Srijeda, 26 siječnja

Oznaka: akolit

Priprema čitača za navještaj Božje riječi
Liturgika

Priprema čitača za navještaj Božje riječi

Uvod Božja riječ naviještena u bogoslužju živi je Božji govor svome narodu, ona je Božji glas koji se uprisutnjuje u tu određenu zajednicu koja hodi prema spasenju. Zato je – prije svakog govora o načinu i tehnici čitanja, kao i o načinu priprave za čitanje – silno važno naglasiti upravo tu životnost i životvornost Božje riječi, gdje Bog ovdje i sada progovara svome puku. Zato ću u prvom dijelu prikazati smisao i važnost naviještanja Božje riječi u bogoslužju kao i o službi čitača kroz povijest. Nakon toga bit će riječi o daljnjoj i bližoj pripravi za navještaj Božje riječi. Na koncu je dodatak gdje se tretiraju neka otvorena pitanja glede službe liturgijskih čitača. A. Božja riječ u bogoslužju Nije isto pred publikom kazivati stihove Antuna Gustava Matoša i navijestiti Božju...
Liturgijske službe: sadašnje stanje i perspektive
Liturgika

Liturgijske službe: sadašnje stanje i perspektive

1. Povijesni osvrt a) Novozavjetna svjedočanstva Pavao spominje tri službe u Crkvi. Veli: „Neke postavi Bog u Crkvi: prvo za apostole, drugo za proroke, treće za učitelje“ (1 Kor 12,28). Apostoli su bili oni koji su poput Pavla naviještali evanđelje od grada do grada, kao putujući misionari. Proroci su bili voditelji mjesnih Crkava, oni koji su predsjedavali liturgijom i propovijedali. Od njih su se birali apostoli-misionari, npr. Dj 13,1-3: U antiohijskoj je Crkvi bilo proroka i učitelja: Barnaba, Šimun zvani Niger, Lucije Cirenac, Manahen, suothranjenik Heroda četverovlasnika, i Savao. Dok su jednom obavljali službu Božju i postili, reče Duh Sveti: „De mi odlučite Barnabu i Savla za djelo na koje sam ih pozvao.“ Onda su postili, molili, položili na njih ruke i ...
Službe i redovi: akolitat
Liturgika

Službe i redovi: akolitat

1. Povijest Akolit (grčki akolouthos, latinski sequens – pratitelj) je liturgijski službenik koji se postavlja za pomoć prezbiteru i đakonu.[1] U počecima je samo đakon mogao u bogoslužju pomagati biskupu ili svećeniku. S vremenom, kako je euharistijsko slavlje postajalo sve svečanije, pokazala se potreba za službenicima nižim od đakona, a to su bili subđakoni i akoliti (s time da je subđakonat ubrojen u više, akolitat u niže redove). Tako su ova dva reda preuzela neke službe u misi koje je prije imao samo đakon. Već koncem 2. st. u Liber pontificalis spominju se sequentes. Sredinom 3. st. papa Kornelije nabraja da u Rimu ima 7 đakona, 7 subđakona i 42 akolita, što znači da je za svaku od sedam titularnih crkava (crkvenih područja) u Rimu bilo po 6 akolita. Služba je akolita...
Dužnosti i službe u misi prema Općoj uredbi Rimskog misala
Liturgika

Dužnosti i službe u misi prema Općoj uredbi Rimskog misala

Prvo izdanje Rimskog misala poslije Drugog vatikanskog sabora odobreno je 1969., drugo izdanje ugledalo je svjetlost dana 1975., a godine 2002. pojavilo se treće "tipsko" izdanje.[1] Opće su uredbe ovog trećeg izdanja proglašene već godine 2000. Ovo potonje se pojavilo u hrvatskom prijevodu[2], a kasnije i hrvatsko izdanje samog Misala.  Obradit ćemo glavu III.: Dužnosti i službe u misi (br. 91-111), te iz glave IV. Različiti oblici misnog slavlja (br. 171-195) one dijelove koji se tiču službe đakona, akolite, čitača i ostalih laičkih službi. U osnovi ovo je poglavlje slično odgovarajućem iz prethodnog izdanja. Opća uredba neke stvari pobliže označava, a u manjem broju slučajeva donosi neke nove elemente.[3] Stavit ćemo poseban naglasak na laičke službe, jer nam se čini da su te odredbe m...