Srijeda, 16 lipnja

Oznaka: Katolička Crkva

Raskol Istoka i Zapada, 1054.
Aktualno, Povijest Crkve

Raskol Istoka i Zapada, 1054.

Historia magistra vitae. Koliko god bila istina, malo je koga životno opametila i rijetko je gdje koga osvijestila. Ono što se događalo u 9. stoljeću, slično se ponavljalo i u daljnjem tijeku vremena. „Deseto stoljeće poznato je kao 'mračni vijek' papinstva. Petrova Stolica, bez učinkovite zaštite, razvučena je između malobrojnih rimskih obitelji. Između 882. i 1046. izmijenilo se 45 papa i antipapa, od kojih je 15 svrgnuto, a 14 ih umire ili ubijanjem ili u zatvoru ili u prognanstvu“, kaže Kongregacija za nauk vjere.[1] Iz toga razdoblja ovdje se osvrćemo na posljednjih 14 i dodajemo daljnjih 8 godina papinstva: 1032.-1054. Benedikt IX., trostruki papa Grof Alberico, Tuskulanac, imao je dva brata na papinskom prijestolju: Benedikta VIII. (1012.-1024.) i Ivana XIX. (1024.-1032.). Uspi...
Crkva i moderno doba
Vjeronauk - srednja škola

Crkva i moderno doba

Nakon razdoblja nastanka i razvitka protestantizma (16. st.), Katolička Crkva je svoj odgovor na takvo nemilo stanje dala u obliku sazivanja Tridentskog sabora (1545.-1563.) i marnog provođenja odredbi koje su na njemu donesene. Međutim, vjerski ratovi između protestanata i katolika obilježit će još nekoliko narednih desetljeća i pridonijeti da se jedni od drugih bitno udalje kako u naučavanju tako i u djelovanju. Početkom 17. st. ti ratovi prestaju, a onda se počinju javljati moderne države, među kojima će posebno mjesto zauzeti Francuska i Austrija, odnosno nešto kasnije Austro-ugarska monarhija. Kako je uloga pape u to vrijeme ponovno ojačala, novonastale moderne države žele oslabiti takav njegov utjecaj i podrediti ga svojoj vlasti, što će velikim dijelom i uspjeti, provođenjem aps...
Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist
Vjeronauk - srednja škola

Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Drugi vatikanski sabor u svojoj je deklaraciji Nostra aetate (Naše doba), u svojim brojevima 2-4, jasno dao do znanja da Katolička Crkva poštuje sve nekršćane, zato što se u svakoj religiji nalazi nekakva klica spoznanja Boga i nastojanje oko moralnoga života, no uz to svakako valja imati na umu da smo pozvani poštovati druge, ali ljubiti svoje. Tako možemo i trebamo imati poštovanje prema politeistima, jer "Katolička Crkva ne odbacuje ništa što u tim religijama ima istinita i sveta" (NA 2), posebno smo pozvani poštovati Židove, jer nas s njima vezuje cijeli Stari zavjet, a stupovi Crkve - apostoli - stasali su upravo u toj religiji. Također, trebamo imati poštovanja prema muslimanima, jer i oni barem djelomično priznaju evanđelja, zatim, iako Isusa ne priznaju Bogom, priznaju ga proro...
Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava
Vjeronauk - srednja škola

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Krist je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (Iv 17, 20-21 ss) molio za apostole i cijelu Crkvu - da ostane jedno, kao što su jedno Otac i Sin. Međutim, tijekom povijesti Crkva se raspala na tri glavne struje: katolike, pravoslavce i protestante. Stoga mnogi kršćani, polazeći od takve ranjenosti Crkve, nastoje oko međusobnoga ujedinjenja, a s ciljem da Crkva ponovno postane onako jedinstvena kakvom ju je Krist htio. Međutim, postavlja se pitanje gdje je u takvim ekumenskim nastojanjima mjesto Katoličke Crkve u okviru ostalih Crkava i kršćanskih zajednica, kao i koji su to kriteriji po kojima bi se takva jedna zajednica mogla opravdano nazvati Crkva. Naime, danas se vrlo nejasno koristi pojam Crkva, a u takvim zbunjujućim konkretnim prilikama češće će proizići zaključak da je Katolička C...
Tri razloga zašto žene ne mogu biti svećenice [video]
Lectio Brevis

Tri razloga zašto žene ne mogu biti svećenice [video]

Smiju li žene biti svećenice jedno je od najosjetljivijih pitanja posljednjih 50-tak godina. Treba odmah naglasiti da mnogi muškarci smatraju da žene trebaju smjeti biti svećenice, dok istovremeno mnoge žene smatraju da žene ne smiju biti svećenice. Prema tome, ovo nije sukob muškaraca i žena, niti nekakva karikatura patrijarhata, već se sukob vodi oko toga što je Božja volja. Kršćane zanima što Isus naučava, a ne hoće li se to nekome svidjeti ili ne. Katolička Crkva vjeruje, objašnjava sveti papa Ivan Pavao II. (Ordinatio sacerdotalis br. 4),  da „nema nikakve ovlasti podijeliti svećenički red ženama“, a u ovom ćete se videu upoznati s 3 razloga zašto tako katolici vjeruju.
Moć Crkve?
Filozofska teologija

Moć Crkve?

Njemački politički filozof Carl Schmitt u svom djelu Rimski katolicizam i politička forma nastoji objasniti u čemu se zapravo sastoji moć Katoličke Crkve. Uglavnom kada se govori o Katoličkoj Crkvi i njezinoj moći postavlja se pitanje koju vrstu moći Crkva posjeduje? Kritičari prigovaraju kako je riječ o ekonomskoj moći koja izdaje temelje siromaštva onako kako se to predstavlja u Evanđelju, iako zaboravljaju da veliki dio ekonomske moći Crkve služi njezinom poslanju koje uključuje veliki broj onih kojima je pomoć potrebna, o čemu svjedoče tolike bolnice, škole, domovi za siromašne diljem svijeta. Prigovori onih koji smatraju da Katolička Crkva ima moć ponekad ide u smjeru kritike prema kojoj Crkva ne dopušta pojedincu da bude autonoman, slobodan i da razvije sve svoje potencijale. Schm...
O celibatu
Kroz filozofsku prizmu

O celibatu

Kad bi svećenik bio oženjen Je li ukidanje celibata u Katoličkoj Crkvi instant rješenje svih crkvenih problema, od praznih župa i crkava nedjeljom pa do povećanja broja zvanja? Je li ukidanje celibata stvarno rješenje pedofilskih skandala, bi li ukidanje celibata zaista i jednom zauvijek riješilo sve crkvene probleme i sve probleme svakog pojedinačnog vjernika i s one, a i s ove strane oltara? Zašto se u mnogim raspravama to pitanje nameće kao najlogičnije rješenje svih crkvenih problema koje mnogi samo ponavljaju površnom rečenicom: E,  kad bi se katolički svećenici mogli ženiti... Valjda ne samo da bi broj zvanja rastao geometrijskom progresijom, nego bi svaki dan crkve bile ispunjenje do posljednjeg mjesta, a redovi za ispovijed protezali bi se do crkvenog izlaza ili čak dvorišta. E...
Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske egologije
Između srca i razuma

Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske egologije

Kako i sama riječ govori, teologija je, najkraće rečeno, znanost o Bogu. Objekt njezina istraživanja i teološkoga govora ponajprije je Bog, dok se za govor o čovjeku, drugim ljudima, društvu i svemu ostalome može reći da je drugotan, odnosno da u određenom smislu participira na uzvišenosti govora o Bogu. Ukoliko to pokušamo izreći biblijskim rječnikom, rekli bismo da svoju potvrdu pronalazi u Dvjema zapovijedima ljubavi, po kojima smo prije svega pozvani ljubiti Boga, i to svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim, a tek onda bližnjega svoga kao samoga sebe. U tim zapovijedima ocrtava se stupnjevitost teološkoga govora, na način da Bog zauzima prvenstvo i jedini zaslužuje obožavanje, zatim nas upućuje na druge, koje smo pozvani iskreno ljubiti kao što volimo sebe, te nas ...
Puzajući katolicizam i sinkretistički ekumenizam
Između srca i razuma

Puzajući katolicizam i sinkretistički ekumenizam

Siječanj je mjesec već uvriježenih ekumenskih zbivanja, molitvenih okupljanja i promišljanja o odnosima katolika, pravoslavaca i protestanata, a koja kao takva mogu imati svoju veliku vrijednost s obzirom na razvijanje zdravoga dijaloga i međusobnog uvažavanja, ali mogu potaknuti i dublja propitkivanja koja će nužno pokazati površnost i kazališnost takvih obično tek izvanjskih, nedovoljno domišljenih i češće prozelitističkih nastojanja. U tom se smislu mogu, s obzirom na aktualnu situaciju, ali i višegodišnja zbivanja, izdvojiti tri događanja. Božićni domjenak Srpskog narodnog vijećai ekumenski (ne)dijalog s pravoslavcima Prvo ima gotovo isključivo politički kontekst, iako je riječ o tobože vjerskom blagdanu, a odnosi se na tradicionalni božićni domjenak u prostorijama Srpskoga narodn...