Srijeda, 18 svibnja

Oznaka: Liturgijska sakramentologija

Red krštenja djece
Liturgika

Red krštenja djece

1. Prethodne napomene Spomenimo odmah da je ovaj Red iz 1969. prvi Red krštenja[1] zamišljen i sastavljen za djecu. Svi dotadašnji obrednici bili su zapravo redovi krštenja odraslih prilagođeni za djecu. To se najjasnije može vidjeti iz činjenice da se u starom obredu svećenik obraćao djeci, a umjesto njih je odgovarao kum. Evo nekih naglasaka iz prethodnih napomena: a) Krštenje djece »Crkva, kojoj je dano poslanje da navješćuje evanđelje i da krsti, već je od prvih stoljeća krstila ne samo odrasle nego i djecu. Ona je naime Gospodinovu riječ: 'Tko se nanovo ne rodi iz vode i Duha Svetoga, ne može ući u kraljevstvo Božje' uvijek shvaćala tako da se djeca ne smiju lišiti krštenja, jer se krštavaju u vjeri Crkve što je ispovijedaju roditelji, kumovi i ostali prisutni. Ovi, nai...
Kršćanska inicijacija od 10. st. do Drugog vatikanskog sabora
Liturgika

Kršćanska inicijacija od 10. st. do Drugog vatikanskog sabora

1. Inicijacija do Tridentskog sabora Grgurov sakramentar još uvijek formalno sadrži nešto od provjera.[1] U njem se po prvi put javlja indikativna formula I., ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.[2] Ona se prvo javila kod krštenja djece, jer ona nisu mogla odgovarati na krsna pitanja. U obredu krštenja djece kum postaje zastupnik. Supplementum nam svjedoči da su se katekumenski obredi i molitve slavili u susljednom obredu. Krsna je formula: Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.[3] Ako krsti biskup, on odmah i krizma i daje pričest (čak i maloj djeci!).[4] Rimsko-germanski pontifikal[5] ponovno donosi provjere (kojih nema u Grgurovu sakramentaru), ali se one i ovdje slave u susljednom obredu. Novost je da kod krizme biskup u molitvi drži ruke ispružene nad svim kri...
Kršćanska inicijacija od 4. do 9. stoljeća
Liturgika

Kršćanska inicijacija od 4. do 9. stoljeća

A. Poslanica Ivana Đakona Senariju (429. g.) U 4. i 5. st. nemamo pravih liturgijskih knjiga. Ovaj nam spis ipak daje dosta podataka o katekumenskoj liturgiji u 5. st. Senarije, činovnik iz Ravenne, pita svoga prijatelja Ivana, rimskog đakona (neki smatraju da je on kasnije postao papa pod imenom Ivan I.), o krsnim propisima i običajima.[1] U svom odgovoru Ivan Đakon ovako razlaže nauku i propise glede krštenja: a) Po istočnom je grijehu čovjek rob sotone. Stoga, čim povjeruje potrebno je da se odreče sotone. b) Pouka treba sadržavati osnovne članke vjere. c) Katekumenat sadržava razne obrede: Često polaganje ruku. Po njem katekumen već postaje svet. Duhanje u lice označava izganjanje đavla i pripravljanje mjesta Kristu. Davanje soli označava postojanost i mudrost. Predaja Vjerovanj...
Prvi opisi organiziranog katekumenata
Liturgika

Prvi opisi organiziranog katekumenata

1. Justin: Prva Apologija i Dijalog s Trifunom (150. godina) Justin u Prvoj Apologiji kaže: »Izložit ćemo kako ćemo se, Kristom nanovo rođeni, Bogu posvetiti. Svi koji budu uvjereni, te uzvjeruju da je istinito ono što učimo i govorimo, te obećaju da mogu tako živjeti, počet će zajedno s nama moliti i posteći tražiti od Boga otpuštenje svojih prošlih grijeha. Zatim ćemo ih povesti onamo gdje je voda, te će se nanovo roditi preporođenjem kojim smo i mi nanovo rođeni. Tada naime u Ime Roditelja svega Gospodina Boga i Spasitelja našega Isusa Krista i Duha Svetoga primaju kupelj u vodi.«[1] Uočavamo: treba povjerovati navještaju katehete, treba obećati živjeti prema toj pouci, valja moliti za oprost grijeha te treba naučiti postiti. Značajno je da čitava zajednica moli za kandidata. O sa...
Povijesni pregled nauke o krstu od otačkih vremena do Tridentskog sabora
Liturgika

Povijesni pregled nauke o krstu od otačkih vremena do Tridentskog sabora

1. Vrijeme prije Ciprijana Didaché već opisuje nešto od obreda (krštenje uranjanjem i krštenje polijevanjem). Tertulijan i Hipolit početkom 3. st. već zahtijevaju priznavanje grijeha prije krštenja. Tertulijan poznaje blagoslov krsne vode i općenito naglašava važnost znakova, osobito važnost vode (nije voda po sebi djelotvorna, nego Duh koji po njoj djeluje). Justin govori o novom stvaranju, preporođenju u Kristu. Klement Aleksandrijski bogatstvo krštenja prikazuje u slikama: kršten = prosvijetljen = posinovljen = savršen = besmrtan. Origen promatra krštenje u stvarnosti i u nagovještaju. Tako je npr. prijelaz Izabranog naroda preko Crvenog mora tip, nagovještaj, slika spasenja koje se događa po krštenju. Origen nadalje naglašava važnost vjernosti krsnim zavjetima. 2. Ciprijan i spor ...
Krštenje u judeokršćanskim spisima
Liturgika

Krštenje u judeokršćanskim spisima

1. Didaché – Upute apostolske »1. Što se pak tiče krštenja, ovako krstite: pošto ste sve to prije izrekli u živoj vodi krstite u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 2. Ako li nemaš živu vodu, krsti u drugoj vodi; ako ne možeš u hladnoj, onda u toploj. 3. Ukoliko nemaš ni jednu ni drugu, triput izlij vodu po glavi u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. 4. Prije krštenja neka posti i krstitelj i krštenik, a ako mogu i ostali. Kršteniku naloži da jedan ili dva prethodna dana posti.«[1] Pošto ste sve to prije izrekli odnosi se na nauku o dvama putovima koju Didaché donosi na samom početku i ona je kasnije umetnuta, što znači da se u to vrijeme krsna kateheza nije održavala prije krštenja, nego poslije. Nadalje, trinitarna formula – poput navoda iz Matejeva evanđelja – ne znači nužno obrednu formulu...
Pregled novozavjetne nauke o krstu
Liturgika

Pregled novozavjetne nauke o krstu

U Novom zavjetu nalazimo tek nekoliko mjesta koja govore o ustanovi krštenja, odnosno o krštenju kao takvom: »Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!« (Mt 28, 18-19). Ovdje se ne radi o liturgijskoj trojstvenoj formuli krštenja koja se u zapadnoj Crkvi javlja koncem 7. st., nego o jednostavnom izričaju vjere prve kršćanske zajednice:  »Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga« (Dj 2, 38). I Markov tekst mogao bi se ovdje ubrojiti: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se« (Mk 16, 15-16). U ostalim dijelovima...
Krštenje u Židova i pogana
Liturgika

Krštenje u Židova i pogana

1. Židovsko krštenje prozelita U Starom su zavjetu poznate odredbe o obrednoj čistoći, poglavito levita. Međutim, obredno se pranje javlja i u obredu primanja prozelita u izabrani narod. Naime, iako Stari zavjet govori samo o obrezanju kao obredu po kojem se postaje punopravnim pripadnikom židovskoga naroda, ipak se kasnije u nekim drugim židovskim spisima javlja i obredno pranje, tzv. krštenje prozelita. Tako Mišna u svom poglavlju Jevamot opisuje kako prozelit (obraćenik) ima biti opomenut o teškim progonima i kušnjama kojima su Židovi često podvrgnuti, zatim treba biti poučen o zapovijedima i kaznama za njihovo neodržavanje, kao i o nagradi za one koji ustraju u vjernosti. Onda ga dva rabina obrežu. Nakon toga u njihovoj nazočnosti kandidat pristupi obrednomu pranju – krštenju. T...