Utorak, 26 listopada

Oznaka: čovjek

Božji raspored i ljudski nered
Razmišljanja

Božji raspored i ljudski nered

Prvo: Slika Božja i neprilika ljudska Svemogući Stvoritelj, tro-osobni Bog - Otac, Sin i Duh Sveti - nakon veličanstvena čina lučenja svjetla od tame i stvaranja neba i zemlje i na zemlji svega i svačega, sve iz mudrosti i ljubavi a po svojoj svemoćnoj riječi: Fiat… - neka bude…! (Post 1,3) - na ovom je svijetu kao krunu stvaranja sazdao čovjeka: muško i žensko, da budu odsjaj bića njegova. To jest odraz božanskoga divnog svjetla uma i dostojanstva čudesne slobode, velebnih Božjih pa stoga i najuzvišenijih ljudskih duhovnih svojstava, da budu njegova prava „slika“ i „prilika“ (Post 1,26-27). Stvorio ih je i usmjerio prema sebi da budu „licem u lice“ njegovi sugovornici, prijatelji, suradnici Božji. Dao im je duh da mozgom promisle, srcem osjete, ustima progovore, očima progledaju, ušim...
Čovjek kao sustvaratelj
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek kao sustvaratelj

U svakodnevnom govoru češće ne pravimo razliku između pojmova zvanje, zanimanje i poziv. Iako su nam načelno razlike poznate, dobro je podsjetiti na njih. Poziv dolazi od lat. vocatus, što znači pozvani. Može se promatrati u dva vida: kao životni poziv u svećeništvo, redovništvo, bračni ili samački život, te kao osposobljenost koju nam Bog daje po našim talentima i koje smo pozvani usavršavati. Zvanje se odnosi na stečeno obrazovanje, pa je tako netko npr. ekonomist, netko trgovac, netko liječnik, netko profesor, itd. Zanimanje može, ali ne mora biti podudarno sa zvanjem. Ono se odnosi na posao koji netko radi. Npr. netko je po zvanju ekonomist, ali ne radi u svojoj struci, nego kao trgovac. Važno je osluškivati Božji poziv i na njega odgovoriti, i kad je u pitanju stalež na koji nas B...
Čovjek je po naravi religiozan
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek je po naravi religiozan

Svaki čovjek u sebi nosi čežnju za onim što je iznad čiste materijalnosti, odnosno za onim što se može nazvati duhovnim i transcendentnim. U razumijevanju te stvarnosti, koju obično tek naslućuje, ali joj osjeća uzvišenost, očekuje pronaći smisao svoga života i odgovore na ona životna pitanja koja mu se nameću. Ta čežnja nije kod svih ljudi jednakoga intenziteta, niti joj svi ljudi pristupaju jednoobrazno. U tom svjetlu možemo reći da svatko ima svoj pogled na transcendenciju, odnosno na ono što je iznad ovoga materijalnoga svijeta, pa je tako kod nekih ljudi ta čežnja relativno slaba, dok je kod drugih vrlo izražena. Prema tome i govorimo o stupnju duhovnosti nekoga čovjeka. Povijest civilizacija pokazuje da su ljudi oduvijek bili religiozno usmjereni, kao i da su odgovore na temeljna...
Čovjek – polazište etičkoga razmišljanja
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek – polazište etičkoga razmišljanja

Ljubav prema Bogu i čovjeku Kristove riječi nas upozoravaju da sve što smo učinili ili nismo učinili jednom od onih najmanjih, učinili smo ili nismo učinili samom Bogu. Zato kršćanska ljubav uvijek ima dva krila: ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku. Oba su važna i oba se međusobno nadopunjuju. Iz toga proizlazi da je čovjek, kao Božje stvorenje i kao kruna stvorenosti, polazište konkretnog moralnog ponašanja u svakodnevici. Nitko ne može tvrditi da ljubi Boga, a istovremeno zanemarivati svoga bližnjega, ali ni obrnuto, nitko ne može istinski evanđeoskom ljubavlju ljubiti čovjeka, ako pri tom ne ljubi Boga svim svojim srcem, svom dušom svojom i svom pameću svojom. Čovjeka pred sobom vidi, a Boga nazire razumom, pa je stoga važno da se ta ljubav stvarno konkretizira u ispravnom m...
Upoznaj samoga sebe
Vjeronauk - srednja škola

Upoznaj samoga sebe

Upoznati sebe nije lako. Jer čovjek je tajna. I još više, on je otajstvo. Još se uz grčkog filozofa Sokrata vezuje misao γνώθι σeαυτόν (Upoznaj samoga sebe!), kojom upravo na to upozorava. Pozvani smo upoznati i spoznati sebe, a to možemo samo u svjetlu Svetoga Pisma, kako nas poučava Ps 139. Tako ondje psalmist pjeva: "Gospodine, proničeš me svega i poznaješ, ​ti znaš kada sjednem i kada ustanem,​ izdaleka ti već misli moje poznaješ.​ Hodam li ili ležim, sve ti vidiš,​ znani su ti svi moji putevi..." Iako se nikada neće moći do kraja razumjeti, čovjeku se ipak milošću Božjom otvara svjetlo razuma po kojem razumijeva da je najsretniji kada želi Božje Lice gledati. Obično volimo reći da se čovjek sastoji od tijela, duše i duha. Kada je bolesno tijelo, ranjeno nekim bolestima ili fizičk...
Čovjek kao stvorenje i slika Božja
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Čovjek je sam sebi tajna. Oduvijek je postavljao pitanja na koja nije znao odgovoriti. Tako se pita npr.: Tko sam ja?, Odakle dolazim? Što će biti sa mnom poslije smrti? Zašto postojim? Odakle zlo? Postoji li Bog? itd. Na takva pitanja ne daju konačan odgovor ni teologija ni filozofija, a ni bilo koja druga znanost. Svi se oni trude osvijetliti tajnu čovjeka, ali u biti čovjek ostaje nespoznatljiv. Tako će npr. filozofija na čovjeka gledati na način da pokušava otkrivati smisao i svrhu njegova postojanja, ali pri tome neće nužno to njegovo postojanje pripisivati Bogu. Teologija će pak uvijek čovjeka gledati kao onoga koga je Bog stvorio i po kojem čovjek dobiva svoj životni poziv, svoje ljudsko dostojanstvo i svoj cilj. Kao takav, čovjek je pozvan otkrivati Božju ljubav i živjeti u skl...
Kakav sam čovjek
Razmišljanja

Kakav sam čovjek

Dobro je, ponekad razmisliti, češće postavljati sebi pitanje: Što želim, a kakav jesam i kakav bih trebao biti? Miriti se s onim kako jeste, kako sami o sebi mislimo nije u redu. Iskren ispit savjesti pokazuje pravo stanje koje nije pogubna umišljenost. Oni koji poznaju čovjeka, psiholozi, ispovjednici, ljudi kojima je čovjek objekt istraživanja, proučavanja, izdvajaju nekoliko razina koje su bitne u procjeni. Prva razina je kakvi smo u zajednici, društvu, među prijateljima i poznanicima i kakvi bismo željeli biti. Prije svega želja nam je da nas prihvate kakvi jesmo, da imaju dobro mišljenje o nama, da smo priznati i poznati, hvaljeni i izdvojeni kao primjer. Trebali bismo poslušati što o nama drugi govore i to usporediti s onim što o sebi mislimo. Druga razina, kažu, je naša ...