»Što umrije, umrije grijehu jednom zauvijek; a što živi, živi Bogu.« (Rim 6,10)
Shadow

Oznaka: Čedomil Čekada

Rezultati pretrage po ključnoj riječi

Kršćanstvo i mase

Kršćanstvo i mase

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 25. rujna 1966. u župnoj crkvi u Uroševcu, a objavljenu u III. svesku, str.  162-164. Dragi vjernici! Mi se svi toliko puta tužimo, da su ljudi, da je "svijet", da je "narod", što, u tom svijetu, oko nas živi, zločest i zao. Sve su mane pri njemu. Ljudi su sitničavi, sebični, oholi, zlobni, zavidni, neiskreni, obijesni, raspušteni, pokvareni, nepravedni, gramzivi, bezbožni. Nemaju srca za bližnjega. Nemilosrdni su i okrutni. Ismijavaju se svakoj vrlini i svakome idealu. Samo im je do novaca i do "uživanj...
Jedinstvo poslanja (Službenici Crkve i oltara)

Jedinstvo poslanja (Službenici Crkve i oltara)

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 10. siječnja 1971. god. u Dubrovniku, u kapeli Svete Obitelji, a objavljenu u III. svesku, str.  42-45. Dragi vjernici! Isusove riječi, što smo ih uzeli za predmet i motto ovoj propovijedi, zabilježio nam je sv. Matej, u desetom poglavlju svoga Evanđelja. Isus ih je izrekao na koncu besjede, koju je upravio svojim apostolima, kad ih je, — prvi put iza njihova konačnog izbora u apostolski zbor, — poslao, da propovijedaju po Galileji, pa im tom prilikom i otkrio, što ih sve čeka u njihovu budućem apostolsk...
Kršćanski humanizam

Kršćanski humanizam

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 27. ožujka 1960. god. u sarajevskoj katedrali, a objavljenu u III. svesku, str.  157-161. Dragi vjernici! Humanizam je, čovjekoljublje je ideal, o kojemu se danas u širokoj javnosti najviše govori. I ideal vrlo popularan. On danas, naprosto, mnogima zamjenjuje vjeru, čovjek je prva vrijednost u svijetu i u životu. Njega valja štovati. Njemu valja zajamčiti sreću i napredak. Njemu valja dati sva prava. Njega valja osigurati od obespravljenja i izrabljivanja. Njemu valja pomoći u nevoljama, koje ga taru i pri...
Kršćanska tolerancija

Kršćanska tolerancija

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je svećenik i urednik Katoličkog tjednika, jedan od najznačajnijih katoličkih teologa za vrijeme i nakon Drugog vatikanskog sabora, a veliki broj njegovih tekstova objavljen je u ovom izborniku. Osim što je bio važan publicist, bio je i vrstan propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. - 1969; II. - 1972.; III. - 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 9. listopada 1960. god. u sarajevskoj katedrali, a objavljenu u III. svesku, str.  242-247. Dragi vjernici! Nama kršćanima, osobito baš onima boljima i revnijima, često prigovaraju, da smo fanatici. Kojiput i s pravom. Ima među nama fanatika. I bilo ih uvijek. To više, što je naše kršćanstvo bilo ...
Čestitka za mladomisnika

Čestitka za mladomisnika

Razno
Mladomisniku u spomenar naziv je teksta koji je dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.), kao svećenik s 40 godina svećeničkog  staža, uputio mladim tek ređenim svećenicima. Tekst je vrlo lijep i poticajan, pa smo iz njega izdvojili neke misli i oblikovali trodjelnu preklopnicu, a koja može poslužiti kao dodatak čestitci mladomisniku. Preklopnica se može preuzeti ovdje, a potrebno ju je obostrano ispisati, presaviti po unutrašnjim crtama i odrezati vanjske rubove.
Duhovni i propovjednički lik Čedomila Čekade

Duhovni i propovjednički lik Čedomila Čekade

Povijest Crkve
U Sarajevu je 15. kolovoza 1919. za svećenika zaređen istaknuti hrvatski apologet i katolički pisac msgr. Čedomil Čekada (Posušje, 6. studenoga 1896. – Dubrovnik, 26. rujna 1981.). Uoči stote obljetnice toga događaja prenosimo članak biskupa mostarsko-duvanjskoga Ratka Perića, objavljen u: Život u službi Riječi, Zbornik Čedomila Čekade, Sarajevo, 1997. (Studia Vrhbosnensia, 9), str. 123–130. Pozdravljam sretnu ideju inicijatora i organizatora ovoga znanstvenoga skupa o katoličkom velikanu msgr. Čedomilu Čekadi. Sa zahvalnošću sam prihvatio ponuđenu temu: Duhovni i propovjednički lik Čekadin. Ne samo zato što je Čedomil rođen 6. rujna 1896. u Posušju, na području povjerene mi Mostarsko-duvanjske biskupije, nego mnogo više zato što je inspirativan naslov pod kojim se raspravlja izravno o...
Uz obljetnicu rođenja Čedomila Čekade…

Uz obljetnicu rođenja Čedomila Čekade…

Razno
Ima nekih doista velikih teologa - velikih i po učenju i po životu - koji nikada nisu, a vjerojatno ni ne će, isplivati na površinu i biti postavljani drugima za uzor. Premda su to vjerojatno više zaslužili od onih o kojima se naveliko drže predavanja na teološkim studijima i održavaju simpoziji, a njihova se djela predstavljaju kao temelj suvremene teološke misli. Imamo, u tom smislu, solidan broj teologa, posebno onih koji su svojevremeno bili okupljeni oko pojedinih časopisa ili izdavačkih kuća, koji su se svojom samopromocijom, ali i relativno prikrivenom agresivnošću, nametnuli iznad drugih, a sve ih odreda karakteriziraju i međusobno povezuju riječi "progresivnost" i "kritika". Onaj tko imalo poznaje situaciju, mogao bi naizust navesti barem desetak takvih imena koja su obil...
Mladomisniku u spomenar (Stari svećenik mladomu)

Mladomisniku u spomenar (Stari svećenik mladomu)

Iz pera Čedomila Čekade (1896. – 1981.)
„Ali ti, čovječe Božji, bježi od ovih stvari! Traži revno pravednost, pobožnost, vjeru, ljubav, postojanost, blagost! Bori se u plemenitoj borbi vjere...“ (1. Tim 6, 11. 12) „Znam, naime, komu sam povjerovao...“ (2. Tim 1, 12). Idealan je tip svećenika samo jedan, isti u svim stoljećima: tip svećenika-sveca. Mjerilo je svećeničke vrijednosti i idealizma: sličnost Kristu i ljubav Kristu. Kriza je modernoga svijeta kriza duha: prevlast materijalnoga nad duhovnim i moralnim u životu i u kulturi. On je s te strane danas u oštrom sukobu s kršćanstvom. Svijet kršćanstva živi jedino od duha milosti i od križnog otkupljenja. Sve organizacijske forme u crkvenom životu vrijede samo toliko, koliko taj duh milosti i otkupljenja, – autentičan, nerazvođen, živ, – kanaliziraj...
Papa i biskupi (Velika lekcija IV. rimske biskupske sinode)

Papa i biskupi (Velika lekcija IV. rimske biskupske sinode)

Za Crkvu; za Papu
Prošlogodišnja biskupska sinoda u Rimu (27. IX. — 26. X. 1974.) nije, kako se iz svih izvještaja o njoj, i službenih i neslužbenih, jasno vidi, protekla nimalo glatko, i ako joj je predmet i dnevni red bio najglavnija zadaća Crkve: evangelizacija, propovijedanje Evanđelja svijetu. Nije, iza jednomjesečnog zasjedanja i raspravljanja, donijela ni formalnih, definitivnih, zaključaka. Zadovoljila se je samo "izjavama", "porukama", prijedlozima ("propozicijama"). Nijesu se, njezinih oko dvjesto učesnika, najviše delegata biskupskih nacionalnih konferencija iz svih krajeva svijeta, u kojima ima katolika, — mogli složiti u nekim centralnim točkama, koje su bile na njezinu dnevnom redu. Šta se je sve govorilo i pisalo o sinodi? Ali je zato interes za nju bio vrlo velik. I u c...
“Karizme” i “karizmatici”

“Karizme” i “karizmatici”

Za Crkvu; za Papu
Ni o čemu se danas, ni u svećeničkim i katoličkim krugovima, ni u katoličkoj štampi, ne govori tako neozbiljno, površno, konfuzno, teološki neispravno, kao o "karizmama" i "karizmaticima". Psihoza "karizmatičarstva" Ni broja se ne zna onima u Crkvi, koji, — sada, iza Drugoga vatikanskog koncila, — sebe smatraju "karizmaticima" i koji, u ime svojih "karizma", pretendiraju, da ih se sluša i da im se vjeruje. Pa se nameću, svima oko sebe, za učitelje i mentore, hoće da sve druge vode, prisvajaju sebi pravo, da, tobože u ime Duha, koji iz njih govori, uvode u crkveni život novosti i u njemu provode "reforme": često i na račun dosadašnjih, posvećenih, crkvenih normi i zakona; često i u opoziciji prema hijerarhijskom starješinstvu Crkve. I Papu, ti "karizmatici", kritiziraj...