»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Oznaka: kršćanstvo

Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku

Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku

Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola
Nakon antičkih vremena i početka života u slobodi Crkva se našla pred novim izazovima, a posebno to vrijeme karakterizira nastanak mnogih hereza i sazivanje crkvenih sabora da bi se zaštitilo pravovjerje. Naredno je vrijeme obilježilo prodiranje barbarskih plemena, što je najprije dovelo do pada Zapadnog rimskog carstva 476. god., a potom i do velikih seoba koje su za sobom ostavile razrušena dobra izgrađivana kroz prethodna stoljeća. Padom Zapadnog rimskog carstva započinje srednji vijek, a traje sve do pada Carigrada 1453., ili prema drugom računanju do otkrića Amerike 1492. godine. Sam se srednji vijek može podijeliti na tri razdoblja: rani, razvijeni i kasni srednji vijek. Rani srednji vijek obuhvaća vrijeme od oko 500. do oko 1.000 god., a karakterizira ga osvajanje barbarskih pl...
Strahogovorno i slobodnogovorno kršćanstvo

Strahogovorno i slobodnogovorno kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Sloboda govora smatra se jednim od „svetih“ ljudskih prava koje ne smije dodirnuti nikakva kritika bilo „odozdo“, bilo „odozgo“. „Svetost“ slobode govora proširila se na sva područja ljudske stvarnosti uključujući i kršćanstvo. Ismijavanje i vrijeđanje kršćanskih simbola i osoba, od križa do osobe Isusa Krista postalo je toliko prihvatljivo i uobičajeno da se sve teže pronalaze što maštovitiji načini vrijeđanja i omalovažavanja kršćanskih simbola. Iz „svetosti“ slobode govora rodila se ideološka podloga kako je sve izvan slobode govora nesveto uključujući i kršćanske simbole. „Svetost“ slobode govora postala je novo božanstvo i novi bog. Sve se smije propitivati, osim same slobode govora i njezinih granica i dopuštenja. Iz nekritičkog prihvaćanja slobode govora kao „svete“ stvari nast...
Reducirano kršćanstvo

Reducirano kršćanstvo

Filozofska teologija
Ruski teolog i svećenik Pavel Florensky u zbirci eseja At the Crossroads of Science and Mysticism podsjeća da reduciranje liturgijskih simbola i gesti označava siromaštvo religije i osobne vjere i zaborav simbola i gesti početak je površne religije i slabe vjere.  Florensky piše kako time nastaje fenomen reduciranog kršćanstva koje simbole i geste prestaje doživljavati kao važne elemente povezivanja s nadnaravnim i s Bogom. Florensky smatra da svaka liturgijska gesta, simboli i odjeća imaju duboku i smislenu važnost i povezanost s Bogom. Florensky odbacuje praktičnost, minimalnost i korisnost kao temeljne razloge zašto bi liturgijska i sakramentalna slavlja trebalo „osloboditi“ suvišnih gesti i odjeće. Florensky, iako ga tako ne naziva, implicitno definira reducirano kršćanstvo kao isk...
Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola
Drugi vatikanski sabor u svojoj je deklaraciji Nostra aetate (Naše doba), u svojim brojevima 2-4, jasno dao do znanja da Katolička Crkva poštuje sve nekršćane, zato što se u svakoj religiji nalazi nekakva klica spoznanja Boga i nastojanje oko moralnoga života, no uz to svakako valja imati na umu da smo pozvani poštovati druge, ali ljubiti svoje. Tako možemo i trebamo imati poštovanje prema politeistima, jer "Katolička Crkva ne odbacuje ništa što u tim religijama ima istinita i sveta" (NA 2), posebno smo pozvani poštovati Židove, jer nas s njima vezuje cijeli Stari zavjet, a stupovi Crkve - apostoli - stasali su upravo u toj religiji. Također, trebamo imati poštovanja prema muslimanima, jer i oni barem djelomično priznaju evanđelja, zatim, iako Isusa ne priznaju Bogom, priznaju ga proro...
Kršćanstvo – religija utjelovljene Božje Riječi

Kršćanstvo – religija utjelovljene Božje Riječi

Povijest Crkve, Vjeronauk - srednja škola
Uvod Da bi se lakše klasificirale, religije se obično dijele na nekoliko vrsta. Prema jednoj podjeli, razlikuju se prirodne od objavljenih, pri čemu su prirodne religije one koje su nastale od ljudi, tako što su ljudi zaključili da mora postojati Bog ili božanstva, a objavljene su religije one koje tvrde da im se Bog objavio, a to su židovstvo, kršćanstvo i islam. Drugi će prirodne religije nazivati uzlaznima, a objavljene silaznima. Također, neki će govoriti o monoteističkim, a drugi o politeističkim religijama, itd. Nijedna od tih podjela nije za kršćane prihvatljiva, jer je kršćanstvo bitno drukčije od svih drugih religija, s obzirom da se jedina prava i potpuna Objava zbila u Isusu Kristu, pravom Bogu i pravom čovjeku. Jedini je Isus Krist Otkupitelj ljudi i zato se kršćanstvo n...
Kršćanstvo i mase

Kršćanstvo i mase

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 25. rujna 1966. u župnoj crkvi u Uroševcu, a objavljenu u III. svesku, str.  162-164. Dragi vjernici! Mi se svi toliko puta tužimo, da su ljudi, da je "svijet", da je "narod", što, u tom svijetu, oko nas živi, zločest i zao. Sve su mane pri njemu. Ljudi su sitničavi, sebični, oholi, zlobni, zavidni, neiskreni, obijesni, raspušteni, pokvareni, nepravedni, gramzivi, bezbožni. Nemaju srca za bližnjega. Nemilosrdni su i okrutni. Ismijavaju se svakoj vrlini i svakome idealu. Samo im je do novaca i do "uživanj...
Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Vjeronauk - srednja škola
Vjera je unutrašnja sigurnost da Bog postoji. Drugim riječima, oni koji su vjernici imaju čvrsto uvjerenje u Božje postojanje, ali ono nije rezultat nekakvih slučajnih okolnosti, nego se oblikuje na temelju Svetoga Pisma, posebno onoga što je Isus Krist naučavao i kako je djelovao, te na temelju učenja Crkve. Kao takva, vjera se u određenom smislu prenosi s koljena na koljeno odgojem u kršćanskim krepostima, ali uvijek ima imperativ rasta i napredovanja. Štoviše, ona je Božji dar, kako nas poučava Isus kroz riječi nitko ne dolazi Ocu osim po meni. Pozvani smo povjerovati Kristu, svemu što je govorio i naučavao, a jednako tako imati i povjerenje u Crkvu, koja je sve ono što nam je Krist govorio sačuvala u svom Pokladu. Vjera je posebno značajna kada se u životu traže odgovori na temelj...
Blockbuster kršćanstvo

Blockbuster kršćanstvo

Filozofska teologija
U svojoj knjizi Amusing Ourselves to Death Public Discourse in the Age of Show Business (Ubijajući se od dosade javni diskurs u razdoblju zabave) izdanoj još 1986. teoretičar medija i kulturni kritičar Neil Postman piše o načinu kako je televizija promijenila način izlaganja, razgovora i komunikacije. Postman tvrdi da je svaki medij ne poruka nego je svaki medij prije svega jezik koji govori i sposoban je drugima nametnuti načine razmišljana i govora tim istim jezikom. Temeljne karakteristike televizijskog jezika za Postmana su dvije: zabava i diskontinuitet. Zabava se odnosi na sposobnost televizije kao jezika da vizualnim porukama gledatelju prije svega omogući zabavu i ništa više dok se diskontinuitet odnosi na sposobnost televizije da omogući međusobno nepovezanu argumentaciju koj...
Prometejsko kršćanstvo

Prometejsko kršćanstvo

Filozofska teologija
Prazne ispovjedaonice su simptom fenomena stvarnosti koju možemo opisati kao odsutnost grijeha. Bilo da je riječ o osobnoj grešnosti pojedinca ili zajedničarskoj grešnosti čovječanstva, odsutnost grijeha je postala opipljiva u slici praznih ispovjedaonica diljem Zapada. Odsutnost grijeha zamijenjena je jednim novim konceptom. Naime, dok u shvaćanju grijeha Božja milost igra temeljnu ulogu jer čovjeka potpomaže i oslobađa grijeha i njegovih posljedica, novi koncept ističe kako u odnosu prema vlastitoj grešnosti nije potrebna Božja milost, nego je čovjek u svojoj apsolutnoj slobodi kadar samostalno nadvladati grijeh. Nadvladavanje grijeha se događa na dva načina. Prvo se niječe postojanje i stvarnost grijeha. Grijeh se zamjenjuje različitim sociološkom, psihološkim i znanstvenim tumačenji...
Mazohističko kršćanstvo

Mazohističko kršćanstvo

Filozofska teologija
Francuski filozof i esejist Pascal Bruckner u svojoj knjizi The Tyranny of Guilt: An Essay on Western Masochism opisuje kulturni fenomen krivnje i isprike kao specifičnih pokušaja samooptuživanja kršćanske kulture za određena zla koja su se dogodila ili se tek trebaju dogoditi iako sama kršćanska kultura s nastanom takvih zala nije bila povezana niti je utjecala na njihovo nastajanje. Bruckner, baveći se ovim fenomenom pretjerane kršćanske samooptužbe, ističe kako se mnogi društveni problemi koji se događaju u određenim zemljama i dijelovima svijeta neopravdano povezuju s kršćanstvom kao da je kršćanstvo direktno i danas izričito krivo i odgovorno za te iste probleme. Bruckner navodi nekoliko primjera, ali mi možemo dati jedan aktualni: je li, recimo, političko-ekonomska kriza koja je p...