Oznaka: očići

Očići – pučki običaj uz 4. nedjelju došašća
Pučki običaji

Očići – pučki običaj uz 4. nedjelju došašća

U nekim katoličkim krajevima, posebno u dijelovima Bosne i Hercegovine, Dalmatinskoj Zagori i Bačkoj, još uvijek su sačuvani stari lijepi običaji obiteljske prisnosti i šale, a vezuju se uz drugu, treću i četvrtu nedjelju došašća. Tako se druge nedjelje došašća obilježavaju Djetinjci, treće Materice, a četvrte Očići. Iako se običaji razlikuju od kraja do kraja, svima je zajedničko zbijanje šale, takvo koje ima za cilj još više međusobno zbližiti ukućane, rodbinu i prijatelje, a manifestira se kroz razne oblike darivanja kakvom sitnicom - na Djetinjce djeca daruju roditelje, na Materice to čini majka djeci i drugim čestitarima, a na Očiće otac kuće. Djeca bi se tako na Očiće ustala rano i odmah išla kakvim konopčićem "svezati" oca, koji je potom morao platiti svoje oslobođenje tako da i...
Djetinjci – stari narodni običaj 2. nedjelje došašća
Pučki običaji

Djetinjci – stari narodni običaj 2. nedjelje došašća

U današnjim vremenima kada vrijednost obiteljskog zajedništa i međusobnog podupiranja, iz različitih razloga, gubi na svojoj snazi, dobro je prisjetiti se nekadašnjih zanimljivih i simboličnih običaja 2., 3. i 4. nedjelje došašća, a koji nam mogu biti poticaj u osnaženju obitelji i kao male kućne Crkve. Tako se u nekim hrvatskim krajevima, posebno u južnoj Dalmaciji, istočnoj Hercegovini ili među Bunjevcima običavalo obilježavati Djetinjce, Materice i Očiće, i to redom u navedene nedjelje. Iako je ponegdje do danas zadržan taj običaj, on je više činjenica oživljavanja stare tradicije, a znatno manje stvarne životne isprepletenosti svakodnevnog života s liturgijskom godinom, kako je to bilo nekada. Svakom od tih dana bio je cilj, uz značenje ulaska u novu nedjelju došašća i približavanj...
Materice – stari običaj 3. nedjelje došašća
Pučki običaji

Materice – stari običaj 3. nedjelje došašća

Materice su stari narodni i crkveni običaj uz 3. nedjelju došašća, a sačuvan je u nekim krajevima, kao npr. među bunjevačkim Hrvatima, u Posavini i srednjoj Bosni, u Dalmatinskoj Zagori, te u nekim hercegovačkim krajevima. Običaji su različiti. Tako npr. mladići, muškarci i djeca čestitaju taj dan djevojkama, ženama, mamama, punicama, bakama, tetkama, susjedama..., a onda one nagrađuju čestitare sitnim darovima, poput naranči, oraha, lješnjaka, jabuka, suhih smokava ili slatkiša, a ponekad i nešto vrjednijima, poput vunenih čarapa ili rakije. Ponegdje se djeca ustaju vrlo rano u zoru, svakako prije no što se ustane majka, a onda ju iznenade i svežu, te traže "otkupninu". Da bi povratila "slobodu", majka im mora nešto darovati, a sve prolazi u radosti i smijehu. Kod bunjevačkih Hrvat...