Oznaka: Čedomil Čekada

Nedavno su američke katoličke novine (“The Register” od 5. XI. 1967., br. 45., u članku: “Far-reaching

Ne znam, je li ijedan problem u Crkvi naših dana, — osim onoga danas svakako

Nije svaka naša župa toliko sretna, da na svom području ima samostan, bilo muški, bilo

Nama su kršćanima ljudi, koji su umrli, blizu. Oni su nama pokojnici, — “naši dragi

Čast liturgistima! Samo, kada su neki od njih otišli tako daleko, — a odlaze obično

I katehizacija spada, — nema o tom nikakve sumnje, — među osnovne, fundamentalne, svećeničke obveze.

S pravom su se neki noviji ascetski pisci tužili, kako je kršćanska pobožnost naših dana

Kršćanstvo nije nikada osvajalo brojem. A nije ni organizacijom, i ako ih, u nekršćanskom svijetu,

Tko god od nas svećenika ne čita novina i ne promatra društvenog života oko sebe

Još pred tridesetak godina bio je termin “kršćanska filozofija” općenito upotrebljavan: barem u katoličkoj javnosti

Ljudi male pameti i male vjere među nama katolicima posve su krivo shvatili evanđeosku slobodu,

Izgleda u prvi mah pomalo čudno, zašto je sv. Ignacije, u svojim “Duhovnim vježbama”, među

Tijara na Papinoj glavi vara. Ljudi, koji u njoj gledaju znak dominacije i gospodovanja, vrlo

Svibanjske inspiracije u “godini vjere” Sve je u kršćanskom životu u tome, da je čovjek

Obično se uzimlje, da su ikonoklasti, — borci protiv svetih slika i protiv plastičnih oblika

Jedna od vrlo problematičnih novosti, kojima nas je obdarilo pokoncilsko vrijeme, svakako su i ankete

Ekstremni, neomodernistički, “progresizam”, koji je pokušao, da u ove koncilske dane, pod krinkom “reformi” i

Zapravo je svaka religija eshatološka religija. Religija, koja to nije, — koja krug svojih interesa

Oko problema modernoga otpada od Crkve i od kršćanstva diže se zadnjih decenija sve veća

Nekada je pijanstvo bila jedna od najtežih mana, što su se susretale među svećenstvom. Još

Među žalosnim paradoksima ovoga vremena pometnje u savremenom kršćanstvu, — pometnje intelektualne i disciplinarne, —

Danas se u Crkvi svuda po svijetu puno gradi. Grade se crkve; grade se i

Prerano je još za temeljit osvrt na II. vatikanski opći sabor. Još nemamo u rukama

(U spomen Dr.-u IVANU MERZU — r. 16. XII. 1896.; u. 10. V. 1928.) Iza

I iza koncila mi vjerujemo u Gospu Evanđelja i u Gospu kršćanske predaje. Potpuno su

Na zapadu je, u nekim crkvenim krugovima, unišlo u zadnje doba u modu, da se

Nama je svećenicima, ako ćemo pravo govoriti, svaka naša pastoralna služba i funkcija, — i

(Uz koncilsku reorganizaciju crkvenog i sjemenišnog školstva) Kad u svećeničkoj literaturi govore o potrebi ili

Svi smno mi, ljudi, pomalo grandomani. Nosimo grandomaniju u krvi. Baštinili smo je od svoga

Ona Isusova evanđeoska priča o nepravednom upravitelju (Luk 16, 1—13.), kolikogod je, — već po

Oduvijek je u katoličkoj dogmatici i moralu jedan od najtežih problema problem spasiteljske volje Božje:

Mnogo smo se puta, mi svećenici, napola u šali, a napola i ozbiljno, potužili na

Nitko od nas svećenika nije tako naivan, da ne računa i sa grješnicima i u

Reakcija nekih otaca na trećem zasjedanju II. vatikanskog sabora, u jesen g. 1964., koji su

Ima ih, i među nama, pa ne vole, da po dijecezama, među svećenicima, bude puno

Ne znam, jesmo li se ikada, i mi svećenici, dovoljno živo udubli u smisao one

Veliku i nedosljednost i hipokriziju počinja moderni svijet, kad s mnogo teatralnosti govori o ljudskoj

Bilo to pravo našim, — i katoličkim, — feministkinjama, ne bilo, Isus nije bio feminista.

Nije ona scena sa 116. sjednice II. vatikanskog koncila, kad je papa Pavao VI. skinuo

Nije svećenički život život komocije i izležavanja, i ako mnogi oko nas tako misle: i

Autentično tumačenje drastične Isusove riječi o svetinji pred psima, i o biserima pred svinjama (Mt

Neobično je efektna ona Isusova riječ iz njegove priče o djevicama: ,,I zatvoriše se vrata!“

Nema, sigurno, za praksu, boljega kriterija u ocjenjivanju vrijednosti ideja od onoga lakonskoga Kristova: »Po

Kao i sve druge glavne istine kršćanstva, i papinski primat sam sebe verificira: pred svakim

Nijesu ni apostoli uvijek bili plemeniti i fini, prije nego što su, u punini, primili

Ne će nitko, iza kako pročita Isusovu evanđeosku priču o talentima (Mat 25, 14—30.) ili