Petak, 15 siječnja

Oznaka: ateizam

Vrijeme svetogrđa
Kolumne, osvrti, komentari

Vrijeme svetogrđa

I. Narav i oblici svetogrđa 1. Pojam U vremenu koji je papa Benedikt definirao kao diktatura relativizma, događa se velika promjena odnosa prema svetom. Svijet u kojem živimo ubrzano se sve više udaljuje od Boga a time i sve manje drži do svetoga. Sve više ljudi gubi izvorno značenje a pridaju mu svjetovno značenje pa imamo razna nova „svetogrđa“ poput kulinarskog, kada se dobre i skupe namirnice loše skuhaju ili kada se u dobro vino ulije voda. Ubrzano raste broj onih koji mrze Krista kao i onih koji su formalno katolici, ali do vjere ne drže. Stoga se i kako izvan Crkve tako i u Crkvi događa sve više svetogrđa. Ima vrijeme za sve, kako kaže Propovjednik u Starom Zavjetu (Prop 3,1) pa tako izgleda na žalost da je sada nastupilo vrijeme svetogrđa. Već smo se na neki način i navikli pa...
Teofobično kršćanstvo
Kroz filozofsku prizmu

Teofobično kršćanstvo

Baveći se pitanjem socijalizma Igor Šafarevič u svom Socijalističkom fenomenu odbacuje misao Sergeja Bulgakova kako je socijalizam religija ateizma. Šafarevičeva kritika svodi se u konačnici na tvrdnju da je ateizam slobodan izbor pojedinca, mogućnost prema kojoj osoba prekida odnos prema božanskom, a ne kolektivno iskustvo grupe. Prema Šafareviču kada bi ateizam mogao biti kolektivni događaj grupe izabran svjesno i slobodno kao modus življenja indoktrinacija, pa i nasilno, uvođenje ateizma kao oblika odnosa prema božanskom bila bi nepotrebna i suvišna. Iz tog razloga Šafarevič pravi razliku između ateizma i teofobije. Teofobija bi bila organizirana i sveobuhvatna mržnja prema božanskom utemeljena na određenim doktrinarnim i ideološkim temeljima koju skupina ili grupa indoktrinacijski p...
Izazov nevjere
Vjeronauk - srednja škola

Izazov nevjere

Današnji je društvo, više nego ikada u povijesti, izloženo izazovima nevjere. Naime, povijest nas uči da je čovjek oduvijek u nešto vjerovao, a tek u novije doba susrećemo se s izravnim i izričitim odbacivanjem vjere u Božje postojanje. Temelji za takav pogled na svijet postavljeni su još u vrijeme renesanse i humanizma, kada je čovjek zauzeo središnje mjesto, a Bog je polako počeo gubiti na svojoj važnosti. U narednim su se stoljećima razvili mnogostruki i mnogovrsni filozofski pravci i svjetonazori koji su počeli izravno tvrditi da Boga nema, a vjera u njegovo postojanje je besmislena. Usporedo s tim pravcima raste i broj nereligioznih osoba, tako da statistički podaci pokazuju da je danas u svijetu približno 88% onih koji se izjašnjavaju vjernicima i oko 12% onih koji se smatraju ne...