Utorak, 17 svibnja

Oznaka: Novi zavjet

Objavljeni moralni zakon
Vjeronauk - srednja škola

Objavljeni moralni zakon

Iako se u narodu, posebno među mladima, voli isticati ona poznata krilatica: Zakoni su da se krše!, ipak je svima jasno koliku oni imaju vrijednost i važnost. Ondje gdje su zakoni dobro uređeni i utemeljeni na pravednosti, može se očekivati napredak i blagostanje, dok njihovo zanemarivanje ili iskrivljivanje znači nazadak u svakom pogledu. Zato je važno cijeniti svaki pravedan zakon, jer uspostavlja red u društvu i osigurava dobre međuljudske odnose. Katekizam Katoličke Crkve u svom br. 1976, navodeći definiciju svetoga Tome Akvinskoga, kaže da je zakon "razumna zapovijed, usmjerena na opće dobro, i proglašena od nadležne vlasti". Idući za sadržajem te definicije, možemo reći da se zakon prije svega mora temeljiti na razumskim zapovijedima, odnosno nužno moraju biti isključeni bilo kak...
Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta
Vjeronauk - srednja škola

Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta

Sveto Pismo Novoga zavjeta stavlja nam pred oči ne samo Kristovu otkupiteljsku žrtvu i Njegovu poslušnost Očevoj volji do smrti na križu, nego nam svraća pozornost i na mnoge osobe koje su nakon Kristova uskrsnuća postali pravi svjedoci vjere. To se posebno odnosi, uz Blaženu Djevicu Mariju, na apostole, svetoga Pavla i Pavlove bliske suradnike, ali i na mnoge druge osobe koje su posvjedočile svoju vjernost Kristovoj riječi. Značenje Majke Božje - Blažene Djevice Marije - u povijesti spasenja neusporedivo je s bilo kojom drugom ljudskom osobom, pa će nam ona tako biti najveći uzor, a uz to i nebeska zagovornica na putu sazrijevanja u vjeri i na putu osnaženja nade u vječni život koji nam je darovan po Kristovoj žrtvi križa. Njezin zaručnik, Isusov poočim i zaštitnik naše Domovine - sve...
Pregled novozavjetne nauke o krstu
Liturgika

Pregled novozavjetne nauke o krstu

U Novom zavjetu nalazimo tek nekoliko mjesta koja govore o ustanovi krštenja, odnosno o krštenju kao takvom: »Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio!« (Mt 28, 18-19). Ovdje se ne radi o liturgijskoj trojstvenoj formuli krštenja koja se u zapadnoj Crkvi javlja koncem 7. st., nego o jednostavnom izričaju vjere prve kršćanske zajednice:  »Obratite se i svatko od vas neka se krsti u ime Isusa Krista da vam se oproste grijesi i primit ćete dar, Duha Svetoga« (Dj 2, 38). I Markov tekst mogao bi se ovdje ubrojiti: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte Evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se« (Mk 16, 15-16). U ostalim dijelovima...
Betlehem u Novom zavjetu
Novi zavjet

Betlehem u Novom zavjetu

Betlehem je u kršćanskoj tradiciji poznat kao mjesto Isusovog rođenja. Novi zavjet ga spominje samo u tom smislu i to na nekoliko mjesta. Upirući se na starozavjetna obećanja o porijeklu i mjestu Mesijinog rođenja (1 Sam 17,12; 2 Sam 7,12; Mih 5,1-2), evanđelisti Mt 2,1-16; Lk 2,4-15 te Iv 7,42 navode Betlehem kao mjesto Isusovog rođenja. Evanđelist Matej na veoma interesantan način tretira Betlehem. Promatrajući ga u svojevrsnoj interakciji s Jeruzalemom, on ga uvodi kao jedan od elemenata pomoću kojih čitatelja upoznaje sa zbivanjima oko Isusa koja su konačno urodila njegovim odbačenjem od jeruzalemske religiozne vrhuške. Mt u svoje rodoslovlje uvodi četiri strankinje: Tamaru (1,3), Rahabu (1,5a), Rutu (1,5b) i Bat-Šebu (1,6b)[1]. Iako strankinje, svaka od njih na svoj način je dopri...