Četvrtak, 2 prosinca

Oznaka: misa

Posljedice COVID-mjera na pohađanje svete Mise i pristupanje sakramentu ispovijedi
Između srca i razuma

Posljedice COVID-mjera na pohađanje svete Mise i pristupanje sakramentu ispovijedi

Mnogostruke su posljedice koje se sve više i sve ozbiljnije osjećaju u Crkvi nakon privremenog prestanka slavlja svetih Misa s narodom u ožujku 2020. god., a čini nam se da će se najbolnije odraziti na sakrament ispovijedi. Ponekad dopru do javnosti podaci da ima župa u kojima se, bez obzira na epidemiološke mjere, nije ništa bitno promijenilo na liturgijskom, pastoralnom i katehetskom području, odnosno da se u nekim crkvama redovito slave svete Mise bez ikakvih ograničenja, održavaju župne kateheze i manje-više sve ide nekakvim svojim normalnim tijekom, ali saznaje se i s druge strane da ima župa u kojima se provode vrlo restriktivne mjere, zbog kojih je sakramentalni i općenito pastoralni život bitno oslabljen.  Čini nam se da je važno javno isticati utjecaj tih mjera na duhovni život...
Znakovi i simboli u bogoslužju
Liturgika

Znakovi i simboli u bogoslužju

Koliko je važno da se bogoslužje odvija po određenom obredu u kojem se isprepliću određene riječi geste? Je li bila Kristova volja da slavimo misu onako kako je danas slavimo poštujući liturgijske geste, liturgijsku odjeću i uređenje liturgijskog prostora, kako je danas određeno i uobičajeno? Kršćanska je liturgija zapravo slavljenje i ostvarivanje otajstva našega spasenja po djelatnim znakovima. Svakoj su kulturi znakovi važni. Ljudi su se izražavali znakovima i prije nego li su naučili čitati i pisati. Pa ipak, danas kao da su neki (pa i sakramentalni) znakovi sve manje razumljivi, kao da osjećamo otklon od dosadašnje kulture. Npr. znači li doista današnjim mladima poklecanje u Crkvi ono što je značilo čovjeku srednjega vijeka? Konačno, i sama je Crkva uklonila neke znakove iz svoje l...
Sveti Toma Akvinski o trostrukom rođenju Sina Božjega koje se slavi na Božić
Liturgika

Sveti Toma Akvinski o trostrukom rođenju Sina Božjega koje se slavi na Božić

U III. dijelu Sume teologije, 83. pitanju, 2. članku, sv. Toma Akvinski godine 1273. razmatra pitanje je li točno određeno vrijeme za slavljenje euharistijskoga otajstva? Drugi od pet prigovora glasi: Kristova muka obilježava se u Crkvi u petak prije Uskrsa, a ne na božićni blagdan. Budući da ovo svetootajstvo stoga treba spominjati o Gospodinovoj muci, čini se neprikladnim da se na Božićni dan ono slavi tri puta, a da se na Veliki petak posve propušta. Akvinac na taj i druge iznesene prigovore odgovara: Ali nasuprot tomu je običaj koji Crkva obdržava prema kanonskim propisima. Odgovaram da treba reći kako se u slavljenju ovoga otajstva pazi i na prikazivanje/zastupanje/predstavljanje Gospodinove muke i na sudjelovanje u njezinu plodu, pa prema oboma treba odrediti vrijeme prikladn...
Liturgijska slavlja pod misom: Služba časova
Liturgika

Liturgijska slavlja pod misom: Služba časova

1. Počeci Službe časova u Crkvi Isusovu preporuku kako „valja svagda moliti i nikada ne sustati“ (Lk 18,1)[1] Crkva na poseban način ispunjava službom časova. U apostolskoj konstituciji Laudis canticum od 1. studenoga 1970. kojom proglašava Božanski časoslov, Pavao VI. ovako ističe smisao i važnost ovog bogoslužja: "Pjesmu hvale koja se na nebesima pjeva kroz svu vječnost i koju je Vrhovni svećenik Isus Krist prenio u ovo zemaljsko progonstvo, Crkva ustrajno i vjerno nastavlja kroz tolika stoljeća, u divnoj raznolikosti oblika. Liturgija časova se pomalo tako razvijala da je postala molitvom Crkve: obavljala se u određeno vrijeme i na određenim mjestima pod predsjedanjem svećenika kao neka nužna nadopuna, kojom se vrhunac bogoslužja, sadržan u euharistijskoj Žrtvi, proteže na sve ...
Slavlje vjenčanja pod misom
Liturgika

Slavlje vjenčanja pod misom

Ne treba dvojiti: euharistija je izvor i vrhunac svekolikog kršćanskog bogoslužja. Uvijek se pod misom slavi posveta crkve, ređenja i zavjetovanja, a potvrda se „obično“ slavi pod misom. Za ostala liturgijska slavlja po sebi je pohvalno i dobro da budu pod misom.[1] Kada je u pitanju slavlje vjenčanja, čini se osobito prikladnim da se ono slavi pod misom, jer je euharistija „svadbena gozba Jaganjčeva“, a ljubav zaručnika i zaručnice (muža i žene) slika je one ljubavi kojom Krist ljubi Crkvu, što se – opet – na poseban način očituje i ostvaruje upravo po euharistiji. Ovdje ćemo podsjetiti kako se ima slaviti vjenčanje pod misom, a na koncu ćemo dodati neke dvojbe glede uputnosti, odnosno korisnosti takvoga slavlja. Po sebi je jasno kako se odvija slavljenje pod misom. Ukoliko se vjenčan...
Bolesničko pomazanje pod misom
Liturgika

Bolesničko pomazanje pod misom

Nije lako uređivati i držati u određenim okvirima liturgijska slavlja u kojima sudjeluje veći broj vjernika. Evo primjera. U svakoj će se župi naći određeni broj težih bolesnika koji – iako tjelesno veoma nemoćni – insistiraju da ih njihovi ukućani dovezu u crkvu na „veliku ispovijed“, želeći time dokazati i pokazati da oni nisu teški bolesnici kojima svećenik treba doći u kuću. I što se događa ako župnik nakon ispovijedi, gledajući takve starce koji se doslovno jedva drže na nogama (znajući da nije u redu dijeliti pričest izvan mise) kaže vjernicima: „Evo, oni koji su stariji i teže bolesni, mogu sada pristupiti pričesti“? Naravno, svi vjernici stanu u red… Konačno, reći će netko s pravom, da i sadašnja liturgija predviđa pričest izvan mise i to bez nekih strogih ograničenja. Međutim,...
Zavjetne mise
Liturgika

Zavjetne mise

Kada bismo nekog mlađeg svećenika upitali što su to zavjetne mise i kada se mogu uzimati, vjerojatno se baš ne bi snašao. Evo kratkog podsjetnika na povijest zavjetnih misa i o mogućnosti njihovog slavljenja prema današnjim odredbama. Prema misalu Pija V. koji je bio na snazi do 1970. svećenik je u vremenu kroz godinu u danima u tjednu redovito uzimao misu prošle nedjelje. S čitanjima i molitvama. Tu su monotoniju prekidali spomendani svetaca, a nije ih bilo malo. Uz to je, međutim, postojala mogućnost da se slavi određena zavjetna misa, kao, na primjer, o Srcu Isusovu, o Blaženoj Djevici Mariji, o svetome Josipu, o Petru i Pavlu. Tako su neki svećenici – kada su to rubrike dopuštale – redovito srijedom slavili misu o sv. Josipu, petkom o Srcu Isusovu, a subotom o Blaženoj Djevici...
Red mise: obred pričesti
Liturgika

Red mise: obred pričesti

Završetkom euharistijske molitve euharistijsko se slavlje otvara prema svome vrhuncu – pričesti, što je po sebi jasno, jer je euharistijsko slavlje „svadbena gozba Jaganjčeva“, prema Gospodnjoj riječi: „Uzmite i jedite“. U današnjem Redu mise obred pričesti započinje Gospodnjom molitvom nakon koje slijedi molitva za mir i znak mira. Nakon lomljenja kruha slijedi pričest. Obred završava popričesnom molitvom, da bi se cijelo euharistijsko slavlje završilo blagoslovom i otpustom. 1. Oče naš U početku se u zapadnoj liturgiji molitva Gospodnja molila nakon lomljenja kruha. Na tom je mjestu Očenaš imao izvrstan apologetski značaj: neposredno prije pričesti vjernici mole Gospodina da im oprosti njihove prijestupe, kao što i oni opraštaju svojim dužnicima, čime se jasno daval...
Mise s djecom
Liturgika

Mise s djecom

Direktorij o misama s djecom, izdan od Kongregacije za bogoštovlje prije više od 30 godina danas je važan više nego prije.[1] Naime, sada kada su nam mogućnosti rada s djecom ipak proširene, bit će potrebo vratiti se na ovaj dokument, toliko otvoren, ali i trijezan. Može se zasigurno reći da je euharistijsko bogoslužje s djecom, kako ga predstavlja ovaj dokument, najdalje odmakao u liturgijskoj reformi: ima puno prostora za improvizaciju koja se treba temeljiti na dobrom liturgijskom duhu pojedinaca. Direktorij govori o mjestu djece u bogoslužju u tri poglavlja. Prvo razlaže potrebu da se djeca već od najnježnije dobi upravljaju prema euharistijskom slavlju. U drugom dijelu daje pobliže naputke kako uključiti djecu u redovno nedjeljno euharistijsko slavlje. Treći je dio najopširniji i u ...