Petak, 17 rujna

Oznaka: bogoslužje

Znakovi i simboli u bogoslužju
~ Izdvojeno ~, Liturgika

Znakovi i simboli u bogoslužju

Koliko je važno da se bogoslužje odvija po određenom obredu u kojem se isprepliću određene riječi geste? Je li bila Kristova volja da slavimo misu onako kako je danas slavimo poštujući liturgijske geste, liturgijsku odjeću i uređenje liturgijskog prostora, kako je danas određeno i uobičajeno? Kršćanska je liturgija zapravo slavljenje i ostvarivanje otajstva našega spasenja po djelatnim znakovima. Svakoj su kulturi znakovi važni. Ljudi su se izražavali znakovima i prije nego li su naučili čitati i pisati. Pa ipak, danas kao da su neki (pa i sakramentalni) znakovi sve manje razumljivi, kao da osjećamo otklon od dosadašnje kulture. Npr. znači li doista današnjim mladima poklecanje u Crkvi ono što je značilo čovjeku srednjega vijeka? Konačno, i sama je Crkva uklonila neke znakove iz svoje l...
Pobožnost
Liturgika

Pobožnost

U Svetom pismu, pogotovo u pastoralnim poslanicama, pobožnost znači život u skladu s Božjim zapovijedima i Božjim zakonom, odnosno život prema kršćanskim načelima, usklađen s Božjom voljom. Tako Pavao potiče svoga učenika Timoteja: „Vježbaj se u pobožnosti! Uistinu, tjelesno vježbanje malo čemu koristi, a pobožnost je svemu korisna jer joj je obećan život – sadašnji i budući“ (1 Tim 4,7-8). Drugo značenje izraza pobožnost – o čemu će ovdje biti riječi – jest ona odijeljenost, distanca, respekt prema svetome, strahopoštovanje, kako veli Ps 2,11: „Služite Jahvi sa strahom, s trepetom se pokorite njemu.“ U Petoknjižju je tako podrobno opisano kako treba vršiti bogoslužje u šatoru, odnosno u hramu. Svećenik se trebao okupati, obući svećeničke haljine, nije smio biti ničim okaljan (usp. Lev ...
Poniznost
Liturgika

Poniznost

Najveći autoritet u Starom zavjetu svakako je Mojsije. Prema Knjizi Brojeva (12,1-8), sâm Bog svjedoči kako je Mojsije veći od svih proroka: jedini on može Božji lik gledati a Bog mu govori „iz usta u usta“. Pa ipak, jednoga su dana protiv njega ustali njegov brat Aron i sestra Mirjam. Govorili su: „Zar je samo Mojsiju govorio Gospodin? Zar i nama nije govorio?“ Međutim, Mojsije nije digao glas na njih i nije se pozvao na svoj autoritet. Kako to? Veli Knjiga Brojeva: „Mojsije je bio veoma skroman čovjek, najskromniji čovjek na zemlji.“ On, koji je pred Bogom bio najveći od svih proroka! To je veličina istinski velikih ljudi. Skromni su. Znaju da je sve što imaju i sve što umiju čisti Božji dar. Svjesni su da se zbog toga ničim ne mogu hvastati, kao da bi to bilo njihovo vlastito. Sličan...
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (13. dio)
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (13. dio)

Narodni jezik u bogoslužju Teško da bi danas netko rekao da postoji neki sveti, posebni jezik, koji bi po sebi bio jedini prikladan za uzvišenu liturgiju, za razliku od običnih, profanih jezika. Pa ipak, danas se osjeća određena nostalgija za prijesaborskom liturgijom i samim tim – kako izgleda – i za latinskim jezikom. Valja međutim odmah istaknuti da prijesaborska katolička liturgija nije nužno bila na latinskom jeziku. 1. Pretpovijest Židovsko je bogoslužje u počecima bilo na govornom, to jest hebrejskom jeziku, na kojem je nastala i hebrejska Biblija, to jest Stari zavjet osim deuterokanosnih knjiga koje su pisane grčkim jezikom. Kada su Židovi nakon babilonskog sužanjstva prihvatili aramejski jezik, neke su svoje obrede, kao npr. vjenčanje, slavili na tome jeziku.[1] Isus je, na...
Vino u bogoslužju
Liturgika

Vino u bogoslužju

Uvod Na početku će biti govora o vinu u redovitom životu i u bogoslužju u antičkim vremenima, to jest kod Grka i Rimljana, a osobito u Starom zavjetu, pri čemu se uočava da je od davnina vino imalo važnu ulogu u bogoslužju. Od starine osobitu važnost ima vino u obredu pashalne (vazmene) večere u Židova, sve do danas. Budući da je Isus ustanovio euharistiju (misu) upravo u sklopu vazmene večere, opet se ističe važnost vina. Crkva je za euharistijsko slavlje uvijek uzimala kruh i vino, iako je pričest laika iz kaleža na Zapadu ostala na određeni način problematična. Na koncu će biti govora o tome kako Crkva i danas vodi osobitu brigu o tome da se za misu uzima samo prirodno vino, čisto i nepokvareno, bez ikakvih primjesa (npr. šećera). U nekim posebnim slučajevima postoji mogućnost da...
Značenje riječi „liturgija“
Liturgika

Značenje riječi „liturgija“

U klasičnom grčkom jeziku Grčka riječ litourgia (dolazi od: leitourgia > leturgia > leitourgia - litourgia) sastavljena je od korijena lêit (lêos > laos = narod) što znači javno, opće; te od riječi ergon, što znači djelo, čin. U staroj je Grčkoj ova riječ u građanskom smislu označavala javnu službu, ili jednostavno službu. U religioznom je smislu ova riječ označavala službu u hramu, odnosno kultnu službu Bogu. U Septuaginti Septuaginta (= LXX) riječju leitourgia prevodi hebrejske riječi šeret i abodah koje su označavale službu Bogu. Međutim, budući da je LXX nastala u vremenu kad je levitska služba već bila utvrđena, ona uzima riječ leitourgia samo kad govori o levitskoj službi, iako u hebrejskom originalu izrazi šeret i abodah označavaju kultnu službu...
Bogoslužje s mladima
Liturgika

Bogoslužje s mladima

Zadnjih se nekoliko desetljeća poklanja posebna pozornost radu s mladima. Osobita se briga posvećuje predavanjima i pouci: kako unijeti religiozne sadržaje u njihove živote, kako im pomoći da postanu zreli i svjesni kršćani? Očito je da se uz dobru katehezu nužno nadovezuju i bogoslužja s mladima. Iako će možda zlobnici reći da je najlakše organizirati misu ili hodočašće, kršćanska se zajednica bez sumnje rađa i raste po liturgiji. Evo nekoliko temeljnih napomena. Njegovati jedinstvo zajednice u liturgiji Kao kad je u pitanju bogoslužje s djecom, i u bogoslužju s mladima valja uvijek imati na umu da se župska zajednica ne smije nepotrebno razbijati. To osobito vrijedi za nedjeljnu misu. Stoga će načelno uvijek biti bolje uključiti mlade u nedjeljno bogoslužje negoli z...
Otajstvenost bogoslužja
Liturgika

Otajstvenost bogoslužja

S užitkom prelistavam knjige u kojima su razmišljanja pape emeritusa Benedikta XVI., s užitkom i malom nelagodom što nisam sličnim žarom listao te knjige dok ih je pisao "samo" kardinal Ratzinger. Kako bilo da bilo, htio bih s vama podijeliti jedan papin odlomak koji govori o otajstvenosti bogoslužja: "Bilo je godina u kojima su se vjernici, pripremajući se za sudjelovanje na obred, na samoj sv. misi pitali na koji će se način taj dan odvijati 'kreativnost' celebranta… Zbog ovoga koncil je dao ozbiljno upozorenje: 'Stoga, neka u liturgiji nitko drugi (izvan Svete Stolice i biskupske hijerarhije), pa ni svećenik, ništa ne mijenja po svojoj volji ne dodaje, ukida ili mijenja' (SC 22). Liturgija nije šou, predstava za koju su potrebni genijalni redatelji i talentirani glumci. Liturgi...
Služba đakona u euharistijskom slavlju
Liturgika

Služba đakona u euharistijskom slavlju

Događa se da u euharistijskim slavljima u kojima sudjeluje i đakon nije uvijek jasno koje je njegovo mjesto i kakva mu je uloga. Po sebi ne bi trebalo biti nikakvih nedoumica jer o tome jasne odredbe čitamo u Općoj uredbi Rimskog misala (= OURM)[1] i Biskupskog ceremonijala (= BC).[2] Zato ćemo na osnovu ova dva dokumenta ukratko sabrati sve ono što se odnosi na službu đakona u misi bilo da je predvodi biskup, bilo prezbiter. Đakonovu službu u euharistijskom slavlju OURM 94 ovako sažima: Poslije prezbitera prvo mjesto među onima koji služe u euharistijskome slavlju pripada đakonu, snagom primljenoga svetoga ređenja. Sveti je red đakonata već od drevnoga apostolskoga doba u Crkvi bio urešen velikom čašću. Đakon u misi ima vlastitu zadaću u naviještanju evanđelja, a katkada i...
Liturgijske odredbe o ulozi zbora u bogoslužju
Liturgika

Liturgijske odredbe o ulozi zbora u bogoslužju

Svi ćemo se složiti da je liturgijsko pjevanje sastavni dio bogoslužja. Međutim, kada je govor o ulozi i mjestu pjevačkog zbora u bogoslužju, mišljenja su uglavnom podijeljena. Stoga bih ja, nakon uvodnog dijela, jednostavno podsjetio kakve praktične naputke daju važeće liturgijske odredbe. Da se ne bismo gubili u mnogim dokumentima, bit će dovoljno pogledati što o tome govori Opća uredba Rimskog misala iz 2002. (hrvatsko izdanje je iz 2004.) koja nas sve obvezuje.[1] 1. Pjevanje – neizostavni dio bogoslužja Pjevanje je oduvijek bilo sastavni dio molitve, odnosno, molitva se govorila pjevajući, često uz glazbala, o čemu obilato svjedoči Sveto pismo. Spomenimo samo kako su Židovi zapjevali pjesmu zahvalnicu kada su sretno prešli Crveno more (Izl 15,1-18), kao i inače n...