čoporu vlada isključivo pravo jačega. Takav je zakon divljine. Najslabiji je na začelju svih prava, a to znači i kod podjele plijena. Nadalje, vukovi svoj plijen traže redovito u slabim, iznemoglim i ostarjelim životinjama i prirodoslovci vele da je to u prirodi jako dobro. Zar je i s nama ljudima tako? Nadamo se da tako neće biti među kršćanima. Evo primjera. Kada se djeca malo posvađaju i potuku, obično nas to previše ne brine: oni se ubrzo pomire i nastave se dalje igrati. Međutim, znak za uzbunu je nejednaka borba, kada oni veliki “klipani” tuku slabije od sebe. I tada svakako želimo braniti onoga manjeg i slabijeg. Nažalos...

Čuli smo u današnjem evanđeoskom odlomku kako zakonoznanac postavlja Isusu pitanje koje je bilo vrlo značajno u židovstvu: Koja je zapovijed najveća u Zakonu? Ali i tako važnom pitanju moglo se pristupiti različito. Moglo ga se postaviti ili kao neko pragmatično-akademsko ili formalno-pravno pitanje, ali isto tako i kao ozbiljno životno pitanje; moglo ga se postaviti kao zagonetnu pitalicu kojom se kuša sugovornika, ali isto tako i kao ozbiljno i sadržajno pitanje glede kojeg smo iskreno zainteresirani nešto naučiti, to jest uvećati svoju ljubav prema Bogu. Isusov sugovornik ga je postavio kao pitalicu kojom je htio iskušati Isusa, no nije ostao uskraćen za odgovor, premda je pokazao da o samom tom pitanju nije baš mnogo razumio, čim ga je tako olako i neosobno postavio. Kad je sv...