Utorak, 18 siječnja

Oznaka: biskup

Postupak imenovanja biskupa
Crkveno pravo

Postupak imenovanja biskupa

Biskupi, nasljednici apostola, u Crkvi se postavljaju za pastire duša, da vrše službu posvećivanja, poučavanja i upravljanja. Da bi za tu uzvišenu i odgovornu službu bili prikladni, od kandidata se traži, kako stoji u Zakoniku kanonskog prava, da se odlikuju čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću za duše, mudrošću, razboritošću i ljudskim vrlinama te drugim sposobnostima koje ih čine prikladnim, da uživaju dobar glas, imaju barem trideset pet godina života, da su barem pet godina prezbiteri, te da imaju doktorat ili barem magisterij iz Svetog pisma, teologije ili kanonskog prava, ili da su u tim znanostima stručni (ZKP, k. 378, § 1). A konačan sud o prikladnosti nekoga za biskupsku službu pripada Apostolskoj Stolici (ZKP, k. 378, § 2). Imajući u vidu koje sve osobine ka...
Redovite službe u Crkvi
Vjeronauk - srednja škola

Redovite službe u Crkvi

U Katoličkoj Crkvi i oni koji su primili sveti red, i redovnici i laici mogu imati neke službe. Laici to čine na temelju općeg ili krsnog svećeništva, a klerici na temelju ministerijalnoga. Redovite službe koje imaju pripadnici ministerijalnoga svećeništva proizlaze iz tri stupnja svetoga reda, a to su đakonat, prezbiterat i episkopat. Đakonat je prvi stupanj svetoga reda, a onaj tko ga je primio načelno pomaže svećeniku i biskupu u njihovim službama. Tako đakon npr. poslužuje oko oltara, svečano naviješta Evanđelje, krsti, vodi obred vjenčanja i sprovoda, dijeli neke blagoslove itd., ali ne može slaviti svetu misu, ispovijedati, dijeliti bolesničko pomazanje i činiti druge čine koji su vlastiti prezbiteru i biskupu. Prema vanjskim znacima, đakon se prepoznaje po posebnoj štoli koja st...