Oznaka: čovjek slika Božja

Aerodinamične linije
Razmišljanja o vjeri

Aerodinamične linije

Kad je ljudski um projektiraozrakoplove i druge letjelicepromatrao je životinje koje jeBog obdario krilima, te je uočioda imaju posebne linijekoje im omogućuju nadićisilu teže i vinuti se u visine.A da bi pojedina letjelicasnagom uzgona pobijedilaprotivne sile, morala je,uz potrebnu snagu motora,imati i aerodinamične linije,pri čemu su nadasve važnadobro oblikovana krila.U protivnom bez savršenih linija,ne bi bilo moguće da seotisne od zemlje i poletiu nebeska prostranstva. No ovom se strategijomjoš davno prije izumazrakoplova i drugih letjelica,poslužio sam Gospodinkada je na svoju slikustvorio čovjeka i udahnuo mubesmrtnu dušu za let do neba.Za let mu je dao linijesavršeno oblikovanih krila– dvije zapovijedi ljubavi –pozivajući ga i potičući da sepo njima vine u nebeskaprostranstva vj...
Kršćanstvo grijeha
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo grijeha

Filozof i teolog Christos Yannaras pišući o problemu zla u The Problem of Evil nudi i jednu interpretaciju grijeha. Iako se njegovo promišljanje odnosi na teološki pojam istočni grijeh, ono se može primijeniti i na pojam osobni grijeh. Yannaras pojmu grijeha prilazi kroz iskustvo onoga što opisujemo kao promašaj i promašiti. Kada nešto promašimo ili promašujemo znači kako postoji ili je postojao neki cilj, svrha, objekt, meta koju je trebalo ili treba ispuniti, odnosno pogoditi. Težina ili lakoća promašaja ne mjeri se strogo i nužno isključivo fizičkom distancom od cilja i mete, nego također i fenomenom koji opisujemo pojmom prilika. Neki promašaji imaju ozbiljnost velike težine jer se mogu dogoditi samo jednom, ne postoji ponovna i nova prilika za usmjeravanje prema cilju ili meti. Zaj...
Čovjek kao stvorenje i slika Božja
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Čovjek je sam sebi tajna. Oduvijek je postavljao pitanja na koja nije znao odgovoriti. Tako se pita npr.: Tko sam ja?, Odakle dolazim? Što će biti sa mnom poslije smrti? Zašto postojim? Odakle zlo? Postoji li Bog? itd. Na takva pitanja ne daju konačan odgovor ni teologija ni filozofija, a ni bilo koja druga znanost. Svi se oni trude osvijetliti tajnu čovjeka, ali u biti čovjek ostaje nespoznatljiv. Tako će npr. filozofija na čovjeka gledati na način da pokušava otkrivati smisao i svrhu njegova postojanja, ali pri tome neće nužno to njegovo postojanje pripisivati Bogu. Teologija će pak uvijek čovjeka gledati kao onoga koga je Bog stvorio i po kojem čovjek dobiva svoj životni poziv, svoje ljudsko dostojanstvo i svoj cilj. Kao takav, čovjek je pozvan otkrivati Božju ljubav i živjeti u skl...