»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Oznaka: 4. razred

Znanost i poboljšanje ljudskog života

Znanost i poboljšanje ljudskog života

Vjeronauk - srednja škola
  Uvod Znanost ima velikih pozitivnosti u poboljšanju ljudskog života, ali ipak donosi i velike opasnosti pa se postavlja pitanje gdje su granice znanstvenom istraživanju općenito, a posebno onom koje ne bi u potpunosti uvažavalo dostojanstvo ljudskog života i dostojanstvo ljudske osobe.  Pozitivne strane znanosti i njezina odnosa prema ljudskom životu Svakako je dobro i važno biti svjestan vrijednosti i dobrobiti našega vremena, a koje su nam takve zahvaljujući znanstvenom napretku. Svakodnevni život nam je neusporedivo lakši i jednostavniji u odnosu na samo zadnjih 50-tak godina, a da se ne govori o težini života koji je bio prije nekoliko stoljeća. Neke samo od takvih pozitivnosti možemo npr. vidjeti u činjenici da nam strojevi omogućuju neusporedivo olakšani rad, da nam pro
Globalizacija i informatizacija u svjetlu učenja Katoličke Crkve

Globalizacija i informatizacija u svjetlu učenja Katoličke Crkve

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Globalizacija i informatizacija su procesi suvremenog društva koji imaju svoje pozitivne i negativne strane. Oni bitno utječu na promjenu načina razmišljanja današnjega čovjeka i zato je važno da budu u okviru etički prihvatljivih kriterija. Crkva tu sa svojim učenjem može bitno pridonijeti, a svojim širenjem evanđelja u internetskom svijetu mnogima donijeti radosnu vijest o Kristovu vazmenom otajstvu i ponuditi nadu u vječni život. Globalizacija Globalizacija je proces povezivanja i stvaranja međuovisnosti dijelova svijeta, i to na političkom, društvenom, kulturnom, gospodarskom i gotovo na svakom drugom području. Naravno, i na crkvenom. Pojam globalizacija prvi je upotrijebio Marshall McLuhan 1960. god. Danas se često koristi sintagma "globalno selo", a da bi se njome
Budućnost i moć znanja

Budućnost i moć znanja

Vjeronauk - srednja škola
Pojam znanje se u suvremenom društvu gleda pod različitim kutovima, a kao takvo može se prosuđivati i u pozitivnom i u negativnom svjetlu. Kriterij prosudbe pronalazimo u Svetom Pismu, a ono nas upućuje kako je nedostatno, a često i štetno znanje promatrati samo materijalnim i ovozemaljskim očima, dok je pravo znanje ono koje se ocrtava u želji za razumijevanjem božanskih dubina i svetosti dara otkupljenja. Tako, ponizan će čovjek priznati da je njegovo znanje, pa i onda kada je možda veliko u usporedbi s većinom drugih ljudi, zapravo tek djelomično i nedostatno, odnosno da u punom smislu riječi samo Bog zna, samo On proniče srca i bubrege, samo on poznaje sve tajne i sva znanja, koja uvijek ljudima ostaju nedokučiva. Ipak, iako nas Bog obdaruje djelomičnim znanjima, daje nam i svoju
Briga za opće dobro

Briga za opće dobro

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Svaki je čovjek pozvan izgrađivati se u svojoj osobnosti, prepoznajući pri tome one posebne darove koje je primio od Boga kao pojedinac. Po tim Božjim darovima, talentima ili sposobnostima ponajprije će biti sposoban izgrađivati svoj život, pronalazeći istinsko zadovoljstvo i sreću u svemu onome što radi. Ukoliko to stvarno i postigne, osjećat će potrebu te svoje darove podariti i drugima: ponajprije svojoj obitelji, a onda i župi i društvenoj zajednici, svjestan da time samo zahvaljuje Bogu na darovima koje je primio. Na to nas upućuje i Sveto pismo: „Tu dvanestoricu posla Isus uputivši ih: (...) Bolesne liječite, mrtve uskrisujte, gubave čistite, zloduhe izgodnite! Besplatno primiste, besplatno dajte!“ (Mt 10,5-8) To je ona nerazdruživa isprepletenost osobnoga i zajedn
Etika poslovanja

Etika poslovanja

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Današnji prosječan čovjek neodmjereno teži za vlastitim uspjehom i materijalnom dobiti. Za postizanje takvih vrjednota često je spreman ulagati puno snaga i vremena, što po sebi ne mora biti loše, ali biva loše onda kada se sva vrijednost takvih dobara vidi u ovozemaljskim okvirima, bez obaziranja na Božje zakone, važnost općeg dobra i potrebe bližnjega. Udaljavanjem od nauka Katoličke Crkve, koje je konstanta zadnjih desetljeća, takvo razmišljanje postaje sve razumljivije i prihvatljivije i prosječnom katoliku. Zato je važno imati u vidu opasnosti suvremenoga svijeta koji nudi samo ovozemaljsku perspektivu, a uspjeh se u tom svjetlu čini kao najvažnija vrjednota po kojoj se onda i sam čovjek procjenjuje u svojoj vrijednosti. No, to nije put koji nam je ponudio Isus Krist, ni
Zahtjevi pravde i solidarnosti

Zahtjevi pravde i solidarnosti

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Živjeti po Evanđelju znači u svemu tražiti Božju volju i nastojati živjeti život po krepostima. Krepost je stalna volja činiti dobro. Po ustaljenoj podjeli, kreposti se dijele na boglovne (teološke ili ulivene) i ljudske ili stožerne. Među bogoslovne spadaju vjera, nada i ljubav, a riječ je o onima koje nam se ulijevaju u dušu milošću Božjom i našom suradnjom, a posebno razvijaju naš odnos prema Bogu. Ljudske su četiri, a to su razboritost, pravednost, umjerenost i jakost. One nas više usmjeravaju na međuljudske odnose. Suvremeno društvo sve više stavlja pred nas zahtjec pravednosti i solidarnosti sa svim ljudima. Pravo, pravda, pravednost i pravičnost Iako se u svakodnevnom govoru ne pravi ili ne pravi bitna razlika između pojmova pravo, pravda, pravednost i pravičnost,
Kršćansko vrjednovanje rada

Kršćansko vrjednovanje rada

Vjeronauk - srednja škola
Rad je bitna čovjekova odrednica po kojoj razumijeva svoje ljudsko dostojanstvo. Rad je često izvor dubokog životnog zadovoljstva, ali ponekad i izraz velikoga nezadovoljstva i prokletstva. Po sebi, rad je pravo svakoga čovjeka, ali je isto tako i obveza po kojoj je dužan pridonositi boljitku svoga života, svoje obitelji i društva. Tako je rad osobi na korist, ljudima na služenje, a Bogu na slavu. Rad u Starom zavjetu U Knjizi Postanka stoji da je rad temeljna dimenzija čovjekova postojanja, a čija svrha proizlazi iz Stvoriteljeve odluke: »Jahve, Bog, uzme čovjeka i postavi ga u edenski vrt, da ga obrađuje i čuva« (Post 2,15) Po toj Stvoriteljevoj odredbi čovjek je dužan brinuti se za sva dobra na Zemlji, odnosno čovjek je svojim radom pozvan biti sustvaratelj Božji. Kao što je
Čovjek kao sustvaratelj

Čovjek kao sustvaratelj

Vjeronauk - srednja škola
U svakodnevnom govoru češće ne pravimo razliku između pojmova zvanje, zanimanje i poziv. Iako su nam načelno razlike poznate, dobro je podsjetiti na njih. Poziv dolazi od lat. vocatus, što znači pozvani. Može se promatrati u dva vida: kao životni poziv u svećeništvo, redovništvo, bračni ili samački život, te kao osposobljenost koju nam Bog daje po našim talentima i koje smo pozvani usavršavati. Zvanje se odnosi na stečeno obrazovanje, pa je tako netko npr. ekonomist, netko trgovac, netko liječnik, netko profesor, itd. Zanimanje može, ali ne mora biti podudarno sa zvanjem. Ono se odnosi na posao koji netko radi. Npr. netko je po zvanju ekonomist, ali ne radi u svojoj struci, nego kao trgovac. Važno je osluškivati Božji poziv i na njega odgovoriti, i kad je u pitanju stalež na koji nas B
Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Vjeronauk - srednja škola
Katolička je Crkva tijekom svoje povijesti kanonizirala veliki broj svetaca i preporučila vjernicima na štovanje, no možda se netko ipak može upitati koji je smisao njihova štovanja i kako to staviti u odnos prema štovanju Boga. Naime, neki drugi kršćani izražavaju svoje neslaganje s takvim oblicima pobožnosti i naglašavaju da svaki vjernik može imati izravan odnos s Bogom, te da mu za to ne trebaju posrednici. U tom svjetlu, oni odbacuju i štovanje Blažene Djevice Marije, a štovanje svetaca odbijaju s gnušanjem. Ipak, Katolička Crkva jasno naglašava razliku između štovanja svetaca i štovanja Boga. Tako, štovanje svetaca naziva dulija, a štovanje Blažene Djevice Marije hiperdulija, kako bi tim pojmovima izrazila stupnjevitost, a jednako tako i podređenost u odnosu na štovanje Presveto
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Vjeronauk - srednja škola
Bog nam svoju ljubav i svoje milosrđe pokazuje na puno načina, od toga da smo stvoreni na Njegovu sliku, preko toga da nas je Krist otkupio svojim vazmenim otajstvom, do toga da se njegovom milošću možemo s punim pravom nazivati djeca Božja i s nepokolebljivom nadom očekivati radost vječnoga života. No, sve se to ponekad može činiti odveć teškim razumjeti i iskreno prihvatiti, a onda se ni Božja ljubav ni Njegovo milosrđe vjerojatno neće doživjeti ni približno u onom svjetlu kakvom nas Bog obasiplje. No, zato će se mnogi složiti s tim da se iskustvo milosrdnoga Boga može snažno iskusiti u sakramentu ispovijedi. U njemu, naime, nevidljivi Bog postaje itekako nazočan u srcu skrušena grešnika, jer može osjetiti silinu Božjeg milosrđa u oproštenju grijeha. Čovjek istina ima slobodu činiti