Smiljana Rendić (Split, 1926. – Rijeka, 1994.) i dr. Čedomil Čekada (Posušje, 1896. – Dubrovnik,
Oznaka: Čedomil Čekada
Rezultati pretrage po ključnoj riječi
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je svećenik i urednik Katoličkog tjednika, jedan od najznačajnijih katoličkih
Mladomisniku u spomenar naziv je teksta koji je dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.), kao svećenik s
U Sarajevu je 15. kolovoza 1919. za svećenika zaređen istaknuti hrvatski apologet i katolički pisac
Ima nekih doista velikih teologa – velikih i po učenju i po životu – koji
„Ali ti, čovječe Božji, bježi od ovih stvari! Traži revno pravednost, pobožnost, vjeru, ljubav, postojanost,
Prošlogodišnja biskupska sinoda u Rimu (27. IX. — 26. X. 1974.) nije, kako se iz
Ni o čemu se danas, ni u svećeničkim i katoličkim krugovima, ni u katoličkoj štampi,
Nije lako biti lojalan istini. Lako je to, kad se radi o evidentnim istinama. I
Bilo je i do sada u Crkvi uvijek institucija i ljudi, koji nijesu imali nikakve,
Uvijek me vrlo neugodno impresionira, kada danas, mnogi “progresisti” i modernisti, — kojiput i oni
Nekada Nekada se, u crkvenom jeziku, govorilo o svećeničkom časoslovu kao o teretu: “onus breviarii”.
Uz njegove dvije knjige na tu temu Ja sam već i dosada, više puta, u
Izmjene i reforme u liturgiji I najnovija liturgijska reforma, ona sa II. vatikanskog sabora, ima
Nije pitanje kanalizacije zvanja iz dijeceza, koje njima obiluju, u one, koje njima oskudijevaju, —
Među teološkim paradoksima, kontradikcijama, apsurdima, modernizma, — a pun ih je on kao šip zrnja,
Nijedna možda od zabluda savremenog neomodernizma u katoličkoj teologiji nije, u praktičnom životu katoličkog kršćanstva,
Čitali smo ovih dana, kako su neki teolozi na Zapadu komentirali izjavu Svete kongregacije za
Možda ovaj naslov nije najzgodniji za članak, što ga želimo napisati. Nije papinstvo ni danas
(Profesorski “paramagisterium” u Crkvi) Ne bi čovjek nikako očekivao, — sada, iza I. i II.
Skora biskupska sinoda u Rimu (30. rujna 1971.) predstavljat će, po općem mišljenju, jednu od
Molitvom protiv krize u vjeri Nitko, tko je imalo crkven i realan, ne će i
I mi smo Hrvati, kao svi mali narodi, uvijek u pogibli, da odemo u ekstrem,
Opet smo, ovih dana, u novinama pročitali, kako se je, — pred zgradom Ujedinjenih nacija
Danas u Crkvi mnogi dižu čitavu uzbunu oko toga, kad ćemo, jedanput, dobiti Papu-Netalijana. Mnogim
Nije to tek od jučer. Stoljećima je “kurija”, — papinska, razumije se; kad se god
Nekada smo se u Crkvi i u katoličkom životu okupljali i diferencirali po puno sporednijim
Prvi ćemo put, mi Hrvati, ove godine, u mjesecu studenom, proslaviti jednoga čovjeka naše krvi,
Jedno pismo. Jedan prijedlog. Jedno mišljenje Pismo prof. dr-a Šagi-ja o organizaciji lajičkog apostolata kod
Uz mjesec svibanjskih pobožnosti I odviše je evidentno, da težište vjere u kršćanstvu ne može
U Francuskoj, a onda, u prijevodu, i u Americi izašla je pred dvije, tri godine
Uz knjigu: “Dotrajalo i živo u Crkvi. Intervju s kardinalom Suenensom” I “pluralizam” je jedna
Zapad kao parola Zadnjih se mjeseci u jednom dijelu naše katoličke štampe, sve iz velikih
Kolikogod to izgledalo paradoksalno za ovo pokoncilsko vrijeme, koje bi, po volji Crkve, trebalo da
Zapravo je znak teološke maloumnosti i novinarskog kršćanstva, kad se ponegdje, i u katoličkoj štampi,
Dobro su mnogi opazili, — i u “Glasu koncila” netko je jednom, u zadnje vrijeme,
Jesu li “duhovne vježbe” i danas aktualne? Nema nikakve sumnje, da, autentična, koncilska obnova, može
Apostolsko fraziranje ili apostolski rad? Mnogo se puta čuje, i među klerom i među katoličkim
Uz Papinu encikliku: “Humanae vitae”, od 25. VII. 1968. Crkva je, preko Pape, opet jednom
Kriza omladine — kriza civilizacije — kriza kršćanstva I u vremenu, kao što je ovo
Gdje nam je mjesto? Ima danas katolika, — čitav je to već jedan, jak, pokret
Između informativnosti i načelnosti Nije odlika naše današnje katoličke generacije, da logično misli, da analizira
Stvar ljudskog “ukusa” ili stvar božanskog zakona? Nove teorije Ima danas katolika, — ima ih
Uz imenovanje kardinala Šepera prefektom Svete Kongregacije za Nauk vjere Čitava je naša katolička javnost,
Uz III. kongres katoličkih lajika u Rimu Pod kraj prošle godine, u mjesecu listopadu (11.—18.
I da nam nije, — i sa auktoritativne strane, — sugerirano, da se milenijski, 1.900-godišnji,
Oko praktičnog putokaza svećeničkim savjestima naših dana Starije svećeničke generacije bile su u jednoj stvari
Nedavno su američke katoličke novine (“The Register” od 5. XI. 1967., br. 45., u članku: “Far-reaching
Ne znam, je li ijedan problem u Crkvi naših dana, — osim onoga danas svakako
Nije svaka naša župa toliko sretna, da na svom području ima samostan, bilo muški, bilo
Nama su kršćanima ljudi, koji su umrli, blizu. Oni su nama pokojnici, — “naši dragi
Čast liturgistima! Samo, kada su neki od njih otišli tako daleko, — a odlaze obično
I katehizacija spada, — nema o tom nikakve sumnje, — među osnovne, fundamentalne, svećeničke obveze.
S pravom su se neki noviji ascetski pisci tužili, kako je kršćanska pobožnost naših dana
Kršćanstvo nije nikada osvajalo brojem. A nije ni organizacijom, i ako ih, u nekršćanskom svijetu,
Tko god od nas svećenika ne čita novina i ne promatra društvenog života oko sebe
Još pred tridesetak godina bio je termin “kršćanska filozofija” općenito upotrebljavan: barem u katoličkoj javnosti
Ljudi male pameti i male vjere među nama katolicima posve su krivo shvatili evanđeosku slobodu,
Izgleda u prvi mah pomalo čudno, zašto je sv. Ignacije, u svojim “Duhovnim vježbama”, među
Tijara na Papinoj glavi vara. Ljudi, koji u njoj gledaju znak dominacije i gospodovanja, vrlo
Svibanjske inspiracije u “godini vjere” Sve je u kršćanskom životu u tome, da je čovjek
Obično se uzimlje, da su ikonoklasti, — borci protiv svetih slika i protiv plastičnih oblika
Jedna od vrlo problematičnih novosti, kojima nas je obdarilo pokoncilsko vrijeme, svakako su i ankete
Možda sadašnja saborska i posaborska epoha nije ni u jednoj drugoj točki crkvene discipline u
Ekstremni, neomodernistički, “progresizam”, koji je pokušao, da u ove koncilske dane, pod krinkom “reformi” i
Zapravo je svaka religija eshatološka religija. Religija, koja to nije, — koja krug svojih interesa
Oko problema modernoga otpada od Crkve i od kršćanstva diže se zadnjih decenija sve veća
Nekada je pijanstvo bila jedna od najtežih mana, što su se susretale među svećenstvom. Još
Među žalosnim paradoksima ovoga vremena pometnje u savremenom kršćanstvu, — pometnje intelektualne i disciplinarne, —
Danas se u Crkvi svuda po svijetu puno gradi. Grade se crkve; grade se i
Prerano je još za temeljit osvrt na II. vatikanski opći sabor. Još nemamo u rukama
(U spomen Dr.-u IVANU MERZU — r. 16. XII. 1896.; u. 10. V. 1928.) Iza
I iza koncila mi vjerujemo u Gospu Evanđelja i u Gospu kršćanske predaje. Potpuno su
Na zapadu je, u nekim crkvenim krugovima, unišlo u zadnje doba u modu, da se
Nama je svećenicima, ako ćemo pravo govoriti, svaka naša pastoralna služba i funkcija, — i
(Uz koncilsku reorganizaciju crkvenog i sjemenišnog školstva) Kad u svećeničkoj literaturi govore o potrebi ili
Svi smno mi, ljudi, pomalo grandomani. Nosimo grandomaniju u krvi. Baštinili smo je od svoga
Ona Isusova evanđeoska priča o nepravednom upravitelju (Luk 16, 1—13.), kolikogod je, — već po
Oduvijek je u katoličkoj dogmatici i moralu jedan od najtežih problema problem spasiteljske volje Božje:
Mnogo smo se puta, mi svećenici, napola u šali, a napola i ozbiljno, potužili na
Nitko od nas svećenika nije tako naivan, da ne računa i sa grješnicima i u
Reakcija nekih otaca na trećem zasjedanju II. vatikanskog sabora, u jesen g. 1964., koji su
Ima ih, i među nama, pa ne vole, da po dijecezama, među svećenicima, bude puno
Ne znam, jesmo li se ikada, i mi svećenici, dovoljno živo udubli u smisao one
Veliku i nedosljednost i hipokriziju počinja moderni svijet, kad s mnogo teatralnosti govori o ljudskoj
Bilo to pravo našim, — i katoličkim, — feministkinjama, ne bilo, Isus nije bio feminista.
Nije ona scena sa 116. sjednice II. vatikanskog koncila, kad je papa Pavao VI. skinuo
Nije svećenički život život komocije i izležavanja, i ako mnogi oko nas tako misle: i
Sablazan, baš kao i edifikacija, pobuđivanje na dobro, osobito primjerom, specifično su kršćanske moralne kategorije.
Autentično tumačenje drastične Isusove riječi o svetinji pred psima, i o biserima pred svinjama (Mt
Neobično je efektna ona Isusova riječ iz njegove priče o djevicama: ,,I zatvoriše se vrata!“
Nema, sigurno, za praksu, boljega kriterija u ocjenjivanju vrijednosti ideja od onoga lakonskoga Kristova: »Po
Kao i sve druge glavne istine kršćanstva, i papinski primat sam sebe verificira: pred svakim
Nijesu ni apostoli uvijek bili plemeniti i fini, prije nego što su, u punini, primili
Ne će nitko, iza kako pročita Isusovu evanđeosku priču o talentima (Mat 25, 14—30.) ili