»Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima.« (Rim 14,9)

Oznaka: nevjera

Žena, muškarac, oproštenje
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, oproštenje

Oproštenje nije trenutačno. Nije bezuvjetno. Nije privatno. Laž i nepravda su zloupotreba oproštenja kada smo prisiljeni na temelju laži i nepravde oprostiti. Time se nepravda i laž produbljuju. Kada opraštamo? Opraštamo onda kada je drugi u našoj potpunoj vlasti. Kada drugi prizna istinu o onome što nam je učinio i traži od nas da budemo pravedni prema njemu i preda se potpuno našem sudištu. Osveta je naša prirodna potreba u takvom trenutku. Osveta bi mogla izbalansirati našu bol i patnju na jednoj strani s onim koji je uzrok boli i patnje. Osveta neće donijeti oproštenje. Ona će se širiti poput spirale zla jer će netko drugi u ime onoga kojemu smo se osvetili tražiti nas da nam se osveti za bol i patnju koju sada on osjeća. Oproštenje nije mehanizam zaborava niti je povezano sa zabora...
Žena, muškarac i vjernost
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac i vjernost

U evanđeljima se ponavlja na različitim mjestima Isusova opomena: Ne učini preljuba! Jedna od Božjih zapovijedi nosi isti zahtjev. Što je preljub? Različite su definicije i opisi. Različiti motivi i razlozi ljude navode na preljub. Ovdje bismo se osvrnuli na jednu od dimenzija preljuba. Time nipošto nismo rekli sve o tako složenoj pojavi među ljudima. Imati ljubavnika ili ljubavnicu u braku znači pretvoriti drugu osobu u predmet. Ne samo u predmet zadovoljstva. Zamislimo da druga osoba ima također svoju obitelj. Svi su pretvoreni u predmete. Suprug ili supruga se pretvara u predmet obezvrjeđivanja, ljubavnik ili ljubavnica se pretvaraju u predmet korištenja i upotrebe. Bračna vjernost je svakodnevna i dugotrajna borba protiv pretvaranja drugog čovjeka u predmet za upotrebu. To je borb...
Izazov nevjere
Vjeronauk - srednja škola

Izazov nevjere

Današnji je društvo, više nego ikada u povijesti, izloženo izazovima nevjere. Naime, povijest nas uči da je čovjek oduvijek u nešto vjerovao, a tek u novije doba susrećemo se s izravnim i izričitim odbacivanjem vjere u Božje postojanje. Temelji za takav pogled na svijet postavljeni su još u vrijeme renesanse i humanizma, kada je čovjek zauzeo središnje mjesto, a Bog je polako počeo gubiti na svojoj važnosti. U narednim su se stoljećima razvili mnogostruki i mnogovrsni filozofski pravci i svjetonazori koji su počeli izravno tvrditi da Boga nema, a vjera u njegovo postojanje je besmislena. Usporedo s tim pravcima raste i broj nereligioznih osoba, tako da statistički podaci pokazuju da je danas u svijetu približno 88% onih koji se izjašnjavaju vjernicima i oko 12% onih koji se smatraju ne...