krštenje – Vjera i djela

Kršćanska inicijacija od 10. st. do Drugog vatikanskog sabora

25ruj2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Kršćanska inicijacija od 10. st. do Drugog vatikanskog sabora

1. Inicijacija do Tridentskog sabora Grgurov sakramentar još uvijek formalno sadrži nešto od provjera.[1] U njem se po prvi put javlja indikativna formula I., ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.[2] Ona se prvo javila kod krštenja djece, jer ona nisu mogla odgovarati na krsna pitanja. U obredu krštenja djece kum postaje zastupnik. Supplementum nam svjedoči da su se katekumenski obredi i molitve slavili u susljednom obredu. Krsna je formula: Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.[3] Ako krsti biskup, on odmah i krizma i daje pričest (čak i maloj djeci!).[4] Rimsko-germanski pontifikal[5] ponovno donosi provjere (kojih nema u Grgurovu sakramentaru), ali se one i ovdje slave u susljednom obredu. Novost je da kod krizme biskup u molitvi drži ruke ispružene nad svim kri...

Nastavi čitati

Kršćanska inicijacija od 4. do 9. stoljeća

29kol2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Kršćanska inicijacija od 4. do 9. stoljeća

A. Poslanica Ivana Đakona Senariju (429. g.) U 4. i 5. st. nemamo pravih liturgijskih knjiga. Ovaj nam spis ipak daje dosta podataka o katekumenskoj liturgiji u 5. st. Senarije, činovnik iz Ravenne, pita svoga prijatelja Ivana, rimskog đakona (neki smatraju da je on kasnije postao papa pod imenom Ivan I.), o krsnim propisima i običajima.[1] U svom odgovoru Ivan Đakon ovako razlaže nauku i propise glede krštenja: a) Po istočnom je grijehu čovjek rob sotone. Stoga, čim povjeruje potrebno je da se odreče sotone. b) Pouka treba sadržavati osnovne članke vjere. c) Katekumenat sadržava razne obrede: Često polaganje ruku. Po njem katekumen već postaje svet. Duhanje u lice označava izganjanje đavla i pripravljanje mjesta Kristu. Davanje soli označava postojanost i mudrost. Predaja Vjerovanj...

Nastavi čitati

26srp2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Prvi opisi organiziranog katekumenata

1. Justin: Prva Apologija i Dijalog s Trifunom (150. godina) Justin u Prvoj Apologiji kaže: »Izložit ćemo kako ćemo se, Kristom nanovo rođeni, Bogu posvetiti. Svi koji budu uvjereni, te uzvjeruju da je istinito ono što učimo i govorimo, te obećaju da mogu tako živjeti, počet će zajedno s nama moliti i posteći tražiti od Boga otpuštenje svojih prošlih grijeha. Zatim ćemo ih povesti onamo gdje je voda, te će se nanovo roditi preporođenjem kojim smo i mi nanovo rođeni. Tada naime u Ime Roditelja svega Gospodina Boga i Spasitelja našega Isusa Krista i Duha Svetoga primaju kupelj u vodi.«[1] Uočavamo: treba povjerovati navještaju katehete, treba obećati živjeti prema toj pouci, valja moliti za oprost grijeha te treba naučiti postiti. Značajno je da čitava zajednica moli za kandidata. O sa...

Nastavi čitati

Povijesni pregled nauke o krstu od otačkih vremena do Tridentskog sabora

15lip2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Povijesni pregled nauke o krstu od otačkih vremena do Tridentskog sabora

1. Vrijeme prije Ciprijana Didaché već opisuje nešto od obreda (krštenje uranjanjem i krštenje polijevanjem). Tertulijan i Hipolit početkom 3. st. već zahtijevaju priznavanje grijeha prije krštenja. Tertulijan poznaje blagoslov krsne vode i općenito naglašava važnost znakova, osobito važnost vode (nije voda po sebi djelotvorna, nego Duh koji po njoj djeluje). Justin govori o novom stvaranju, preporođenju u Kristu. Klement Aleksandrijski bogatstvo krštenja prikazuje u slikama: kršten = prosvijetljen = posinovljen = savršen = besmrtan. Origen promatra krštenje u stvarnosti i u nagovještaju. Tako je npr. prijelaz Izabranog naroda preko Crvenog mora tip, nagovještaj, slika spasenja koje se događa po krštenju. Origen nadalje naglašava važnost vjernosti krsnim zavjetima. 2. Ciprijan i spor ...

Nastavi čitati

27svi2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Krštenje u judeokršćanskim spisima

1. Didaché – Upute apostolske »1. Što se pak tiče krštenja, ovako krstite: pošto ste sve to prije izrekli u živoj vodi krstite u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 2. Ako li nemaš živu vodu, krsti u drugoj vodi; ako ne možeš u hladnoj, onda u toploj. 3. Ukoliko nemaš ni jednu ni drugu, triput izlij vodu po glavi u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 4. Prije krštenja neka posti i krstitelj i krštenik, a ako mogu i ostali. Kršteniku naloži da jedan ili dva prethodna dana posti.«[1] Pošto ste sve to prije izrekli odnosi se na nauku o dvama putovima koju Didaché donosi na samom početku i ona je kasnije umetnuta, što znači da se u to vrijeme krsna kateheza nije održavala prije krštenja, nego poslije. Nadalje, trinitarna formula – poput navoda iz Matejeva evanđelja – ne znači nužno obrednu formulu...

Nastavi čitati

21svi2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Pregled novozavjetne nauke o krstu

U Novom zavjetu nalazimo tek nekoliko mjesta koja govore o ustanovi krštenja, odnosno o krštenju kao takvom: »Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!« (Mt 28, 18-19). Ovdje se ne radi o liturgijskoj trojstvenoj formuli krštenja koja se u zapadnoj Crkvi javlja koncem 7. st., nego o jednostavnom izričaju vjere prve kršćanske zajednice: »Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga« (Dj 2, 38). I Markov tekst mogao bi se ovdje ubrojiti: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se« (Mk 16, 15-16). U ostalim dijelovima...

Nastavi čitati

8svi2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Krštenje u Židova i pogana

1. Židovsko krštenje prozelita U Starom su zavjetu poznate odredbe o obrednoj čistoći, poglavito levita. Međutim, obredno se pranje javlja i u obredu primanja prozelita u izabrani narod. Naime, iako Stari zavjet govori samo o obrezanju kao obredu po kojem se postaje punopravnim pripadnikom židovskoga naroda, ipak se kasnije u nekim drugim židovskim spisima javlja i obredno pranje, tzv. krštenje prozelita. Tako Mišna u svom poglavlju Jevamot opisuje kako prozelit (obraćenik) ima biti opomenut o teškim progonima i kušnjama kojima su Židovi često podvrgnuti, zatim treba biti poučen o zapovijedima i kaznama za njihovo neodržavanje, kao i o nagradi za one koji ustraju u vjernosti. Onda ga dva rabina obrežu. Nakon toga u njihovoj nazočnosti kandidat pristupi obrednomu pranju – krštenju. T...

Nastavi čitati

Oslobođenje u krsnoj i katekumenskoj liturgiji prema izvorima

5tra2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Oslobođenje u krsnoj i katekumenskoj liturgiji prema izvorima

Uvod Što je ropstvo,[1] a što je sloboda? Djeca će lako zaključiti da biti slobodan znači činiti što god te volja. To, očito, nije baš tako jednostavno. Evo primjera. U boljševičko-komunističkoj revoluciji 1917. govorilo se masama da ih novi poredak želi osloboditi od diktature Cara i krupne buržoazije. Na koncu se dogodilo da je Cara i krupnu buržoaziju naslijedila uska politička vrhuška, koja je krvlju milijuna ugušila i najmanji dašak slobode. Nova nazovi-sloboda bila je još gore ropstvo nego u vremenu carske Rusije. Drugi je primjer „revolucija“ koja nam se danas događa. Došle su slobode: sloboda govora, sloboda izbora. Ono što baš nije protuzakonito, dopušteno je i poželjno, samo ako je to u skladu s čovjekovim trenutačnim prohtjevima. Pri tome, naravno, mnogi ne zapaža...

Nastavi čitati

12ožu2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Krštenje djece pod misom

Euharistija je culmen et fons, vrhunac i izvorište svekolike liturgije i svakog sakramenta. Zato je – pogotovo u obnovljenoj liturgiji – hvalevrijedno pojedina bogoslužja slaviti pod misom. Time se pokazuje veza svakog slavlja – pogotovo sakramentalnog – s euharistijom. Time se, osim toga, ponajbolje očituje eklezijalnost svakoga slavlja, jer se ono ostvaruje u zajedništvu vjernika koji u tome dvostrukom slavlju sudjeluju. Međutim, ako se takva slavlja pod misom preporučuju, ne znači da su ona uvijek nužna ili prikladna. O tome govore liturgijski propisi ali i pastoralna razboritost, kako ćemo kasnije vidjeti. Iako su liturgijske odredbe jasno iznesene u prethodnim napomenama pojedinih liturgijskih knjiga, ipak u praksi uočavamo neke poteškoće i nejasnoće. Vjerujem da će biti koris...

Nastavi čitati

12pro2015 Autor: Uredništvo

Dogmatika

Potop je predslika krštenja

Noa pušta golubicu da provjeri je li Potop prošao i kopno se pojavilo (mozaik iz XIII. stoljeća u bazilici Sv. Marka u Veneciji, detalj). Lik svetootajstva krštenja prethodio je još u Potopu. Što je Potop ako ne ono što čuva pravednika da bude rasadnik pravednosti, a da grijeh umre? Zato je Gospodin, videći da ljudska zlodjela preotimaju mah, očuvao jedino pravednoga s njegovim potomstvom i vòdi naložio da se prelije preko brdā. Tako je u onom potopu uništena svaka tjelesna raspadljivost. Održao se samo pravednikov rod i uzorak. Zar potop nije isto što i krst kojim se poništavaju svi grijesi, a uskrsava jedino pravednikov duh i milost? Kad se svaka pȕt bijaše iskvarila zbog vlastitih opačina, Bog veli: „Moj duh ne će ostati u ljudima jer su pȕt” (Postanak 6, 3). Time pokazuje da...

Nastavi čitati