Četvrtak, 2 prosinca

Oznaka: korona-ideologija

Odbijanje cijepljenja u svjetlu priziva savjesti
Između srca i razuma

Odbijanje cijepljenja u svjetlu priziva savjesti

Uvod Na jednom mjestu nobelovac Ivo Andrić kaže ovako: "Gubiti je strašno samo tako dugo dok se ne izgubi sve, jer gubiti malo donosi žalost i suze, i dok god možemo na preostalom mjeriti veličinu izgubljenog teško nam je, ali kada jednom izgubimo sve onda osjetimo lakoću za koju nemamo imena, jer to je lakoća prevelikog bola. Lagan sam, lagan da poletim! Sve izgubljeno je u mojoj svijesti, samo bez težine i gorkosti zemaljskih stvari; ja imam opet sve što izgubih, preobraženo i uljepšano - u sjećanju. I još: ja imam veliku slobodu onog koji ništa nema i mir onog koji je prežalio i konačno se rastao" (Ex Ponto). Te Andrićeve riječi kriju u sebi duboku istinu, a ona jednom broju današnjih ljudi postaje kristalno jasna i dragocjena poput onog bisera i onoga blaga o kojima je Isus govorio...
Što nam je činiti ako se zaniječe pravo na slobodu necijepljenja?
Sjaj Istine

Što nam je činiti ako se zaniječe pravo na slobodu necijepljenja?

Napomena: Tekst je, ovdje uz neznatne izmjene, objavljen u obliku emisije na Radio Mariji još 27. veljače 2021. god., kada se već opravdano moglo pretpostaviti da će svi oni koji se ne žele cijepiti protiv bolesti COVID-19 biti na to prisiljavani, iako se tada u javnosti tvrdilo da se to ne može dogoditi u demokratskom društvu. 1. Prepoznati znakove vremena Imamo već godinu dana iskustva ovog izvanrednog stanja i na temelju toga već možemo izvući neke poučke za sadašnjost i budućnost. Ako se držimo službenih brojki ova kriza je u svijetu kroz godinu i dva mjeseca, od 31.12. 2019. do 25. II. 2021., uzrokovala dva i pol milijuna mrtvih.[1] To je bez razlikovanja jesu li su umrli od korone ili s koronom. Paralelno se računa da preko 73 milijuna mrtvih godišnje bude od pobačaja u svijetu,...
COVID-potvrde u svjetlu šutnje Kongregacije za nauk vjere i Hrvatske biskupske konferencije
Između srca i razuma

COVID-potvrde u svjetlu šutnje Kongregacije za nauk vjere i Hrvatske biskupske konferencije

Kongregacija za nauk vjere još je 21. prosinca 2020. god. objavila Bilješku o moralnosti upotrebe nekih cjepiva protiv bolesti COVID-19 (hrvatski prijevod ovdje) i u njoj navela da je načelno moralno dopušteno uzeti ona cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja su okaljana pobačajima, ali je pritom naglasila da ta dopuštenost nije apsolutna, nego uz poštovanje određenih uvjeta, te je također istaknula da cijepljenje mora biti slobodno, a ne nametnuto. Naša se Biskupska konferencija (dalje: HBK) kroz proteklo vrijeme o pitanju cijepljenja protiv bolesti COVID-19 vrlo stidljivo izjašnjavala, točnije izravno je progovorila samo u dokumentu Vjernici pred izazovom pandemije i potresa od 19. siječnja 2021., ali na način da nije iznijela nikakav stav same Konferencije, nego je u broju 4. naznačila ...
Nove mjere Stožera civilne zaštite o sudjelovanju samo 25 osoba na svetoj Misi i njihova (ne)obvezatnost za vjernike
Između srca i razuma

Nove mjere Stožera civilne zaštite o sudjelovanju samo 25 osoba na svetoj Misi i njihova (ne)obvezatnost za vjernike

Uvod ili o mjerama ograničenja za crkve Prije nekoliko dana, točnije 27. studenoga 2020. god., Stožer za civilnu zaštitu donio je nove mjere s obzirom na suzbijanje pandemije koronavirusa, koje vrijede od 28. studenoga do 21. prosinca 2020., a one, između ostaloga, kako je to protumačio premijer Andrej Plenković, iako se to teško može iščitati iz same Odluke (usp. III, 2, na kraju), određuju da na svetoj Misi može biti nazočno najviše 25 osoba. Na čudnovatost takve odluke, koja ne vodi računa o veličini prostora i koja shodno tome npr. određuje da jedna velika crkva čiji je kapacitet 2.500 osoba sada smije primiti tek 1%, mnogi su već upozoravali. Većina crkava vjerojatno može primiti 400-500 ljudi, što znači da je za njih dozvoljeno sudjelovanje tek kojih 5-6% vjernika. Bez želje da s...
Novi koronatest za hrvatske biskupe
Između srca i razuma

Novi koronatest za hrvatske biskupe

Uvod Opće je poznato da zlostavljači često dolaze iz redova zlostavljanih osoba, a jednako tako da su najbrutalnije revolucije gotovo redovito odgovor na dugotrajni teror. Tu činjenicu nije dobro nikada zanemariti, a također ju nije dobro ignorirati ni kada su vjernici u pitanju. Ili, kako bi se reklo, sve ima svoje granice. Vjernik i granice strpljivoga podnošenja nepravde Naime, nekako se očekuje da su kršćani po naravi stvari poslušni, ponizni i u ime suobličenja Kristu patniku pozvani podnositi baš sve životne nedaće i nepravde. Redovito ih se uči da svaku patnju prikažu Bogu i na takav način s jedne strane čine zadovoljštinu za svoje grijehe i grijehe drugih ljudi, a s druge strane da se po njoj uče rasti u svetosti. Pri tome im se kao uzor stavlja pred oči sam Krist koji je sam...
Visoki odbor za ljudsko bratstvo i lobotomiranje vjernika imperativom poslušnosti
Između srca i razuma

Visoki odbor za ljudsko bratstvo i lobotomiranje vjernika imperativom poslušnosti

Uvod Lobotomija je neurokirurški zahvat uklanjanja dijela mozga s ciljem mijenjanja ponašanja osobe u skladu s onim što se od nje želi postići. Obično se primjenjivala kod teških duševnih bolesti, posebno kod onih koji su pokazivali agresivnost, s ciljem da se osobu trajno primiri, umrtvi, uljudi, odnosno uklopi prema unaprijed zacrtanim prihvatljivim pravilima ponašanja. Zbog takvog invazivnog zadiranja u bit nečije osobnosti i u tom smislu zbog grube povrede ljudskog dostojanstva, lobotomija je danas gotovo svuda u svijetu zabranjena. Ipak, pojam je ušao u svakodnevnu uporabu i njime se želi označiti svaki postupak kojim netko nekome pokušava, kako mi to u svakodnevnom govoru volimo reći, isprati mozak, odnosno uvjeriti osobu kako su njezina razmišljanja pogrešna i bezvrijedna, te da...
Crkva u raljama korona-ideologije
Između srca i razuma

Crkva u raljama korona-ideologije

Uvod Način razmišljanja i djelovanja koji prevladava u javnosti - i društvenoj i crkvenoj, i svjetskoj i domaćoj - mogao bi se, čini nam se opravdano, nazvati teror milosrđa. Riječ je o nečemu što se ne može uvijek i svuda identificirati i dijagnosticirati kao patološko stanje, nego se naprotiv dugo vremena predstavlja, a i stvarno se tako većini čini, kao kreposno i čovjekoljubno. Nerijetko i bogoljubno. Riječ je o naizgled milosrdnom i dubokom, a zapravo necjelovitom pristupu onim životnim područjima koja se izravno odnose na pojedince i manje skupine, ali po svojoj složenosti posljedično zahvaćaju veliki broj ljudi, zapravo odražavaju se na život većine. Redovito teror milosrđa u svom utjecaju na mase kreće od nekih konkretnih osoba ili skupina, koje su stvarno ili navodno pogođene ...